Prati nas

Vijesti

I crkvene organizacije dobivaju novac za provedbu Istanbulske konvencije

Čini se da će s dobrim dijelom budžeta upravljati crkvene humanitarne organizacije i organizacije kojima su osnivači gradovi i županije.  Nastavit će se i financirati sigurne kuće koje vode organizacije za zaštitu prava žena i djece.

Objavljeno

|

Željka Markić kontracepcija
Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji (foto: MojeVrijeme.hr)

Ivan Vilibor Sinčić, zastupnik iz Živog zida, postavio je pitanje o provedbi Istanbulske konvencije i njenom financiranju. Vlada mu je pisanim putem objasnila raspodjelu novca i čini se da će s njegovim dobrim dijelom upravljati crkvene humanitarne organizacije i organizacije kojima su osnivači gradovi i županije.  Podsjetimo, upravo su katolički aktivisti tvrdili kako je Konvencija način kroz koji će se financirati parapolitičke udruge, dok su hrvatski biskupi u Konvenciji apostrofirali njima neprihvatljive definicije, prema kojima bi, ustvrdili su, trebalo poimati obitelj, rod i rodno nasilje.

“Postoje tri elementa koja su sporna u konvenciji. Jedan je da se uvodi rodna ideologija u pravosudni sustav i obrazovanje. Drugi je obvezno finaciranje udruga koje funkcioniraju kao parapolitičke organizacije, a treća je Grevio koji će se uplitati u hrvatski politički sustav”, izjavila je predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić za N1. Iz vladinog odgovora je vidljivo da će se nastaviti financirati i sigurna kuća koju vodi ugledna organizacija za promicanje rodne ravnopravnosti B.a.B.e.



“U državnom proračunu 71.082.327 kuna za ovu i 70.566.264 kuna za iduću godinu. Riječ je o zbroju sredstava već osiguranih za provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za 2018. godinu u iznosu od 69.592.327 kuna i 2019. godinu u iznosu od 69.076.264 kune te dodatnih sredstava osiguranih za provedbu Konvencije u iznosu od 1.490.000 kuna za 2018. godinu i 1.490.000 kuna za 2019. godinu.

Uz to, Ministarstvo obitelji će godišnje osigurati 7.340.000 kuna. Od toga će Ministarstvo  500.000 kuna rasporediti natječajima za provođenje projekata prevencije i suzbijanja nasilja te pružanja pomoći žrtvama, za skloništa je osigurano 6.800.000 kuna, a za edukacije i tisak materijala 40.000 kuna. Iz ovih je brojki vidljivo da su priče o milijardama kuna – promašene.

Skloništa – 3.200 kuna po glavi

Skloništa će voditi 17 udruga, a Ministarstvo će ih financirati ugovaranjem usluga u mreži socijalne skrbi kroz sustav „glavarina“ (3.200,00 kn po korisnici mjesečno) te putem natječaja na kojima će se davati potpore autonomnim ženskim skloništima za žrtve nasilja u obitelji.

“Iz sustava „glavarina“ financijsku potporu ostvaruju sljedeći pružatelji usluga smještaja: Caritas Zagrebačke nadbiskupije, Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište Sv. Nikola“, Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“, Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije – udruga B.a.B.e., Udruga za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja „Iris“, Centar za rehabilitaciju – Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja Osijek, „Sv. Ana“ Caritasov dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci, Caritas nadbiskupije Split, Caritas biskupije Šibenik i DUGA – Udruga za pomoć ženi i djetetu.

Temeljem trogodišnjeg natječaja za razdoblje od 2016. do 2018. godine, financijska potpora pruža se organizacijama civilnoga društva Autonomnoj ženskoj kući Zagreb, udruzi Ženska pomoć sada SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, Ženskoj grupi Karlovac Korak, Centru za žene ADELA, Udruzi Brod – Grupi za ženska ljudska prava, Udruzi Sigurna kuća Istra i Udruzi za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R.”, stoji u vladinu odgovoru.

.

Vijesti

Poskupjela je uskrsna košarica, tročlana obitelj će potrošiti od 703 do 1.824 kune

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Objavljeno

|

Autor

Koliko potrošiti za Uskrs?

Nezavisni hrvatski sindikati i ove su godine izračunali cijenu uskrsne košarice u tri kategorije: skromna, srednja  i bogatija. Košarice se, kao i u slučaju božićnih košarice,

Tako bogatija košarica ove godine iznosi 1.824,43 kn, dok je prošle godine iznosila 1.715,24 kn (skuplja je za 109,19 kn). Ovogodišnja srednja košarica iznosi 1.225,45 kn, a prošle je godine iznosila 1.224,41 kn (skuplja je za 1,04 kn). Skromna košarica ove godine iznosi 703,28 kn, a lani je iznosila 666,44 kn (skuplja je za 36,84 kn). Ugrubo, vrijednost bogate košarice povećana je za malo više od stotinu kuna, srednje za jednu kunu, a skromne za malo manje od četrdeset kuna.



Niži PDV nije doveo do nižih cijena hrane

Promatrajući prosječne cijene i najčešće cijene u sklopu sindikalnog istraživanja o uskrsnoj košarici, ne može se reći kako je došlo do pada cijena namirnica čija se stopa PDV-a smanjila zadnjom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Upravo te namirnice su podložne najvećim promjenama, razlikama u cijenama i u prosjeku su se zadržale na približno istoj razini, priopćio je NHS.

Na tržišno najzastupljenijim lokacijama, kao što su primjerice mesnice, kod odabranih namirnica iz košarice primijećene su pretežito jednake cijene u usporedbi s prošlom godinom.

Što se tiče povrća može se reći da su cijene također nepromijenjene, dok su kod voća, jednako kao i prošle godine i u jednakom rasponu, zabilježene najveće razlike u cijenama, ovisno o podrijetlu i kvaliteti.

Jaja su skuplja, pojedini prerađeni proizvodi jeftiniji

Prosječne cijene svježih jaja, koja su ujedno i simbol Uskrsa, blago su porasle u odnosu na prošlu godinu te se i dalje značajno razlikuju, ovisno o veličini i načinu uzgoja. I samo kretanje vrijednosti sindikalnih uskrsnih košarica promatrano po kategorijama pokazuje kako su u prosjeku cijene kvalitetnijih proizvoda porasle, što potvrđuje kretanje bogatije uskrsne košarice.

Nadalje, cijene neprerađenih proizvoda su ostale pretežito stabilne, dok su cijene pojedinih prerađenih i poluprerađenih proizvoda blago pale, što se djelom odrazilo na približno nepromijenjenu vrijednost srednje košarice u odnosu na prošlu godinu. I vrijednost skromne košarice je porasla, iako ne značajno, što jednim dijelom pokazuje kako su cijene tzv. egzistencijalnih namirnica u prosjeku stabilne, dok pojedine bilježe i blagi rast.

Što je u bogatoj košarici?

Jedino je ona bogatija košarica u duhu tradicije, dok je srednja već neki kompromis, a skromna je tek na razini obilježavanja. Iz visine košarice jasno je kako si većina građana ne samo da ne može financijski priuštiti obilježiti blagdane kako su to tradicionalno radili njihovi djedovi i bake pa čak i roditelji. Većini je nedostupna bogatija, ali velikom dijelu građana čak i ona srednja košarica.

U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine (teletine, janjetine), u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš.

Što krije skromna košarica?

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.

Nastavi čitati