Prati nas

Aktivno starenje

Kako naći prijatelje u zreloj dobi

Prijateljstva se lakše sklapaju u mladosti, to je činjenica. Ljudi koje smo upoznali u školi, najvjerojatno će nam postati prijatelji za čitav život. No što ako se u zrelim godinama osjetimo usamljenima? Je li i tada moguće naći prijatelja? Kako sklapati prijateljstva u zreloj dobi?

Objavljeno

|

Kako prepoznati prijatelje
foto: BigStock

Započeti novo prijateljstvo u srednjim ili zrelim godinama nije više tako lako kao u mladosti. Mnogi od nas osjećaju se izolirano i usamljeno. No istina je da i u kasnijim razdobljima živote itekako možemo imati zanimljiv i ispunjen društveni život.

Prije toga moramo prihvatiti da je pronalaženje novih prijatelja nakon pedesete aktivan proces. Ne možemo si više priuštiti da čekamo da ljudi dođu k nama. Mi moramo prvi nešto poduzeti. Iz tog razloga blogerica Margaret Manning, nakon razgovora sa stotinama svojih vršnjaka, sastavila je popis korisnih savjeta koji vam mogu pomoći da pronađete prijetelja i nakon što ste zagazili u neke godine. Evo što vam savjetuje:


Prvi korak: Počnite time što ćete upoznati samoga sebe

Kad ljude pitate kako upoznati nekog novog u odrasloj dobi, najčešće će vam dati savjet tipa “upišite se na tečaj plesa”, “počnite više izlaziti” ili tome slično. Naizgled, to su sasvim dobri savjeti jer upoznavanje novih ljudi doista pretpostavlja izlazak iz kuće i odlazak na mjesto gdje možemo upoznati nekog novog. Međutim, najčešće nam ne nedostaje ideja gdje otići kako bi se nekog upoznalo. Ono što nam nedostaje su motivacija, samopouzdanje i samosvjesnost da uopće krenemo. Upravo zbog toga za mnoge je ljude povezivanje sa samim sobom ključno prije nego će upoznati nekog novog.

Razmislite o vaših posljednjih 40 ili 50 godina. Jeste li većinu tog vremena proveli brinući za druge ljude? Jeste li se zbog obitelji ostavili neke svoje strasti? Jeste li malo zapustili svoj fizički izgled? Osjećate li se pomalo iscrpljeno od silnih životnih razočaranja? Žalite li za nekim stvarima? Sve to ne događa se preko noći. Budite obazrivi i dobro prema sebi. Ako vam se ne da ići među ljude – ne morate, nitko vas ne sili. Umjesto toga, za početak se usredotočite na svoj život i stvari koje u njemu možete kontrolirati.

Drugi korak: Osnažite se fizički i emotivno

Ako ste stalno umorni, fizički iscrpljeni i tužni, upoznavanje novih ljudi bit će vam izuzetno naporno. Srećom, postoje brojni načini kako se po tom pitanju dovesti u red. Mnogi ljudi ne shvaćaju koliko su u raskoraku s vlastitim tijelom sve dok ne bude prekasno. Vježbanje nakon pedesete nema za cilj omogućiti nam određeni izgled, već dati nam dovoljno energije i samopouzdanja da se nosimo s poteškoćama svakodnevnog života.

Počnite pomalo i lagano. Vježbajte svaki dan samo par minuta i postupno produžujte vrijeme vježbanja. Izađite u prirodu. Puno se istežite. Kad se vaš tonus i samopouzdanje vrate, uključite se u neko fitnes centar u blizini ili potražite grupe za vježbanje. Pronađite aktivnost koja vam se sviđa i u kojoj uživate. Radite bilo što – samo se pokrenite. A dok jačate tijelo, ne zaboravite i um. Svaki dan zapišite jednu stvar radi koje ste zahvalni. Meditirajte. Budite sami sebi najbolji prijatelj.

Treći korak: Lovite strasti a ne ljude

Kad vam ljudi savjetuju da izađete iz kuće i pronađete nove prijatelja, oni vam zapravo kažu da lovite ljude. No ima nekoliko problema s takvim pristupom. Kao prvo, u prvi plan stavlja ljude kao da su oni nagrada koju treba osvojiti. Drugo, juriti za drugim ljudima nikad nije dobro i u pravilu ne funkcionira. Vjerojatno i samo znate da je najučinkovitiji način da nekoga udaljite od sebe je da mu stalno budete za petama. Alternativa je da pokušate izgraditi odnos iz pozicije snage. Umjesto da lovite ljude, lovite svoje strasti. To je jedini način da upoznate ljude na ravnopravan način.

Razmislite što vas pokreće? Koje aktivnosti, sportove, hobije ili vještine volite? Koje ste stvari napustili da biste svojoj obitelji posvetili više vremena? Što vas fascinira? O čemu biste rado doznali više? Što vas uzbuđuje? To su pitanja na koja trebate odgovoriti kako biste lakše našli prijatelje nakon pedesete.

Četvrti korak: Budite proaktivni i pozovite ljude u svoj život

Kad dođete do ovog koraka, trebali biste već biti u prilično dobroj formi, bolje razumjeti tko ste i kakve su vam potrebe te koje vrste ljudi želite u svojoj okolini. Možda i najvažnija stvar koju biste do sada trebali shvatiti je što vas pokreće i kako da od života dobijete najviše. Sad je pravo vrijeme da pozovete ljude u svoj život! Kako istražujete svijet, spoznat ćete i da ima mnogo ljudi koji dijele vaše interese i strasti. Organizirajte filmske večeri. Pozovite malu grupu ljudi u svoj dom na piće. Otiđite zajedno na planinarenje. Detalji zapravo nisu važni. Važno je da ne čekate da netko drugi napravi prvi korak jer se to, vjerojatno, neće dogoditi. Sklapanje novih prijateljstava u zreloj dobi je moguće no zahtijeva novi pristup. Umjesto da se pouzdate u puku slučajnost, sami poduzmite inicijativu.

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP