Prati nas

Vijesti

Alimentacije bake i djedove bacaju na prosjački štap

Baka Kišur s tugom ponavlja kako su uvijek pomagali sina i njegovu obitelj te kupovali unucima dok su živjeli s njima, a nastavili bi i dalje da su ih uopće mogli vidjeti.  Kako nisu mogli isplatiti sudske i odvjetničke troškove izgubljenog spora te zaostalu alimentaciju, njihove su mirovine ovršene.

Objavljeno

|

Smiju li baka i djed razmaziti unučad?
foto: BigStock

Djed i baka Kišur iz Sesveta doživjeli su priču iz crne kronike. Sretno su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa sinom, snahom i troje unučadi, kad je sin odjednom poginuo u prometnoj nesreći.

Snaha se posvađala sa svekrvom i svojevoljno odselila kod svojih roditelja te zabranila viđanje unučadi baki i djedu po pokojnom ocu. Iako su djeca dobila obiteljsku mirovinu od oko 1.600 kuna, kao i dječji doplatak, a ona je tada i radila, uvjetovala je viđanje unučadi djedu i baki plaćanjem alimentacije. Sud je tako presudio: baki će se od 1.500 kuna oduzimati 600 kuna, a djedu od 3.400 – 900 kuna.


Tako su jednim potezom pera i beskrajnim inatom snahe djed i baka bačeni na prosjački štap. Baka Kišur s tugom ponavlja kako su uvijek pomagali sina i njegovu obitelj te kupovali unucima dok su živjeli s njima, a nastavili bi i dalje da su ih uopće mogli vidjeti.  Kako nisu mogli isplatiti sudske i odvjetničke troškove izgubljenog spora te zaostalu alimentaciju, njihove su mirovine ovršene, javlja Glas umirovljenika.

Ceh za tuđu odgovornost

Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske sve češće se obraćaju umirovljenici i druge starije osobe, odnosno bake i djedovi, žaleći se na institut uzdržavanja unučadi koji je uveden Obiteljskim zakonom (NN 75/2014) još 2014. godine. Odredbe zakona, točnije članak 288. stavak 2. pruža mogućnost da bake i djedovi po roditelju koji ne plaća uzdržavanje, a dužan ga je plaćati, budu sudski prisiljeni plaćati uzdržavanje unucima (supsidijarni obveznici).

S obzirom na učestalost zahtjeva baka i djedova za pružanje pravne pomoći u pogledu sporova radi prisilnog ostvarenja prava na uzdržavanje usmjerenog protiv njih, svjedoci smo čestog i uspješnog korištenja instituta uzdržavanja na teret bake i djeda.

Sindikat umirovljenika Hrvatske već 26 godina bavi se pitanjima zaštite prava umirovljenika i starijih osoba, a sada se suočio s krajnje nepravednim rješenjem prenošenja tereta s države na roditelje živog ili pokojnog roditelja koji ne plaća alimentaciju.

U gornjem slučaju obitelji Kišur, logično je da je država svoju obvezu ispunila davanjem obiteljske mirovine i dječjih doplataka, ali brojni bake i djedovi postaju žrtve takvog zakonskog rješenja, jer ih se tereti i ovršava na mizernim mirovinama zbog neodgovornosti njihovog sina koji je nezaposlen, odselio, emigrirao i sl.

Upoznali smo tako i baku iz Donjeg Miholjca kojoj se ovršava pola jadne mirovine za unuka, koji živi u inozemstvu i viđa ga jednom godišnje. Njezin sin također živi u inozemstvu, no snaha je odlučila tužiti majku bivšeg supruga za alimentaciju, iako živi u obilju, u novom braku, s dvije plaće.

Je li logično da baka odgovara do smrti za svog neodgovornog ili nesposobnog sina za kojeg čak ne zna niti gdje stanuje?

Kako brinuti o starim roditeljima?

foto: Pixabay

Nepravedno i neuobičajeno

Nije pravedno, ali niti uobičajeno. U svim zemljama EU oba roditelja imaju zakonsku obvezu da financijski podupru svoje dijete. U slučajevima razilaženja majke i oca djeteta kada zakonske odredbe o zaštiti interesa djeteta ne rezultiraju zadovoljavajućim ishodom, u nekim zemljama država jamči dječju pomoć – uzdržavanje (u Austriji, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Švedskoj); uzdržavanje od strane lokalnih vlasti (u Češkoj, Danskoj i Finskoj); uzdržavanje posebnim sredstvima (u Latviji, Litvi, Luksemburgu, Poljskoj i Portugalu); ili posebnom upravnom agencijom (u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji).

Model koji je uvela bivša ministrica Milanka Opačić, zakonski je omogućen tek u dijelu američkih država, ali ne u europskim zemljama, jer nije u duhu socijalne države kakvu promiče EU.

SUH stoga ovih dana upućuje inicijativu novoj ministrici Nadi Murganić, kojom predlaže izmjenu i dopunu Obiteljskog zakona (NN 103/2015) i Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 92/2014) s ciljem usvajanja pravednijeg zakonskog rješenja u obiteljskim odnosima.

Rastuće siromaštvo u Hrvatskoj, uz sve češće ovrhe nad bakama i djedovima, za slučaj nemogućnosti plaćanja dosuđenog uzdržavanja, dovodi i do mogućnosti gubitka prava vlasništva jedine nekretnine u kojoj stanuju.

No, nije problem samo to što ih se financijski opterećuje, pa i ugrožava, već se psihološki negativno djeluje na njih i na njihovo zdravstveno stanje.

Nezaštićena obitelj

Naposljetku, SUH je čvrstog stajališta kako se prilikom donošenja zakonskih rješenja za obveznike uzdržavanja treba voditi računa ne samo o materijalnoj dobrobiti djeteta već i o emocionalnom odnosu članova obitelji, izlaže ih se stresu, a djeca su dodatno traumatizirana zbog obiteljskih sukoba vezanih uz uzdržavanje.

Situacija u kojoj jedan roditelj ne živi s djetetom ili je preminuo dovoljno je uznemirujuća i za obiteljski odnos ni u kom slučaju nije poticajno financijsko kažnjavanje bake i djeda. Sadašnjim zakonskim uređenjem Republika Hrvatska propustila je zaštititi obitelj, a odgovornost je prebacila na stare i siromašne, umjesto da zbog humanih i demografskih razloga, očvrsne već postojeći sustav za privremeno uzdržavanje djece (Zakon o privremenom uzdržavanju, 2014.) koji osigurava sredstva i isplate naknada za privremeno uzdržavanje djeteta kada obveznik plaćanja uzdržavanja tu obvezu ne ispunjava. Molimo da iz svih formulacija izbacite djedove i bake!

Općepoznata je činjenica da Hrvatska već dugi niz godina bilježi vrlo nepovoljne demografske trendove. Posljedice dugoročnog niskog fertiliteta očituju se u dugogodišnjem smanjivanju ukupnog broja stanovnika, prirodnoj depopulaciji (negativni prirodni prirast), demografskom starenju, ali u posljednje vrijeme ubrzanom umiranju zbog siromaštva.

Poruka Vladi RH je kratka i jasna: ako već ne brinete o starima i njihovom preživljavanju, pobrinite se barem o djeci. Tako vam demografije, koja vam je stalno na jeziku. (Jasna. A. Petrović, Glas umirovljenika

.

Vijesti

Jeste li čuli za ljetnu usamljenost starijih osoba? Za neke vlade ona je realan problem

Ljeto za većinu ljudi predstavlja vrijeme druženja i putovanja, no za mnoge starije osobe to je razdoblje usamljenosti. Neki su usamljeni do te mjere da padaju u tzv. ljetnu depresiju.

Objavljeno

|

Dok je ljeto za većinu ljudi vrijeme za zabavu i putovanja, za starije osobe to razdoblje može biti prilično usamljeno. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva Nizozemske pokrenulo kampanju kako bi riješilo ili barem ublažilo ovaj problem, piše Netherland Times.

Kampanja ima dva dijela. U prvom se potiče i ohrabruje starije da izađu iz svojih kuća i naprave nešto tijekom ljeta. Kako bi se to postiglo, Ministarstvo je izradilo posebne TV spotove koji se emitiraju u udarnom terminu.


Drugi dio kampanje obraća se svima koji odlaze na godišnji odmor da pišu ili telefonom zovu svoje starije rođake ili susjede koji su ostali kod kuće. Za to su također snimljeni TV spotovi, ali i izrađeni veliki plakati te pokrenute kampanje na društvenim medijima. Ministarstvo je pokrenulo i posebnu web stranicu koja nudi savjete kako se boriti s usamljenošću.

Razne udruge civilnog društva pozdravljaju inicijativu Vlade kroz koju se želi ohrabriti starije građane da se sami uhvate u koštac s usamljenošću, no upozoravaju da bi bilo jako dobro kad društveni centri i razna druga mjesta na kojima se stariji druže, ne bi zatvarali svoja vrata tijekom ljeta.

“Već godinama pokušavamo promijeniti takvo radno vrijeme. Razni društveni centri su jako važni za starije osobe, pa ako je njihova društvena okolina preko ljeta na godišnjem, moglo bi im nedostajati mjesto za druženje kao i osobe s kojima mogu provoditi vrijeme. Mnoge starije osobe padaju u tzv. ‘ljetnu depresiju’ radi čega manje izlaze i druže se“, kaže Peter Winkens iz organizacije NOS.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP