Prati nas

Vijesti

Grbin i Hrelja podnose ustavnu tužbu zbog 27% mirovinskog dodatka

Grbin je to ilustrirao situacijom u kojoj kolege, od kojih je jedan rođen prije 1962. godine, za isti posao, istu plaću i iste doprinose u mirovini će dobiti dodatak od 27 posto dok drugi, rođen nakon te godine, neće imati pravo na taj dodatak.

Objavljeno

|

Tko ima pravo na 27 posto?
Peđa Grbin (foto: MojeVrijeme.hr)

Saborski zastupnici SDP-a Peđa Grbin i HSU-a Silvano Hrelja najavili su na konferenciji za novinare da će Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti poslati članak 3. Zakona o dodatku na mirovinu zbog neisplate dodatka od 27 posto svim umirovljenicima, javlja Hina.

Hrelja je ustvrdio da su obveznim korisnicima 2. mirovinskog stupa mirovine manje 500 do 1.000 kuna jer ne primaju dodatak od 27 posto. To je diskriminirajuća odredba po dobi prema rođenima nakon 1962. godine, koji nisu imali pravo izbora i za godine uplate u 1. mirovinski stup nemaju dodatak od 27 posto, poručio je.



Grbin je to ilustrirao situacijom u kojoj kolege, od kojih je jedan rođen prije 1962. godine, za isti posao, istu plaću i iste doprinose u mirovini će dobiti dodatak od 27 posto dok drugi, rođen nakon te godine, neće imati pravo na taj dodatak.  To je diskriminacija koju država odbija riješiti, što je u modernom i demokratskom društvu i pravnom poretku koji je zasnovan na jednakosti svih građana nedopustiva, poručio je Grbin.

Mirovinska reforma koja se ovih dana najavljuje po medijima to će stanje samo zacementirati, kazao je, istaknuvši da bi država pravo na dodatak od 27 posto dala samo onima koji bi se u korist države i državnog proračuna odrekli novca koji su štedjeli godinama, što je, kazao je, neprihvatljivo. Za Hrelju najavljena mirovinska reforma je samo prikrivanje rigidne penalizacije i ubrzanja do dobi od 67 godina za odlazak u mirovinu.

.

Vijesti

Zaposleni umirovljenici: Sve ih je više, no ne žele javno istupati

Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna.

Objavljeno

|

Autor

Do kada moram raditi?

Priča o umirovljenicima koji rade, u Hrvatskoj kao da je tabu tema. Do javnosti dopiru brojke i statistički podaci, ali o novom trendu nerado govore i poslodavci i zaposlenici. Svima je nekako nelagodno, valjda zbog činjenice da većina ljudi koji opet rade od mirovine ne može živjeti, pa u mirovini rade – da bi živjeli, piše Slobodna Dalmacija.

“Odradila sam uvjete do pune mirovine i prihvatila sam, nakon toga, kao umirovljenica raditi četiri sata u privatnoj poliklinici. Financijski aspekt je u drugom planu. Ne tjera me nužda, nego želja da ostanem aktivna uz osjećaj da sam sposobna za posao u kojemu mogu još dosta dati. Meni je ovo nastavak normalnog života, s time da mi je sada lagodnije nego prije jer imam više slobodnog vremena, a još uvijek radim. To je jedan lijepi prijelaz prema pravoj mirovini. Preporučila bih to svakome tko može”, kaže poznata splitska liječnica, ne želeći se javno eksponirati.



Motivi novozaposlene umirovljenice u jednom maloprodajnom trgovačkom lancu ponešto su drugačiji. Nije, kaže, od onih što su jedva dočekali mirovinu da se riješe obveze svakodnevnog odlaska na posao. Osjeća se zdravom i sposobnom pa zašto ne bi radila ako se pruža prilika. Ali, to nije sve. “Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna”, kaže Slobodnoj ova trgovkinja, koja također inzistira na anonimnosti.

Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u tri mjeseca gotovo udvostručio broj zaposlenih na četiri sata dnevno u odnosu na kraj 2018. godine – s 5.138 na gotovo 9.000 do kraja ožujka.

Nastavi čitati