Prati nas

Mozaik

Učenici i umirovljenici postali ‘prijatelji od pisama’

Kraopis, pa i obično pisanje pisanim slovima polako nestaju pred tipkovnicama i silnim e-mailovima i porukama. No u Dallasu su se dosjetili kako da zainteresiraju djecu za lijepo pisanje i ujedno spase od usamljenosti stanare obližnjeg doma umirovljenika.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Škole već odavno ne inzistiraju na krasopisu, neke dvoje i oko potrebnosti običnih pisanih slova, no ljubitelji lijepog pisanja ne predaju se samo tako. U trećem razredu škole Good Shepard u Dallasu djeca uče lijepo pisati pisanom slovima i to tako što pišu pisma svojim “pen-palovima”, odnosno “prijateljima od pisama”. ‘Ispočetka me boljela ruke, ali sada je već lakše’, kaže učenik Ahan Jain.

Mnogi učenici se muče tako pisati, ali i pročitati tekst pisan pisanim slovima, pa je Tim Mallad, otac jedne učenice, odlučio poduzeti nešto u vezi s tim. “Moja se kći naljutila na mene kad sam joj u ljetni kamp poslao pismo pisano pisanim slovima. Kaže da nije mogla pročitati ta ‘smiješna slova’. Tad mi je sinulo: Ne bi li bilo sjajno kad bi djeca koja uče ovakvo pisanje doista i dobila pravo pismo u svoje poštanske sandučiće?”, zapitao se Mallad. Došao je na zanimljivu ideju i priopćio je učiteljici Karen Gunter.



Mallad je ravnatelj doma umirovljenika gdje mnogi pišu tim “smiješnim slovima”. Spojio je stoga nekoliko učenika i umirovljenika, među kojima je i Sue Standlee (75). “Mučim se s mailovima i porukama. To je sve tako kratko, samo neke natuknice. Ne znam što to uopće znači”, kaže Sue kroz smijeh. Sue je spojena sa Samanthom Moseley (9). Njih dvije odmah su se “našle”. “Osjećam se kao da doista razgovaramo. To me nagnalo da pišem još i više”, kaže razdragana djevojčica.

Njezina učiteljica Karen kaže da pisanje pisanim slovima učenicima pomaže i da bolje nauče gramatiku zajedno s mehanikom pisanja. Osim toga, pažljiviji su i imaju više interesa. “Kad pišu pisma, u učionici vlada mir i tišina, dok je na drugim satovima stalno buka.”

Nancy Miller (90) bojala se da neće imati zajedničkih tema sa svojim “prijateljem od pisma”, Ahanom Jainom (9). No ta se bojazan pokazala neopravdanom. “Već u prvoj rečenici dao mi je do znanja da navija za Dallas Cowboyse i tu smo se odmah povezali”, kaže Nancy. Ispostavilo se da su njih dvoje vatreni obožavatelji istog kluba.

Nakon nekoliko mjeseci izmjenjivanja pisama, učenici su napokon dobili šansu i uživo upoznati osobe s kojima su se dopisivali. Sue i Samantha postale su prave prijateljice. “Ona je divna, tako puna života. Bilo je prekrasno upoznati je, prekrasno!”

.

Mozaik

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina

Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima. Ustanovljeno je da su ljudi najsretniji kad su tinejdžeri i kad zađu u sedamdesete.

Objavljeno

|

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina, pokazalo je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Rezultati studije pod nazivom Resolution Foundation pokazali su da su ljudi uglavnom zadovoljniji svojim životom i samim sobom kao tinejdžeri te ponovno kasnije u životu.

Istraživanje je trajalo sedam godina a proveo ga je Nacionalnu ured za statistiku. Studija također sugerira da razina tjeskobe počinje rasti sredinom dvadesetih i sredinom pedesetih. Nakon kratkotrajnog pada u kasnijim tinejdžerskim godinama, razina općeg zadovoljstva u dvadesetima opet raste. No oko tridesete godine dolazi do značajnog pada, a ljudi ponovno pronalaze svoju sreću tek u pedesetima. Nakon toga, krivulja ponovno raste i dosiže vrhunac u sedamdesetim godinama.



Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima.

“Vrijeme je da priznamo da je život mnogo više od novca koji posjedujemo. Nije važan GDP (BDP – bruto domaći proizvod), već GWB, odnosno “general wellbeing” (opće blagostanje). Vjerujem da je popravljanje osjećaja dobrobiti i blagostanja naš glavni politički zadatak”, rekao je Cameron.

“Pohvalno je što sve više političara razmišlja i o dobrobiti i blagostanju građana, a ne samo o njihovim primanjima”, kaže politički analitičar, George Bungham. “No taj njihov novi interes za dobrobit građana trebao bi biti nadopuna brizi o primanjima, a ne njegova zamjena.”

Dodao je i da ovo istraživanje pokazuje da je život neke zemlje puno više od puke priče o BDP-u te da postoje trendovi onkraj ekonomije koji mogu puno promijeniti kad je u pitanju osjećaj sreće i zadovoljstva. Prema istraživanju Resolution Foundation, sreća ovisi najprije o dobrom zdravlju, poslu i partneru. No razina zadovoljstva također ovisi o dobi osobe, prihodima i mjestu života.

Nastavi čitati