Prati nas

Vijesti

Svaki osmi građanin Hrvatske ima invaliditet?

Pravobraniteljica upozorava da su osobe s invaliditetom i dalje izložena segregaciji, onemogućava im se život u zajednici, iako se, kako dodaje, primjećuje trend smanjenja njihova broja u institucijama socijalne skrbi i povećanje smještaja u obitelji. Kao velik problem navela je i neprilagođenost prostora te prijevoz osoba s invaliditetom pri čemu je potrebna aktivnija uloga lokalne zajednice.

Objavljeno

|

Koliko u Hrvatskoj ima invalida?
foto: Pixabay

Zastupnici Sabora podržali su pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici umjesto u institucijama socijalne skrbi, ali i istakli da deinstitucionalizaciju, u koju se “snažno krenulo”, treba provoditi sustavno, a pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je da su tijekom 2017. zaprimili 31 posto više pritužbi nego lani.

Ante Babić (HDZ) rekao je da u Hrvatskoj ima 508.617 osoba s invaliditetom odnosno 12 posto populacije, a u okolnim zemljama pet do šest posto.


Taj podatak, prema kojem je svaki osmi hrvatski građanin osoba s invaliditetom nevjerojatan je za Silvana Hrelju (HSU) koji vjeruje da se u tome broju nalaze i osobe s funkcionalnim teškoćama.

Ljubica Lukačić (HDZ) ustvrdila je kako je za osobe s invaliditetom aktualna Vlada učinila više nego tri prethodne. Što se tiče deinstitucionalizacije, smatra da se tu krenulo vrlo snažno, no da je skupa i da se treba provoditi sustavno. Još uvijek se oko 10.000 osoba s invaliditetom nalazi u ustanovama i treba im omogućiti da žive samostalno, no da je pitanje koliko bi njih to doista i moglo, budući neki od njih to vjerojatno nikada neće moći, rekla je.

Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) podržala je pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici, ako to žele, a ne u institucijama socijalne skrbi, kako bi se osjećale ravnopravno s ostalim sugrađanima.

Pravobraniteljica je upozorila da su osobe s invaliditetom i dalje izložena segregaciji, onemogućava im se život u zajednici, iako se, kako dodaje, primjećuje trend smanjenja njihova broja u institucijama socijalne skrbi i povećanje smještaja u obitelji. Kao velik problem navela je i neprilagođenost prostora te prijevoz osoba s invaliditetom pri čemu je potrebna aktivnija uloga lokalne zajednice.

Navela je i kako 70.107 invalida rada prima prosječnu mirovinu od samo 1.795 kuna.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP