Prati nas

Vijesti

Sve veći dio mirovine odlazi na lijekove, cijene skočile do 128 posto

Najveći broj poskupjelih lijekova su oni za dijabetičare i oboljele od kardiovaskularnih bolesti. Cijene njihovih lijekova su skočile od sedam do čak 128 posto. Iz Udruge hrvatskih pacijenata upozoravaju na dalekosežne posljedice.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koji se lijekovi plaćaju?
foto: BigStock

Još 1. ožujka povećane su cijene pojedinih lijekova. Naime, s osnovne je na dopunsku listu lijekova prebačen 41 lijek u 72 pakiranja, što znači da oni više nisu besplatni za pacijente. Doduše, 15 lijekova je prešlo na osnovnu listu, čime su postali besplatni. No, kako je moguće da netko preko noći kroji cijenu lijeka, a time i sudbinu pacijenata, pita Glas umirovljenika.

„Promjena cijena, odnosno plaćanje doplata za pojedine lijekove nakon posljednje promjene u listama lijekova posljedica je postupka Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova, odnosno referiranja cijena, što je redoviti postupak kojeg HZZO provodi jednom godišnje. Na temelju posljednjeg Javnog nadmetanja koje je započelo u studenom 2017. godine, nakon kojeg je donesena Odluka Upravnog vijeća HZZO-a, utvrđene su cjelovite osnovna i dopunska lista lijekova”, stoji u odgovoru koju je Glasu uputio gla­snogovornik HZZO-a. Kratko i hladno.


Pijuni na šahovskoj ploči

Dok se preko noći lijekovi prebacuju s jedne na drugu listu poput pijuna na šahovskoj ploči, najviše trpe pacijenti, uglavnom stariji i siromašniji ljudi neinformirani o svemu i duboko zabrinuti kako će rastegnuti svoje minimalne budžete kako bi platili poskupjeli lijek, te hranu i režije, o kojima im ovisi život.

„To nam dođe kao poklon za Uskrs. Meni treba za mjesec dana 640 kuna za Viktozu i Abasaglar inzulin, bez kojeg ne mogu preživjeti. A mirovina? Divota svjetska od 2.000 kuna”, požalila se na tematskoj Facebook stranici SUH-a Ana Markutović iz Vinkovaca.

Najveći broj poskupjelih lijekova su oni za dijabetičare i oboljele od kardiovaskularnih bolesti. Cijene njihovih lijekova su skočile od sedam do čak 128 posto. Iz Udruge hrvatskih pacijenata upozoravaju na dalekosežne posljedice.

„Ovo je udarac ne samo za pacijente koji su kronično bolesni i financijski iscrpljeni, već i za one poštene liječnike i djelatnike u sustavu koji svim silama nastoje pomoći pacijentu u pronalasku najprikladnije terapije. Potrebno je i do godinu dana da bi se našao adekvatan zamjenski lijek”, ističe predsjednik Udruge Marijo Drlje.

Po lijek u Mađarsku

Ako oduzmemo potencijalne nuspojave drugih lijekova ili određene druge zdravstvene poteškoće pacijenata na koje bi promjena lijeka mogla utjecati, onda je logičan odgovor HZZO-a kako na osnovnoj listi postoje „generičke i kliničke paralele lijeka, što znači da osiguranici mogu i dalje besplatno dobiti odgovarajući lijek.”

No, nije sve tako crno-bijelo. Ovime je pogođen velik broj pacijenata, oko 20 do 30 tisuća. Osim njihova zdravlja, narušena im je i egzistencija, a i pitanje je kako će neki od njih rea­girati.

„Jedni će se prepustiti sudbini, a drugi će se truditi naći rješenje dok im ne ‘pukne film’ Vjerojatno će ići u Sloveniju i Mađarsku, gdje su lijekovi jeftiniji i neko vrijeme neće odustati od svoje terapije. Mislim da se zdravstveni sustav trebao potruditi barem za kronične bolesnike, jer uz redovito plaćanje životnih troškova i ovo ih poskupljenje tjera u siromaštvo, ali i narušava njihovu psihičku stabilnost”, ističe psihologinja SUH-a Biserka Budigam.

Tako jednom godišnje pacijenti pretrpe novi šok. Neki smatraju kako su za takve odluke odgovorni farmaceutska industrija i medicinski lobi. Ispada da su djelomično u pravu.

„Nositelji odobrenja koji predstavljaju proizvođača, farmaceutsku industriju, svakako su dionici procesa u referiranju cijena, a cijena pojedinog lijeka nakon referiranja ovisi o tome jesu li nositelji odobrenja prihvatili sniženu cijenu. Ovisno o očitovanju nositelja odobrenja za pojedine lijekove i njihove spremnosti da prihvate referentnu cijenu lijeka ili snize cijenu originalnog pakiranja lijeka, lijekovi su razvrstani na osnovnu i dopunsku listu lijekova”, stoji u dopisu krovne zdravstvene institucije.

Preteški križ

Saša Pavlić iz Rijeke nosio je pet dana križ na svome putu od Rijeke do Zagreba kako bi upozorio na nedosta­tak novca za lijekove za teško oboljelu djecu. Nakon što ga je, uz roditelje, primio premijer Plenković, jedna majka je izvijestila okupljene reportere na Markovu trgu kako je on izjavio da „novca za oboljelu djecu nema”. Radi se o otprilike stotinu djece.

Ako za njih nema nade u zdrav život, onda nema ni za nekoliko desetaka tisuća kronično oboljelih, starijih, siromašnih. Bitno je da ima novca za rabljenu leteću kramu iz Izraela. Kad već njihova krila ne služe letu k boljem životu, ostaje nam plaćati cijenu skupih lijekova i hrpe željeza te nositi svojih nekoliko križeva svaki dan, sve do smrti.

„Treba se riješiti umirovljenika, a najlakše tako da povisiš cijenu neophodnog lijeka”, bio je jedan od komentara na Facebooku. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Bozanić : ‘Roditelji upišite djecu na školski vjeronauk, bez toga nema cjelovitog odgoja’

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je ‘pozitivne laičnosti’ društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih, kaže nadbiskup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo roditeljima školaraca u prigodi završetka školske godine koje prenosimo u cijelosti.

Obraćam vam se u prigodi završetka školske godine koja će svima, a napose učenicima, biti duboko urezana u pamćenje. Ne samo zbog toga što su bili primorani napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, nego i zbog izvanrednih životnih iskustava koja su proživjeli uslijed pandemije virusa COVID-19 i razornog potresa koji je pogodio središte Zagreba i njegovu okolicu. Spomenuti događaji još uvijek, s manjim ili većim intenzitetom, obilježavaju naše živote, živote naših obitelji i cijele društvene zajednice. Pandemija je globalni problem s kojim se suočio cijeli svijet, kako s bolešću tako i s ekonomskim posljedicama, čije razmjere još uvijek nije moguće sagledati.


Virus COVID-19 i potres pokrenuli su u svakome od nas brojna pitanja s kojima se do sada možda nismo ozbiljnije bavili. To posebno vrijedi za djecu i učenike. Mnogima od njih bio je veći izazov izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

Tehnička znanja i definicije ne daju sve odgovore

No nisu to jedina pitanja s kojima su se u vrijeme pandemije i potresa suočili. Brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje, smrti… Djeca i učenici izbliza su se suočili sa strahom od bolesti, od samoće, od izoliranosti, od potresa, s nemogućnošću kretanja i međusobnog druženja. Mnogi su proživjeli iskustvo razaranja i gubitka vlastitog doma.

Međutim, spomenuti događaji postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama. Dobrota i osjetljivost za druge, napose za one u potrebi, siguran je odgovor na bilo koju ljudsku nedaću. Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti iz dane situacije kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje.

Dublji životni smisao

Stoga je važno da u vrijeme obrazovanja djeci i učenicima  ponudimo znanja i sadržaje koji će ih osnažiti i pripremiti za suočavanje sa spomenutim situacijama i drugim nepredvidivim životnim iskustvima. Moramo im ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao. Tu posebno mislim na predmet školskog vjeronauka.

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih. Bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Katolički vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo. U Isusu Kristu nudi ključ za razumijevanje sebe, svijeta, života, životnih događaja i vlastitih životnih iskustava.

Omogućiti djeci cjelovit odgoj

Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole. Želio bih vas potaknuti da ne propustite za svoje dijete izabrati važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku, a koja će vašoj djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Papa Franjo podsjeća roditelje na njihovo temeljno poslanje: “Stvarati povoljne uvjete za usklađen i pun rast djece, tako da mogu živjeti dobar život, dostojan Boga i konstruktivan za svijet” (Nagovor prigodom Anđeoskog pozdravljenja na blagdan Svete obitelji,  31. prosinca 2017. godine).

Na tom tragu pozivam vas da kod upisa u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omogućite cjelovit odgoj, koji uz druga važna i potrebna znanja integrira temeljne kršćanske vrjednote, da bi se djecu i mlade osposobilo za životne sinteze te odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

Prošle smo nedjelje proslavili svetkovinu Duhova moleći darove Duha Svetoga. Nikada ne prestanimo zazivati Božju pomoć. U zajedništvu Duha Svetoga, Duha radosti i mira,  želim vas ohrabriti: ne bojte se! Naša je snaga i sigurnost u Božjim rukama. Na sve vas, a posebno na sve učenike i nastavnike, zazivam Božji blagoslov i zagovor Presvete Bogorodice Marije.

Pozdravlja vas vaš nadbiskup.

Josip kardinal Bozanić, v.r.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP