Prati nas

Aktivno starenje

Kako naći prijatelje u zreloj dobi

Prijateljstva se lakše sklapaju u mladosti, to je činjenica. Ljudi koje smo upoznali u školi, najvjerojatno će nam postati prijatelji za čitav život. No što ako se u zrelim godinama osjetimo usamljenima? Je li i tada moguće naći prijatelja? Kako sklapati prijateljstva u zreloj dobi?

Objavljeno

|

Kako prepoznati prijatelje
foto: BigStock

Započeti novo prijateljstvo u srednjim ili zrelim godinama nije više tako lako kao u mladosti. Mnogi od nas osjećaju se izolirano i usamljeno. No istina je da i u kasnijim razdobljima živote itekako možemo imati zanimljiv i ispunjen društveni život.

Prije toga moramo prihvatiti da je pronalaženje novih prijatelja nakon pedesete aktivan proces. Ne možemo si više priuštiti da čekamo da ljudi dođu k nama. Mi moramo prvi nešto poduzeti. Iz tog razloga blogerica Margaret Manning, nakon razgovora sa stotinama svojih vršnjaka, sastavila je popis korisnih savjeta koji vam mogu pomoći da pronađete prijetelja i nakon što ste zagazili u neke godine. Evo što vam savjetuje:


Prvi korak: Počnite time što ćete upoznati samoga sebe

Kad ljude pitate kako upoznati nekog novog u odrasloj dobi, najčešće će vam dati savjet tipa “upišite se na tečaj plesa”, “počnite više izlaziti” ili tome slično. Naizgled, to su sasvim dobri savjeti jer upoznavanje novih ljudi doista pretpostavlja izlazak iz kuće i odlazak na mjesto gdje možemo upoznati nekog novog. Međutim, najčešće nam ne nedostaje ideja gdje otići kako bi se nekog upoznalo. Ono što nam nedostaje su motivacija, samopouzdanje i samosvjesnost da uopće krenemo. Upravo zbog toga za mnoge je ljude povezivanje sa samim sobom ključno prije nego će upoznati nekog novog.

Razmislite o vaših posljednjih 40 ili 50 godina. Jeste li većinu tog vremena proveli brinući za druge ljude? Jeste li se zbog obitelji ostavili neke svoje strasti? Jeste li malo zapustili svoj fizički izgled? Osjećate li se pomalo iscrpljeno od silnih životnih razočaranja? Žalite li za nekim stvarima? Sve to ne događa se preko noći. Budite obazrivi i dobro prema sebi. Ako vam se ne da ići među ljude – ne morate, nitko vas ne sili. Umjesto toga, za početak se usredotočite na svoj život i stvari koje u njemu možete kontrolirati.

Drugi korak: Osnažite se fizički i emotivno

Ako ste stalno umorni, fizički iscrpljeni i tužni, upoznavanje novih ljudi bit će vam izuzetno naporno. Srećom, postoje brojni načini kako se po tom pitanju dovesti u red. Mnogi ljudi ne shvaćaju koliko su u raskoraku s vlastitim tijelom sve dok ne bude prekasno. Vježbanje nakon pedesete nema za cilj omogućiti nam određeni izgled, već dati nam dovoljno energije i samopouzdanja da se nosimo s poteškoćama svakodnevnog života.

Počnite pomalo i lagano. Vježbajte svaki dan samo par minuta i postupno produžujte vrijeme vježbanja. Izađite u prirodu. Puno se istežite. Kad se vaš tonus i samopouzdanje vrate, uključite se u neko fitnes centar u blizini ili potražite grupe za vježbanje. Pronađite aktivnost koja vam se sviđa i u kojoj uživate. Radite bilo što – samo se pokrenite. A dok jačate tijelo, ne zaboravite i um. Svaki dan zapišite jednu stvar radi koje ste zahvalni. Meditirajte. Budite sami sebi najbolji prijatelj.

Treći korak: Lovite strasti a ne ljude

Kad vam ljudi savjetuju da izađete iz kuće i pronađete nove prijatelja, oni vam zapravo kažu da lovite ljude. No ima nekoliko problema s takvim pristupom. Kao prvo, u prvi plan stavlja ljude kao da su oni nagrada koju treba osvojiti. Drugo, juriti za drugim ljudima nikad nije dobro i u pravilu ne funkcionira. Vjerojatno i samo znate da je najučinkovitiji način da nekoga udaljite od sebe je da mu stalno budete za petama. Alternativa je da pokušate izgraditi odnos iz pozicije snage. Umjesto da lovite ljude, lovite svoje strasti. To je jedini način da upoznate ljude na ravnopravan način.

Razmislite što vas pokreće? Koje aktivnosti, sportove, hobije ili vještine volite? Koje ste stvari napustili da biste svojoj obitelji posvetili više vremena? Što vas fascinira? O čemu biste rado doznali više? Što vas uzbuđuje? To su pitanja na koja trebate odgovoriti kako biste lakše našli prijatelje nakon pedesete.

Četvrti korak: Budite proaktivni i pozovite ljude u svoj život

Kad dođete do ovog koraka, trebali biste već biti u prilično dobroj formi, bolje razumjeti tko ste i kakve su vam potrebe te koje vrste ljudi želite u svojoj okolini. Možda i najvažnija stvar koju biste do sada trebali shvatiti je što vas pokreće i kako da od života dobijete najviše. Sad je pravo vrijeme da pozovete ljude u svoj život! Kako istražujete svijet, spoznat ćete i da ima mnogo ljudi koji dijele vaše interese i strasti. Organizirajte filmske večeri. Pozovite malu grupu ljudi u svoj dom na piće. Otiđite zajedno na planinarenje. Detalji zapravo nisu važni. Važno je da ne čekate da netko drugi napravi prvi korak jer se to, vjerojatno, neće dogoditi. Sklapanje novih prijateljstava u zreloj dobi je moguće no zahtijeva novi pristup. Umjesto da se pouzdate u puku slučajnost, sami poduzmite inicijativu.

.

Aktivno starenje

Cvijeta Pahljina doktorirala je sa 77 godina: Nikad nismo prestari, ali ni premladi za učenje

‘Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15’, kaže logoterapeutkinja Pahjina.

Objavljeno

|

Autor

Mnogo puta spominjanu izreku da za obrazovanje nikada nije kasno, najbolje potvrđuje ova priča. Cvijeta Pahljina doktorica znanosti postala je sa 77 godina, javlja HRT.

Rođena je, kaže, na najljepšem otoku na svijetu – Rabu. Ima šestero djece i uspješnu karijeru. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu i specijalizirala psihijatriju. Ali nije željela stati na tome.


Zato je ova 77-godišnjakinja odlučila doktorirati u području logopedagogije, svoje velike ljubavi. U to je uložila sedam godina predanoga rada. “Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15”, rekla Pahljina.

Imala je, kaže, najbolju mentoricu na svijetu. A profesorica Dubravka Miljković uzvraća: “Koliko sam ja bila mentorica kolegici, toliko sam ja učila od nje. To je osoba s toliko puno životnog iskustva i topline da sam u svakom našem kontaktu ja možda profitirala više nego ona”, rekla je prof. dr. Miljković s Učiteljskog fakulteta.

To je do sada najposjećenija obrana doktorata na Učiteljskom fakultetu, otkrivaju i dekan i predsjednik Komisije. Cvijeta je suvereno obranila svoj doktorat, pokazala i kazala: “Nikada nismo previše stari da bi prestali s učenjem i nikada nismo previše mladi da bi s tim počeli.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP