Prati nas

Mozaik

Kako oslovljavati svekrvu? Gospođo, baka, mama, teta ili ‘ej ti?

Ja svoju ne oslovljavam. Nekako nije bilo potrebe za tim. A kad mužu želim nešto reći o njoj, kažem ‘tvoja stara’ ili ‘tvoja mama’. Doduše, jako ju rijetko viđam. Moja mama također nije svoju svekrvu zvala ‘mama’ ni prije 40 godina.

Objavljeno

|

Zašto se snahe i svekrve mrze?
foto: BigStock

“Možeš me zvati mama”, riječi su koje mogu prestraviti snahe. Jer, mama je samo jedna, reći će mnoge. Nekada je oslovljavanje svekrve s “vi, mama”, predstavljalo uspostavljanje svojevrsne hijerarhije u proširenoj obitelji. Pri tomu su “mama” (svekrva) i “tata” (svekar) predstavljali stvarne glave zajednice, a “djeca” su im se pokoravala.

No otkako mlade obitelji žive s roditeljima samo kada ne mogu drugačije, promijenio se i način na koji se oslovljava obiteljske starješine. Kako onda nazivati svekrvu? Evo što su neke snahe odgovorile na najvećem hrvatskom forumu.


To pitanje me oduvijek mučilo, jer je vrlo nezgodno ženu stariju od tebe 20 – 30 godina zvati imenom. Obraćati joj se s “teta” isto mi vrlo loše zvuči, a izbjegavati direktno obraćanje zna isto tako biti vrlo neugodno.
Jako se dobro slažem sa svojom svekrvom, al’ koliko god si bile dobre mislim da nitko drugi baš ne zaslužuje da ga zovem mamom, osim moje rođene mame. Ne znam, ne mogu zamisliti da bih je ikad mogla tako osloviti. Inače, zovem je “teta Marija” i mislim da je to sasvim ok.
Ako je misliš zvati “mama”, možeš je zvati i “gospodine biskupe”. Kao što ti nije biskup, nije ti ni mama. I zašto bi se itko uvrijedio, ako ga se zove imenom?
Po želji njegove mame, ja je zovem “baka”. Iako se kao baka baš i nije iskazala. Prije sam joj se obraćala s “gospođo”, upravo zbog  distance.

Za mnoge je mlade snahe pronalazak modela komunikacije sa svekrvom izuzetno stresan. Jer zapadanjačka kultura, za razliku od nekih drugih, ipak dopušta izbor u oslovljavanju unutar obitelji; od nazivanja majkom pa do oslovljavanja imenom. No što odabrati i pri tome ne uvrijediti suprugovu roditeljicu?

Pravila nema, kaže socijalna antropologinja Joan Brumberg. Ona svoju svekrvu naziva majkom, no snaha joj se obraća imenom. I to joj se dopada. “Bez obzira, svoju svekrvu nikada ne bih oslovljavala imenom”, dodaje i objašnjava da ovu zbrku u oslovljavanju možemo smatrati markerom društvenih promjena u obitelji. A one se u različitim etničkim i društvenim skupinama odvijaju različitim brzinama.

Tako je sasvim jasno da će mlade žene na selu oslovljavati svekrvu majkom puno češće no što to čine žene odrasle u urbanim središtima. Pogledajte što su o ovom problemu napisale neke druge hrvatske snahe.

Ima situacija gdje su svekrve postale bolje vezane i više učinile za neku ženu nego vlastite majke. No opet, kako bi rekao Mujo, samo je jedna mama.
Ako svekrvu krenem oslovljavati s “mama”, trebam li onda i muža početi oslovljavati s “braco”?
Zovem je “baba” otkako se prva kćer rodila. I govorim “vi”. Sve čekam evo skoro 16 godina da me ispravi, ali neće.
Moja mama zove svoju sveki “mama”, ali ona je divna divna žena i u tom slučaju to ne zvuči čudno. Ja to ne bih mogla ni pod razno.
Ja svoju ne oslovljavam. Nekako nije bilo potrebe za tim. Doduše, jako ju rijetko viđam. A kad mužu želim nešto reći o njoj, kažem “tvoja stara” ili “tvoja mama”. Moja mama također nije svoju svekrvu zvala “mama” ni prije 40 godina.

.

Mozaik

Fotografija bake koja doji unuče izazvala veliku raspravu

Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.

Objavljeno

|

Slika objavljena na Facebook stranici SOS Lactation izazvala je pravu pomutnju na toj društvenoj mreži. Naime, fotografija snimljena u Vijatnamu prikazuje baku kako doji svoje unuče.

Komentatori su se ispod slike javili iz raznih razloga: nekima nije bilo jasno kako je to uopće moguće s obzirom da je baka vjerojatno prošla fertilnu dob i ušla u menopauzu, dok je drugima čitava situacija pomalo neukusna i pitaju se je li uopće u redu da baka doji unuče sve i ako to fizički može.


S obzirom na brojne upite, administratori stranice koja promiče dojenje objasnili su: “Proizvodnja mlijeka se svodi na ponudu i potražnju. Dojke nastavljaju proizvoditi mlijeko dok god postoji potražnja, odnosno dok god dijete ili djeca žele piti to mlijeko. Što se dojenja u menopauzi tiče, dojenje je povezano sa žlijezdom hipofizom na koju ne utječu promjene u menopauzi tako da su i žene koje su prošle promjenu i i zgubile menstruaciju, u mogućnosti dojiti.

Kad je žena jednom uspostavila laktaciju, odnosno počela proizvoditi mlijeko, može laktaciju ponovno pokrenuti i nakon prestanka dojenja. Poznati su slučajevi da su žene dojile djecu koju su posvojile jer su ponovno pokrenule laktaciju nakon što su dojile svoju biološku djecu. Također, iz povijesti je poznato da su prije postojale profesionalne dojilje koje su dojile djecu onih majki koje to iz nekog razloga nisu željele ili mogle.

Što se pak tiče situacije u kojoj baka doji svoje unuče, nama se može činiti neobičnim, no to je uobičajeno u nekim kulturama. Recimo u nekim dijelovima Vijetnama. Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP