Prati nas

Mozaik

Kako oslovljavati svekrvu? Gospođo, baka, mama, teta ili ‘ej ti?

Ja svoju ne oslovljavam. Nekako nije bilo potrebe za tim. A kad mužu želim nešto reći o njoj, kažem ‘tvoja stara’ ili ‘tvoja mama’. Doduše, jako ju rijetko viđam. Moja mama također nije svoju svekrvu zvala ‘mama’ ni prije 40 godina.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto se snahe i svekrve mrze?
foto: BigStock

“Možeš me zvati mama”, riječi su koje mogu prestraviti snahe. Jer, mama je samo jedna, reći će mnoge. Nekada je oslovljavanje svekrve s “vi, mama”, predstavljalo uspostavljanje svojevrsne hijerarhije u proširenoj obitelji. Pri tomu su “mama” (svekrva) i “tata” (svekar) predstavljali stvarne glave zajednice, a “djeca” su im se pokoravala.

No otkako mlade obitelji žive s roditeljima samo kada ne mogu drugačije, promijenio se i način na koji se oslovljava obiteljske starješine. Kako onda nazivati svekrvu? Evo što su neke snahe odgovorile na najvećem hrvatskom forumu.


To pitanje me oduvijek mučilo, jer je vrlo nezgodno ženu stariju od tebe 20 – 30 godina zvati imenom. Obraćati joj se s “teta” isto mi vrlo loše zvuči, a izbjegavati direktno obraćanje zna isto tako biti vrlo neugodno.
Jako se dobro slažem sa svojom svekrvom, al’ koliko god si bile dobre mislim da nitko drugi baš ne zaslužuje da ga zovem mamom, osim moje rođene mame. Ne znam, ne mogu zamisliti da bih je ikad mogla tako osloviti. Inače, zovem je “teta Marija” i mislim da je to sasvim ok.
Ako je misliš zvati “mama”, možeš je zvati i “gospodine biskupe”. Kao što ti nije biskup, nije ti ni mama. I zašto bi se itko uvrijedio, ako ga se zove imenom?
Po želji njegove mame, ja je zovem “baka”. Iako se kao baka baš i nije iskazala. Prije sam joj se obraćala s “gospođo”, upravo zbog  distance.

Za mnoge je mlade snahe pronalazak modela komunikacije sa svekrvom izuzetno stresan. Jer zapadanjačka kultura, za razliku od nekih drugih, ipak dopušta izbor u oslovljavanju unutar obitelji; od nazivanja majkom pa do oslovljavanja imenom. No što odabrati i pri tome ne uvrijediti suprugovu roditeljicu?

Pravila nema, kaže socijalna antropologinja Joan Brumberg. Ona svoju svekrvu naziva majkom, no snaha joj se obraća imenom. I to joj se dopada. “Bez obzira, svoju svekrvu nikada ne bih oslovljavala imenom”, dodaje i objašnjava da ovu zbrku u oslovljavanju možemo smatrati markerom društvenih promjena u obitelji. A one se u različitim etničkim i društvenim skupinama odvijaju različitim brzinama.

Tako je sasvim jasno da će mlade žene na selu oslovljavati svekrvu majkom puno češće no što to čine žene odrasle u urbanim središtima. Pogledajte što su o ovom problemu napisale neke druge hrvatske snahe.

Ima situacija gdje su svekrve postale bolje vezane i više učinile za neku ženu nego vlastite majke. No opet, kako bi rekao Mujo, samo je jedna mama.
Ako svekrvu krenem oslovljavati s “mama”, trebam li onda i muža početi oslovljavati s “braco”?
Zovem je “baba” otkako se prva kćer rodila. I govorim “vi”. Sve čekam evo skoro 16 godina da me ispravi, ali neće.
Moja mama zove svoju sveki “mama”, ali ona je divna divna žena i u tom slučaju to ne zvuči čudno. Ja to ne bih mogla ni pod razno.
Ja svoju ne oslovljavam. Nekako nije bilo potrebe za tim. Doduše, jako ju rijetko viđam. A kad mužu želim nešto reći o njoj, kažem “tvoja stara” ili “tvoja mama”. Moja mama također nije svoju svekrvu zvala “mama” ni prije 40 godina.

.

Show

Preminuo je Špiro Guberina, volio je Šibenik i svoju ulogu škovacina Strikana

Ne bih to nazvao govornom manom, jer ja mogu svaku riječ izgovoriti osim imena indijskog državnika Nehrua kojeg ni dan danas ne mogu izgovoriti, govorio je Guberina.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

U 88. godini života u Domu za starije i nemoćne u Klaićevoj preminuo je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Špiro Guberina. U javnosti će biti zapamćen kao karakterni komičar koji se proslavio ulogom škovacina Joze strikana u Velom mistu (1980.). No ne treba smetnuti s uma ni Špiru Špulu (Zlatna nit, 1976.), omiljenog televizijskog lika djetinjstva današnjih zrelih generacija.

Kao srednjoškolac nastupao u komedijama i operetama u Narodnom kazalištu u Šibeniku. 1970. godine je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U stalnom angažmanu u zagrebačkom HNK-u bio je od 1958. do umirovljenja 1999.


Pamtit ćemo ga i po ulogama u djelima Ranka Marinkovića, Ivan Brešana i Marina Držića. Iz televizijskog opusa izvajamo njegovog Divca iz Raosovih Prosjaka i Sinova, Očenašeka iz Majerova Dnevnika Očenašeka… Dobitnik je Nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo 2011. U nastavku izdvajamo neke od izjava voljenog glumca.

O ulogama redikula

Da, te likove poznajem u dušu, a Marinković, on ih je pisao! Ivica i ja odigrali smo puno Marinkovićevih likova, a ja nekih 14 njegovih likova. U “Kiklopu”, s kojim smo gostovali po svijetu, a režirao ga je Spajić, glumio sam Krelu, mali lik koji laje na žarulju i uvijek pobere aplauz. To mi je baš odgovaralo − da nemam puno teksta, a idem na turneje i lajem na žarulju. Onda sam to počeo raditi bilo gdje − Marinković mi je to dopustio, na taj sam način protestirao; što god tko kaže, a meni ne odgovara, počnem zavijati. (Slobodna Dalmacija, 2012.)

O gubitku majke

Dosta rano sam izgubio mamu. Imao sam dvanaest godina. To je bio taj, mislim… Sigurno je čovjek malo hendikepiran kod rano izgubi mamu. A inače imam dvije sestre, starije, koje su udate. To sam opazio da sam bio dosta zatvoren, da sam teško sklapao poznanstva. A sada sam dosta brbljiv. Ne znam kako vama djelujem, ali meni se čini da sam postao razgovorljiviji, iako i sada teže sklapam nova poznanstva. (Plavi vjesnik, 1968)

O navodnoj govornoj mani

Ja nisam nikad mucao, nego samo imam, kako mi Dalmatinci kažemo “lijenu artikulaciju” , malo sam govorio “na refule”, kako se kaže. Kao mlad sam htio ići u spikere, ali im s tom mojom “artikulacijom” nisam baš odgovarao, eventualno kao sportski komentator. Ja sam se svojim govorom znao zaletiti, a nas su na Akademiji učili da budemo razumljivi, tako da sam se duplo više trudio prilikom učenja uloga. Ne bih to nazvao govornom manom, jer ja mogu svaku riječ izgovoriti osim imena indijskog državnika Nehrua (Jawaharlal Nehru), kojeg ni dan danas ne mogu izgovoriti. Pa tako lijepo vi napišite kako ja nemam govornu manu, jer vi ste me sve razumjeli zar ne? (EZadar, 2008.)

O ulozi Strikana

Meni je još uvijek drago kad me u Zagrebu ili bilo gdje drugdje smetlari pozdravljaju kao da sam jedan od njih. (Dalmacija News, 2013.)

O ljubavi prema Šibeniku

Žao mi je što sam ga kasno upoznao, jer otišao sam na studij s 18 godina… Sad ćemo slaviti 60 godina mature. Donedavno smo bili 20 : 20, dvadeset živih, dvadeset mrtvih iz te generacije, muški razred, a onda je umro akademik Ante Vulin i sada oni gori vode 21:19. I to je bila moja sreća − što sam se rodio u Šibeniku − hvala Bogu i roditeljima. Sve više to znam cijeniti, sve mi je dolje lijepo i drago, zafrkancija, pa ta Jadrija, ćakule i mudrovanja… (Slobodna Dalmacija, 2012.)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP