Prati nas

Mozaik

Najstarija žena na svijetu: “Dug život za mene je kazna”

Ako je vjerovati njezinim dokumentima, najstarija žena na svijetu uskoro će napuniti 129 godina. No dug život za nju je kazna, a ne nagrada. Kaže da nije doživjela ni jedan sretan dan u životu i nema pojma kako joj je uspjelo poživjeti tako dugu.

Objavljeno

|

Briga za dementne
foto: Pixabay

Žena koju se smatra najstarijom na svijetu, ne veseli se svojem skorašnjem 129. rođendanu, piše Daily Mail.  Koku Istambulova je iz Čečenije i kaže kako nije imala sretan život. „U životu nisam doživjela niti jedan sretan dan i ne znam kako mi je uspjelo poživjeti ovako dugo.“ Koku ne voli meso, ali zato uživa u raznim proizvodima od fermentiranog mlijeka. Vjeruje da je ovako dug život jednostavno “volja božja”.

Iako su joj originalni dokumenti izgubljeni tijekom rusko-čečenskog sukoba, u putovnici koju sad ima kao datum rođenja upisano je 1. lipnja 1889. Ako je to doista istina, Istambulova je imala 27 godina u vrijeme ruske revolucije, 55 godina kad je završio Drugi svjetski rat, a 102 godine kad se raspao Sovjetski savez. “Vidim ljude koji se bave sportom i paze što jedu kako bi poživjeli ovako dugo, no ja ništa od toga nisam radila i ne znam kako sam poživjela ovoliko. No život mi nije bio sretan. Uvijek sam naporno radila, obrađivala zemlju. Umorna sam. Dug život za mene nije božji dar već kazna.”


Istambulova još uvijek hoda, sama se hrani i prilično razgovijetno govori. Tijekom života izgubila je nekoliko djece uključujući i sina koji je umro kad mu je bilo šest godina. Jedina preživjela kći Tamara, umrla je prije pet godina kad su joj bile 104 godine. “Preživjela sam ruski građanski rat i dolazak boljševika, Drugi svjetski rat i naciste koji su nas protjerali u Kazahstan i Sibir zbog optužbi za suradnju sa Staljinom. Sjećam se kako su u tenkovima prolazili pored naše kuće. To je bilo strašno. Najgore nam je bilo u Kazahstanu jer su nas tamo mrzili. Svaki sam dan sanjala o povratku kući, no rad u vrtu mi je pomogao da to sve izdržim.”

Sjeća se i razdoblja pod strogim islamskim pravilima koja su nalagala vrlo čedno odijevanje. “Baka me tukla ako bi primijetila da nisam maramu dobro zamotala i da mi se vidi komad vrata. No kad su došli sovjeti, žene su se počele malo ležernije oblačiti”, kaže gospođa Koku i dodaje: “Žao mi je što već nisam umrla. Cijeli sam život naporno radila i nikad nisam imala vremena za uživanje ili zabavu. Kad sam radila, dani su mi brzo letjeli, no sad kad više ne mogu raditi, jako se sporo vuku.”

Umirovljenički fond Ruske federacije kaže kako u u zemlji trenutno živi 37 osoba starijih od 110 godina, no to je teško provjeriti jer nema pouzdanih pisanih dokumenata.

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP