Prati nas

Mozaik

Prednosti i mane: Trebamo li postati besmrtni?

Svi želimo živjeti zdravije i duže, a stogodišnjaci već neko vrijeme nisu razlog za čuđenje s obzirom na porast životnog vijeka. No, što nakon toga? Trebamo li težiti besmrtnosti i treba li ona biti u nekom virtualnom ili stvarnom svijetu?

Objavljeno

|

Kako postati besmrtan?
foto: Pixabay

Svi želimo živjeti zdravije i duže, a stogodišnjaci već neko vrijeme nisu razlog za čuđenje s obzirom na porast životnog vijeka. No, što nakon toga? Trebamo li težiti besmrtnosti i treba li ona biti u nekom virtualnom ili stvarnom svijetu? Treba li naš um održati živim u nekoj naprednoj računalnoj mreži ili će se znanstvenici okrenuti proizvodnji zamjenjivih tijela koja ćemo moći odbaciti kada nas više ne budu služila kako treba?

Sasvim sigurno, naše generacije to neće doživjeti no to nas ne bi trebalo spriječiti da razmotrimo prednosti i nedostatke takvog scenarija. U nastavku smo nabrojali samo neka razmišljanja futurologa o vremenu kada ljudi neće umirati ili će to činiti isključivo vlastitim izborom.


Prednosti

1.

Ako cijenimo osobnu slobodu, pravo da živimo zauvijek moglo bi se smatrati najvećom slobodom.

2.

Svaka osoba mogla bi život živjeti u punini, punim plućima, jer bismo mogli postići više ciljeva tijekom života – mogli bismo se više ostvariti.

3.

Bila bi to polazna točka u kojoj bismo mogli postati međuplanetarna bića. Mogli bismo putovati duže i dalje kroz svemir.

4.

Smrt je užasna, stvara pritisak i oblikuje naše živote i postupke. Dolazimo na svijet i cijeli smo život svjesni da su sva živa bića osuđena na nju. Sve što radimo, moramo brzo završiti prije smrti.

5.

Kada bismo bili besmrtni, drugačije bismo gledali na život i naše mjesto u svemiru koji bi se subjektivno smanjio.

6.

Ne bismo se morali suočiti sa smrću voljenih osoba. Besmrtnost bi dovela do porasta sreće među ljudima.

7.

Besmrtnost bi nam omogućila stvarni suživot s umjetnom inteligencijom. Prilagodili bismo se na načine za koje kao smrtnici jednostavno nemamo vremena.

8.

Koncepti zagrobnog života, reinkarnacije i religijskih tumačenja smrti i života postali bi suvišni. Religijske organizacije bi izgubile moć.

Nedostaci

1.

Ljudi su robovi navika i stečenih predrasuda. Smjena generacija omogućava napredak.

2.

Besmrtnost bi nas odvela u još veću prenapučenost Zemlje, ako se ne bi uvele depopulacijske mjere.

3.

Promjena stvarnosti u kojoj živimo bi mogla dovesti do različitih mentalnih oboljenja.

4.

Znajući da su besmrtni, ljudi bi, najvjerojatnije, prihvatili sve rizičnija ponašanja. Morali bi izmisliti i nova uzbuđenja koja bi davala okus ljudskoj egzistenciji.

5.

Besmrtnost bi mogla donijeti više patnje. Smrt više ne bi bila izlaz za one koji ne žele patiti na bilo koji način.

6.

Zamislite besmrtne diktatore, beskrupulozne političare gladne moći kojima jedino biologija može stati na kraj.

7.

Život bi izgubio na vrijednosti, jer bi bio neiscrpan resurs.

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP