Koji se lijekovi plaćaju?
foto: BigStock

Sve veći dio mirovine odlazi na lijekove, cijene skočile do 128 posto

Autor: • 13. 04. 2018. • Vijesti194 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Još 1. ožujka povećane su cijene pojedinih lijekova. Naime, s osnovne je na dopunsku listu lijekova prebačen 41 lijek u 72 pakiranja, što znači da oni više nisu besplatni za pacijente. Doduše, 15 lijekova je prešlo na osnovnu listu, čime su postali besplatni. No, kako je moguće da netko preko noći kroji cijenu lijeka, a time i sudbinu pacijenata, pita Glas umirovljenika.

„Promjena cijena, odnosno plaćanje doplata za pojedine lijekove nakon posljednje promjene u listama lijekova posljedica je postupka Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova, odnosno referiranja cijena, što je redoviti postupak kojeg HZZO provodi jednom godišnje. Na temelju posljednjeg Javnog nadmetanja koje je započelo u studenom 2017. godine, nakon kojeg je donesena Odluka Upravnog vijeća HZZO-a, utvrđene su cjelovite osnovna i dopunska lista lijekova”, stoji u odgovoru koju je Glasu uputio gla­snogovornik HZZO-a. Kratko i hladno.



Pijuni na šahovskoj ploči

Dok se preko noći lijekovi prebacuju s jedne na drugu listu poput pijuna na šahovskoj ploči, najviše trpe pacijenti, uglavnom stariji i siromašniji ljudi neinformirani o svemu i duboko zabrinuti kako će rastegnuti svoje minimalne budžete kako bi platili poskupjeli lijek, te hranu i režije, o kojima im ovisi život.

„To nam dođe kao poklon za Uskrs. Meni treba za mjesec dana 640 kuna za Viktozu i Abasaglar inzulin, bez kojeg ne mogu preživjeti. A mirovina? Divota svjetska od 2.000 kuna”, požalila se na tematskoj Facebook stranici SUH-a Ana Markutović iz Vinkovaca.

Najveći broj poskupjelih lijekova su oni za dijabetičare i oboljele od kardiovaskularnih bolesti. Cijene njihovih lijekova su skočile od sedam do čak 128 posto. Iz Udruge hrvatskih pacijenata upozoravaju na dalekosežne posljedice.

„Ovo je udarac ne samo za pacijente koji su kronično bolesni i financijski iscrpljeni, već i za one poštene liječnike i djelatnike u sustavu koji svim silama nastoje pomoći pacijentu u pronalasku najprikladnije terapije. Potrebno je i do godinu dana da bi se našao adekvatan zamjenski lijek”, ističe predsjednik Udruge Marijo Drlje.

Po lijek u Mađarsku

Ako oduzmemo potencijalne nuspojave drugih lijekova ili određene druge zdravstvene poteškoće pacijenata na koje bi promjena lijeka mogla utjecati, onda je logičan odgovor HZZO-a kako na osnovnoj listi postoje „generičke i kliničke paralele lijeka, što znači da osiguranici mogu i dalje besplatno dobiti odgovarajući lijek.”

No, nije sve tako crno-bijelo. Ovime je pogođen velik broj pacijenata, oko 20 do 30 tisuća. Osim njihova zdravlja, narušena im je i egzistencija, a i pitanje je kako će neki od njih rea­girati.

„Jedni će se prepustiti sudbini, a drugi će se truditi naći rješenje dok im ne ‘pukne film’ Vjerojatno će ići u Sloveniju i Mađarsku, gdje su lijekovi jeftiniji i neko vrijeme neće odustati od svoje terapije. Mislim da se zdravstveni sustav trebao potruditi barem za kronične bolesnike, jer uz redovito plaćanje životnih troškova i ovo ih poskupljenje tjera u siromaštvo, ali i narušava njihovu psihičku stabilnost”, ističe psihologinja SUH-a Biserka Budigam.

Tako jednom godišnje pacijenti pretrpe novi šok. Neki smatraju kako su za takve odluke odgovorni farmaceutska industrija i medicinski lobi. Ispada da su djelomično u pravu.

„Nositelji odobrenja koji predstavljaju proizvođača, farmaceutsku industriju, svakako su dionici procesa u referiranju cijena, a cijena pojedinog lijeka nakon referiranja ovisi o tome jesu li nositelji odobrenja prihvatili sniženu cijenu. Ovisno o očitovanju nositelja odobrenja za pojedine lijekove i njihove spremnosti da prihvate referentnu cijenu lijeka ili snize cijenu originalnog pakiranja lijeka, lijekovi su razvrstani na osnovnu i dopunsku listu lijekova”, stoji u dopisu krovne zdravstvene institucije.

Preteški križ

Saša Pavlić iz Rijeke nosio je pet dana križ na svome putu od Rijeke do Zagreba kako bi upozorio na nedosta­tak novca za lijekove za teško oboljelu djecu. Nakon što ga je, uz roditelje, primio premijer Plenković, jedna majka je izvijestila okupljene reportere na Markovu trgu kako je on izjavio da „novca za oboljelu djecu nema”. Radi se o otprilike stotinu djece.

Ako za njih nema nade u zdrav život, onda nema ni za nekoliko desetaka tisuća kronično oboljelih, starijih, siromašnih. Bitno je da ima novca za rabljenu leteću kramu iz Izraela. Kad već njihova krila ne služe letu k boljem životu, ostaje nam plaćati cijenu skupih lijekova i hrpe željeza te nositi svojih nekoliko križeva svaki dan, sve do smrti.

„Treba se riješiti umirovljenika, a najlakše tako da povisiš cijenu neophodnog lijeka”, bio je jedan od komentara na Facebooku. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)

Ključne riječi Sve o temi: ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.