Prati nas

Vijesti

Alimentacije bake i djedove bacaju na prosjački štap

Baka Kišur s tugom ponavlja kako su uvijek pomagali sina i njegovu obitelj te kupovali unucima dok su živjeli s njima, a nastavili bi i dalje da su ih uopće mogli vidjeti.  Kako nisu mogli isplatiti sudske i odvjetničke troškove izgubljenog spora te zaostalu alimentaciju, njihove su mirovine ovršene.

Objavljeno

|

Smiju li baka i djed razmaziti unučad?
foto: BigStock

Djed i baka Kišur iz Sesveta doživjeli su priču iz crne kronike. Sretno su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa sinom, snahom i troje unučadi, kad je sin odjednom poginuo u prometnoj nesreći.

Snaha se posvađala sa svekrvom i svojevoljno odselila kod svojih roditelja te zabranila viđanje unučadi baki i djedu po pokojnom ocu. Iako su djeca dobila obiteljsku mirovinu od oko 1.600 kuna, kao i dječji doplatak, a ona je tada i radila, uvjetovala je viđanje unučadi djedu i baki plaćanjem alimentacije. Sud je tako presudio: baki će se od 1.500 kuna oduzimati 600 kuna, a djedu od 3.400 – 900 kuna.


Tako su jednim potezom pera i beskrajnim inatom snahe djed i baka bačeni na prosjački štap. Baka Kišur s tugom ponavlja kako su uvijek pomagali sina i njegovu obitelj te kupovali unucima dok su živjeli s njima, a nastavili bi i dalje da su ih uopće mogli vidjeti.  Kako nisu mogli isplatiti sudske i odvjetničke troškove izgubljenog spora te zaostalu alimentaciju, njihove su mirovine ovršene, javlja Glas umirovljenika.

Ceh za tuđu odgovornost

Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske sve češće se obraćaju umirovljenici i druge starije osobe, odnosno bake i djedovi, žaleći se na institut uzdržavanja unučadi koji je uveden Obiteljskim zakonom (NN 75/2014) još 2014. godine. Odredbe zakona, točnije članak 288. stavak 2. pruža mogućnost da bake i djedovi po roditelju koji ne plaća uzdržavanje, a dužan ga je plaćati, budu sudski prisiljeni plaćati uzdržavanje unucima (supsidijarni obveznici).

S obzirom na učestalost zahtjeva baka i djedova za pružanje pravne pomoći u pogledu sporova radi prisilnog ostvarenja prava na uzdržavanje usmjerenog protiv njih, svjedoci smo čestog i uspješnog korištenja instituta uzdržavanja na teret bake i djeda.

Sindikat umirovljenika Hrvatske već 26 godina bavi se pitanjima zaštite prava umirovljenika i starijih osoba, a sada se suočio s krajnje nepravednim rješenjem prenošenja tereta s države na roditelje živog ili pokojnog roditelja koji ne plaća alimentaciju.

U gornjem slučaju obitelji Kišur, logično je da je država svoju obvezu ispunila davanjem obiteljske mirovine i dječjih doplataka, ali brojni bake i djedovi postaju žrtve takvog zakonskog rješenja, jer ih se tereti i ovršava na mizernim mirovinama zbog neodgovornosti njihovog sina koji je nezaposlen, odselio, emigrirao i sl.

Upoznali smo tako i baku iz Donjeg Miholjca kojoj se ovršava pola jadne mirovine za unuka, koji živi u inozemstvu i viđa ga jednom godišnje. Njezin sin također živi u inozemstvu, no snaha je odlučila tužiti majku bivšeg supruga za alimentaciju, iako živi u obilju, u novom braku, s dvije plaće.

Je li logično da baka odgovara do smrti za svog neodgovornog ili nesposobnog sina za kojeg čak ne zna niti gdje stanuje?

Kako brinuti o starim roditeljima?

foto: Pixabay

Nepravedno i neuobičajeno

Nije pravedno, ali niti uobičajeno. U svim zemljama EU oba roditelja imaju zakonsku obvezu da financijski podupru svoje dijete. U slučajevima razilaženja majke i oca djeteta kada zakonske odredbe o zaštiti interesa djeteta ne rezultiraju zadovoljavajućim ishodom, u nekim zemljama država jamči dječju pomoć – uzdržavanje (u Austriji, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Švedskoj); uzdržavanje od strane lokalnih vlasti (u Češkoj, Danskoj i Finskoj); uzdržavanje posebnim sredstvima (u Latviji, Litvi, Luksemburgu, Poljskoj i Portugalu); ili posebnom upravnom agencijom (u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji).

Model koji je uvela bivša ministrica Milanka Opačić, zakonski je omogućen tek u dijelu američkih država, ali ne u europskim zemljama, jer nije u duhu socijalne države kakvu promiče EU.

SUH stoga ovih dana upućuje inicijativu novoj ministrici Nadi Murganić, kojom predlaže izmjenu i dopunu Obiteljskog zakona (NN 103/2015) i Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 92/2014) s ciljem usvajanja pravednijeg zakonskog rješenja u obiteljskim odnosima.

Rastuće siromaštvo u Hrvatskoj, uz sve češće ovrhe nad bakama i djedovima, za slučaj nemogućnosti plaćanja dosuđenog uzdržavanja, dovodi i do mogućnosti gubitka prava vlasništva jedine nekretnine u kojoj stanuju.

No, nije problem samo to što ih se financijski opterećuje, pa i ugrožava, već se psihološki negativno djeluje na njih i na njihovo zdravstveno stanje.

Nezaštićena obitelj

Naposljetku, SUH je čvrstog stajališta kako se prilikom donošenja zakonskih rješenja za obveznike uzdržavanja treba voditi računa ne samo o materijalnoj dobrobiti djeteta već i o emocionalnom odnosu članova obitelji, izlaže ih se stresu, a djeca su dodatno traumatizirana zbog obiteljskih sukoba vezanih uz uzdržavanje.

Situacija u kojoj jedan roditelj ne živi s djetetom ili je preminuo dovoljno je uznemirujuća i za obiteljski odnos ni u kom slučaju nije poticajno financijsko kažnjavanje bake i djeda. Sadašnjim zakonskim uređenjem Republika Hrvatska propustila je zaštititi obitelj, a odgovornost je prebacila na stare i siromašne, umjesto da zbog humanih i demografskih razloga, očvrsne već postojeći sustav za privremeno uzdržavanje djece (Zakon o privremenom uzdržavanju, 2014.) koji osigurava sredstva i isplate naknada za privremeno uzdržavanje djeteta kada obveznik plaćanja uzdržavanja tu obvezu ne ispunjava. Molimo da iz svih formulacija izbacite djedove i bake!

Općepoznata je činjenica da Hrvatska već dugi niz godina bilježi vrlo nepovoljne demografske trendove. Posljedice dugoročnog niskog fertiliteta očituju se u dugogodišnjem smanjivanju ukupnog broja stanovnika, prirodnoj depopulaciji (negativni prirodni prirast), demografskom starenju, ali u posljednje vrijeme ubrzanom umiranju zbog siromaštva.

Poruka Vladi RH je kratka i jasna: ako već ne brinete o starima i njihovom preživljavanju, pobrinite se barem o djeci. Tako vam demografije, koja vam je stalno na jeziku. (Jasna. A. Petrović, Glas umirovljenika

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP