Prati nas

Mozaik

Kako oslovljavati svekrvu? Gospođo, baka, mama, teta ili ‘ej ti?

Ja svoju ne oslovljavam. Nekako nije bilo potrebe za tim. A kad mužu želim nešto reći o njoj, kažem ‘tvoja stara’ ili ‘tvoja mama’. Doduše, jako ju rijetko viđam. Moja mama također nije svoju svekrvu zvala ‘mama’ ni prije 40 godina.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto se snahe i svekrve mrze?
foto: BigStock

“Možeš me zvati mama”, riječi su koje mogu prestraviti snahe. Jer, mama je samo jedna, reći će mnoge. Nekada je oslovljavanje svekrve s “vi, mama”, predstavljalo uspostavljanje svojevrsne hijerarhije u proširenoj obitelji. Pri tomu su “mama” (svekrva) i “tata” (svekar) predstavljali stvarne glave zajednice, a “djeca” su im se pokoravala.

No otkako mlade obitelji žive s roditeljima samo kada ne mogu drugačije, promijenio se i način na koji se oslovljava obiteljske starješine. Kako onda nazivati svekrvu? Evo što su neke snahe odgovorile na najvećem hrvatskom forumu.


To pitanje me oduvijek mučilo, jer je vrlo nezgodno ženu stariju od tebe 20 – 30 godina zvati imenom. Obraćati joj se s “teta” isto mi vrlo loše zvuči, a izbjegavati direktno obraćanje zna isto tako biti vrlo neugodno.
Jako se dobro slažem sa svojom svekrvom, al’ koliko god si bile dobre mislim da nitko drugi baš ne zaslužuje da ga zovem mamom, osim moje rođene mame. Ne znam, ne mogu zamisliti da bih je ikad mogla tako osloviti. Inače, zovem je “teta Marija” i mislim da je to sasvim ok.
Ako je misliš zvati “mama”, možeš je zvati i “gospodine biskupe”. Kao što ti nije biskup, nije ti ni mama. I zašto bi se itko uvrijedio, ako ga se zove imenom?
Po želji njegove mame, ja je zovem “baka”. Iako se kao baka baš i nije iskazala. Prije sam joj se obraćala s “gospođo”, upravo zbog  distance.

Za mnoge je mlade snahe pronalazak modela komunikacije sa svekrvom izuzetno stresan. Jer zapadanjačka kultura, za razliku od nekih drugih, ipak dopušta izbor u oslovljavanju unutar obitelji; od nazivanja majkom pa do oslovljavanja imenom. No što odabrati i pri tome ne uvrijediti suprugovu roditeljicu?

Pravila nema, kaže socijalna antropologinja Joan Brumberg. Ona svoju svekrvu naziva majkom, no snaha joj se obraća imenom. I to joj se dopada. “Bez obzira, svoju svekrvu nikada ne bih oslovljavala imenom”, dodaje i objašnjava da ovu zbrku u oslovljavanju možemo smatrati markerom društvenih promjena u obitelji. A one se u različitim etničkim i društvenim skupinama odvijaju različitim brzinama.

Tako je sasvim jasno da će mlade žene na selu oslovljavati svekrvu majkom puno češće no što to čine žene odrasle u urbanim središtima. Pogledajte što su o ovom problemu napisale neke druge hrvatske snahe.

Ima situacija gdje su svekrve postale bolje vezane i više učinile za neku ženu nego vlastite majke. No opet, kako bi rekao Mujo, samo je jedna mama.
Ako svekrvu krenem oslovljavati s “mama”, trebam li onda i muža početi oslovljavati s “braco”?
Zovem je “baba” otkako se prva kćer rodila. I govorim “vi”. Sve čekam evo skoro 16 godina da me ispravi, ali neće.
Moja mama zove svoju sveki “mama”, ali ona je divna divna žena i u tom slučaju to ne zvuči čudno. Ja to ne bih mogla ni pod razno.
Ja svoju ne oslovljavam. Nekako nije bilo potrebe za tim. Doduše, jako ju rijetko viđam. A kad mužu želim nešto reći o njoj, kažem “tvoja stara” ili “tvoja mama”. Moja mama također nije svoju svekrvu zvala “mama” ni prije 40 godina.

.

Show

Tjedan sjećanja na Olivera Dragojevića možete pratiti i na internetu

Prošle su već dvije godine otkako nas je napustio legendarni Oliver Dragojević, a u njegovoj se Veloj Luci ove godine održava manifestacija “Trag u beskraju” u sklopu koje će biti održani brojni koncerti i izložbe posvećene velikom glazbeniku.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Od čega je umro Oliver?

Prošle su dvije godine otkako nas je napustio legendarni Oliver Dragojević, omiljeni pjevač jedinstvena glasa čija je sugestivnost u interpretaciji bila tolika da se za njega govorilo kako je u stanju otpjevati tekst telefonskog imenika a da to svejedno zvuči dobro.

Ovih dana svi su pohrlili u Vela Luku na otoku Korčuli, gdje je Oliver živio i u koju se uvijek rado vraćao, odbijajući tijekom ljetnih mjeseci sve nastupe samo kako bi mogao uživati na svojem Jadranu. Velika manifestacija koja se održava u sjećanje na Olivera Dragojevića otvorena je u ponedjeljak izložbom naziva “Oliver u Luci/Luka u Oliveru”, a vrhunac će biti u srijedu navečer na velikom koncertu naslovljenim “Trag u beskraju”.


Nastupit će Nina Badrić, Petar Grašo, Petar Dragojević i Oliverovi Dupini, uz mnoge druge glazbenike, gudački orkestar, dirigenta Alana Bjelinskog, a sve pod vodstvom producenta Ante Gele. Prije koncerta bit će organizirana i promocija knjige Zlatka Galla posvećena Dragojeviću.

U četvrtak se održava koncert “Evo mene među moje” na kojem će mlade snage hrvatske glazbene scene pjevati pjesme od kojih je Oliver svojim izvedbama napravio evergreene hrvatske glazbe. Na tom koncertu nastupit će Mia Dimšić, Vinko Ćemeraš, Albina Grčić, Marko Kutlić, Matija Cvek, Uršula Najev, Dino Jelusić, Iva Ajduković, Antonela Đinđić, Jure Brkljača, Sabrina Hebiri, Petra Oreč, Dino Perić, Alen Đuras, Josip Palameta i Petra Roško. U ponoć će biti i projekcija snimke Oliverova nastupa iz pariške Olympije.

Tjedan sjećanja na Olivera u Veloj Luci završava u petak, 31. srpnja, uz večer jazza i koncertom Ines Tričković i benda.

Zbog trenutačne epidemiološke situacije, Vela Luka je omogućila je i druge načine praćenja koncerata. Koncerti “Trag u beskraju” i “Evo mene među moje” prenosit će se uživo na Max TV-u, Youtube kanalu i Facebook stranici HT-a te na Narodnom radiju.

Hrvatska radiotelevizija na drugu godišnjicu smrti Olivera Dragojevića, u srijedu, 29. srpnja, s početkom u 20.05 na Prvom programu, premijerno prikazuje dokumentarni film “A Porina dobiva – Oliver Dragojević” scenarista i redatelja Tonija Volarića.

Pogledajte kako je koncert sjećanja na Olivera izgledao prošle godine:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP