Prati nas

Vijesti

I crkvene organizacije dobivaju novac za provedbu Istanbulske konvencije

Čini se da će s dobrim dijelom budžeta upravljati crkvene humanitarne organizacije i organizacije kojima su osnivači gradovi i županije.  Nastavit će se i financirati sigurne kuće koje vode organizacije za zaštitu prava žena i djece.

Objavljeno

|

Željka Markić kontracepcija
Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji (foto: MojeVrijeme.hr)

Ivan Vilibor Sinčić, zastupnik iz Živog zida, postavio je pitanje o provedbi Istanbulske konvencije i njenom financiranju. Vlada mu je pisanim putem objasnila raspodjelu novca i čini se da će s njegovim dobrim dijelom upravljati crkvene humanitarne organizacije i organizacije kojima su osnivači gradovi i županije.  Podsjetimo, upravo su katolički aktivisti tvrdili kako je Konvencija način kroz koji će se financirati parapolitičke udruge, dok su hrvatski biskupi u Konvenciji apostrofirali njima neprihvatljive definicije, prema kojima bi, ustvrdili su, trebalo poimati obitelj, rod i rodno nasilje.

“Postoje tri elementa koja su sporna u konvenciji. Jedan je da se uvodi rodna ideologija u pravosudni sustav i obrazovanje. Drugi je obvezno finaciranje udruga koje funkcioniraju kao parapolitičke organizacije, a treća je Grevio koji će se uplitati u hrvatski politički sustav”, izjavila je predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić za N1. Iz vladinog odgovora je vidljivo da će se nastaviti financirati i sigurna kuća koju vodi ugledna organizacija za promicanje rodne ravnopravnosti B.a.B.e.


“U državnom proračunu 71.082.327 kuna za ovu i 70.566.264 kuna za iduću godinu. Riječ je o zbroju sredstava već osiguranih za provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za 2018. godinu u iznosu od 69.592.327 kuna i 2019. godinu u iznosu od 69.076.264 kune te dodatnih sredstava osiguranih za provedbu Konvencije u iznosu od 1.490.000 kuna za 2018. godinu i 1.490.000 kuna za 2019. godinu.

Uz to, Ministarstvo obitelji će godišnje osigurati 7.340.000 kuna. Od toga će Ministarstvo  500.000 kuna rasporediti natječajima za provođenje projekata prevencije i suzbijanja nasilja te pružanja pomoći žrtvama, za skloništa je osigurano 6.800.000 kuna, a za edukacije i tisak materijala 40.000 kuna. Iz ovih je brojki vidljivo da su priče o milijardama kuna – promašene.

Skloništa – 3.200 kuna po glavi

Skloništa će voditi 17 udruga, a Ministarstvo će ih financirati ugovaranjem usluga u mreži socijalne skrbi kroz sustav „glavarina“ (3.200,00 kn po korisnici mjesečno) te putem natječaja na kojima će se davati potpore autonomnim ženskim skloništima za žrtve nasilja u obitelji.

“Iz sustava „glavarina“ financijsku potporu ostvaruju sljedeći pružatelji usluga smještaja: Caritas Zagrebačke nadbiskupije, Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište Sv. Nikola“, Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“, Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije – udruga B.a.B.e., Udruga za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja „Iris“, Centar za rehabilitaciju – Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja Osijek, „Sv. Ana“ Caritasov dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci, Caritas nadbiskupije Split, Caritas biskupije Šibenik i DUGA – Udruga za pomoć ženi i djetetu.

Temeljem trogodišnjeg natječaja za razdoblje od 2016. do 2018. godine, financijska potpora pruža se organizacijama civilnoga društva Autonomnoj ženskoj kući Zagreb, udruzi Ženska pomoć sada SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, Ženskoj grupi Karlovac Korak, Centru za žene ADELA, Udruzi Brod – Grupi za ženska ljudska prava, Udruzi Sigurna kuća Istra i Udruzi za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R.”, stoji u vladinu odgovoru.

.

Vijesti

Povišica mirovina je mizerna, manja od očekivanog. Kako se to dogodilo?

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća.

Objavljeno

|

Autor

Travanjsko usklađivanje mirovine umirovljenicima koji imaju mirovinu oko 2.500 kuna donijet će tek 17 dodatnih kuna u novčaniku. Povišica je to tek od 0,7 posto dok je prije pola godine ona iznosila čak 2,44 posto. Ovog puta “iznevjerili” su poslodavci jer su plaće u drugom dijelu 2019. godine rasle samo 0,7 posto u odnosu na isplaćene bruto plaće u prvom dijelu godine, analizira Večernji list.

Pitanje je zašto je rast plaća tako usporio? Lani je samo država bila izdašne ruke te je u nekoliko navrata povećala plaće zaposlenima u javnom sektoru, ali jače u prvom dijelu godine.


Privatni je sektor primanja zaposlenih znatnije podebljavao isplatom bonusa, toplog obroka i ostalih neoporezivih naknada pa se to odrazilo i na visinu bruto plaća. Samim tim što su neoporezive, te naknade ne ulaze u izračun bruto plaće.

Koliko se svakog mjeseca isplaćuje neoporezivih naknada, bit će poznato od idućeg mjeseca jer će te podatke, počev od plaće za siječanj 2020., Državni zavod za statistiku redovito objavljivati uz svoja priopćenja o neto plaćama.

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća, predviđa Večernji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP