Prati nas

Mozaik

Kako živjeti u miru ako dijelite kućanstvo

Živite li u istom kućanstvu sa svojom djecom ili roditeljima, to može ponekad biti malo napeto. Različiti ljudi o različitim stvarima imaju različite stavove i neizbježno dolazi do razmirica. No ako odmah na početku zajedničkog stanovanja utvrdite neka osnovna pravila, moglo bi svima biti puno lakše.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ne volim snahu. Ne volim zeta.
foto: BigStock

“Više se volimo otkako više ne živimo zajedno”, kaže kroz smijeh gospođa Ljubica iz Zagreba opisujući svoju obiteljsku situaciju. Ova 67-godišnjakinja ima dvije odrasle kćeri koje su već poodavno odselile iz roditeljskog doma i osnovale vlastite obitelji. Međutim, sve su češći slučajevi kada djeca, iz raznih razloga a ponajprije onih financijskih, ostaju živjeti s roditeljima pod istim krovom pa čak i onda kad već imaju vlastitu obitelj. Također, sve češći su i slučajevi kad su se mladi vratili u roditeljski dom jer im je tako život lakši i jeftiniji ili da bi bili bliže roditeljima koji trebaju njihovu pomoć.

No zajednički život nije uvijek lak. Potrebno je dosta kompromisa i razuma da bi suživot bio ugodan. Ovih nekoliko jednostavnih pravila mogao bi biti korak u dobrom smjeru:


Jasno odredite što je čiji zadatak i koje su obaveze

Odmah na početku zajedničkog stanovanja jasno odredite tko što radi i kakav su očekivanja od svih sustanara. Ako su djeca doselila k vama, dajte im do znanja da biste voljeli da pomognu u kućanstvu, financijski ili na neki drugi način. Odmah razjasnite neka osnovna pravila da poslije ne bi bilo zabune pa da se ne dogodi da vi u sebi mislite: “Hm, ova snaha ništa po cijele dane ne radi”, dok ona misli: “Hm, u ovoj kući me nitko nikad ne pita ni za pomoć ni za mišljenje”. Zato odmah na početku razgovarajte o nekim osnovnim stvarima.

Ne prigovarajte

Davanje savjeta i dobronamjerno upozoravanje korisno je, poželjno i neizbježno. Međutim valja uočiti razliku između davanja pokojeg savjeta i stalnog zanovijetanja i ispravljanja baš svake sitnice. Naravno, nekome tko stalno prigovara teško je prepoznati da je baš on taj. Zato se testirajte: prebrojte koliko ste puta tijekom jednoga dana nekome nešto prigovorili i usporedite taj broj s brojem pohvala ili komplimenata koje ste nekom udijelili. Ako kritika ima daleko više, nešto nije u redu. Razmislite jesu li baš sve vaše kritike neophodne. Ponekad je bolje nešto i prešutjeti, nego otvarati novi front oko neke sitnice.

Ne petljajte se u odgoj unuka

Djeca obiteljskim odnosima dodaju posebnu dimenziju i dinamiku. No važno je znati jedno – odluke o odgoju pripadaju roditeljima, ne bakama i djedovima. Naravno, mladi će tražiti pokoji savjet, a stari će pričati kako je to bilo u njihovo vrijeme, ali konačna odluka je na roditeljima. Ako roditelji inzistiraju da se zadaća piše odmah poslije škole ili da se mora ići na trening, onda to poštujte. A razmaziti unuke uvijek možete na druge načine, osim pomagati im da zaobilaze svoje obaveze.

Pomozite samo ako vas netko zamoli za pomoć

Ovo je slično kao i davanje savjeta – bolje se ne petljajte dok vas se ne pita. Ako ste primijetili da vaši mladi nisu oprali posuđe, pospremili garderobu ili obrisali prašinu, ne petljajte se u njihov dio doma i ne dirajte ništa dok vas oni sami ne zamole. Slobodno im ponudite pomoć, možda će je oduševljeno prihvatiti, no ako samoinicijativno, bez prethodnog dogovora počnete uređivati njihov životni prostor, mogli bi to shvatiti kao pretjerano miješanje u njihov život.

Poštujte tuđi prostor

Ovo se nadovezuje na prethodno. U zajedničkom kućanstvu jako je važno da svatko ima neki prostor, sobu ili tek kutak koji je samo njegov i u koji ostali članovi kućanstva nemaju pristup. Koliko god da se međusobno voljeli i poštovali, svatko ima potrebu ponekad se osamiti i zavući na neko svoje mjesto gdje ostali nemaju pristupa. To vrijedi i za odrasle i za djecu.

Nikada, ali baš nikada ne prekapajte po tuđim stvarima

Iako se čini da je ovaj savjet sam po sebi razumljiv, nije zgorega ponoviti ga. Dakle, tuđe stvari su tuđe stvari i ne postoji razlog dovoljno dobar da biste išli zavirivati u tuđe ormare, ladice ili džepove.

Ne ogovarajte snahu ili zeta pred susjedima i prijateljima

Sigurno će se dogoditi da vam netko od vaših ukućana ide na živce ili da se ne slažete s nekom od njegovih odluka, ali ogovaranje najbližih članova obitelji drugim ljudima stvar će samo pogoršati. Zamislite što bi se dogodilo da vaša djeca saznaju da ste detalje iz vašeg zajedničkog života podijelili sa susjedom s kojom pijete kavu, a ona da je to onda proslijedila dalje? Neka vaši kućni problemu ostanu unutar vaša četiri zida.

Prihvatite da su ljudi različiti i da imaju drugačiji stav i ukus od vas

Iako je samo po sebi jasno, to da su ljudi različiti ponekad je vrlo teško prihvatiti. Netko voli mahune a netko ne voli, netko suši odjeću na konopu, a netko u sušilici, netko dopušta djeci da jedu na kauču, a netko ne. Tek kad potpuno prihvatite i počnete uvažavati različitost drugih, možete se nadati mirnom suživotu.

Razgovarajte – ne dopustite da se problemi i neizgovorene zamjerke gomilaju

Ovo je možda i najvažnije. Ako postoji nešto što vam doista smeta i preko čega ne možete i ne želite prijeći, porazgovarajte o tome s ukućanima čim prije i ne dopustite da mali problem postane veliki. Možda se radi o nečemu što vaši ukućani rade nesvjesno a vama jako ide na živce. Ili obratno. O čemu god da je riječ, bolje je to riješiti odmah na početku nego nakupljati u sebi gorčinu i čekati da eksplodira.

.

Show

U 78. godini umro je Mustafa Nadarević, govorio je da je ljubav neobjašnjiva

Nadarević je bio jedan od najcjenjenijih glumaca s ovih prostora, a jednako je uspješan bio i u kazalištu i na filmu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedna od najvećih zvijezda jugoslavenske kinematografije, glumac Mustafa Nadarević, preminuo je u 77. godini nakon duge i teške bolesti. Tužnu vijest je za Radio Sarajevo potvrdio njegov prijatelj, također glumac Moamer Kasumović.

Mustafa Nadarević rođen je u Banja Luci 1943. godine. Živio je i radio u mnogim gradovima bivše Jugoslavije, no najveći dio života proveo je u Zagrebu gdje je i započeo glumačku karijeru u Zagrebačkom kazalištu mladih, da bi nekoliko godina kasnije postao članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta.


O prvoj ulozi i imenu Mustafa

U prvom razredu osnovne škole u Zagrebu, učiteljica mi je stavila trešnje na uši i bio sam Crvenkapica zato što me htjela prezentirati u razredu. Vi živite u Sarajevu i Mustafa je normalno ime. U Zagrebu je to abnormalno ime. Djeca su vikala ‘Musta otvori usta’. Došao sam baki kući plakati i onda je zamolila učiteljicu da ne piše više Mustafa nego Mujica. Nakon dva tri dana, djeca su vikala Mujica Gujica. (Novi list, 2018.)

O radnim navikama

Ja sam vrlo kasno počeo, negdje sa 36 godina, kad sam dobio kćerku, onda sam se uozbiljio. Imao sam jedan veliki problem, u meni jeste Balkan. I taj Balkan ima jednu prekrasnu krilaticu – lako ćemo. Nema lako, teško ćemo. U 36. godini sam počeo ozbiljno raditi, do tada sam bio zaljubljen u svoju ženu, dijete, svijet oko mene. Posao se mora krvavo odraditi da bi bio dobar. (Novi list, 2018.)

O ljubavi

Ljubav svake vrste, prema knjizi, prema prirodi, prema listu, prema životinji, prema čovjeku… Ljubav nije seks. Ljubav je jedna velika pažnja, nježnost, drugarstvo – neki titraj – nešto neobjašnjivo. A ovo drugo je da bi drugi došli iza nas. (N1, 2018.)

O ženskoj ljepoti

Svakom čovjeku je draže ispred sebe imati osobu iz čijih očiju isijava ljepota. I ženama je ljepše gledati nekog mladog dečka nego ćelavog starog jarca s brčićima. Obožavam žene koje nisu umjetne, danas svaka može dobro izgledati uz pomoć plastične kirurgije i šminke. Volim prirodnu ljepotu. (Globus, 2010.)

Je li za vrijeme Tita bilo bolje?

Apsolutno. Prije svega, bilo nas je dvadeset milijuna. Svaki film gledalo je nekoliko milijuna ljudi. Sad smo rascjepkani na pet, šest, četiri, sedam, osam i ne znam koliko milijuna. U Titovo vrijeme živjelo se drugačije. Školovanje je bilo besplatno, mogao si studirati što si želio, imao si socijalno osiguranje, neku socijalnu državu. Danas toga nema. (CDM.me, 2017.)

O teškoj bolesti

Svim rizičnim skupinama, pogotovo pušačima, mogu poručiti da ne budu primitivni kao ja, da se plaše doktora. Meni je doktor još kao malom djetetu bio ‘jao’, od zubara nadalje, sve je bilo strašno. Dobro je da se ide na vrijeme na preglede, jer onda je izlječivost vrlo blizu. (MojeVrijeme.hr, 2020.)

U svojoj bogatoj karijeri ostvario je mnogo zapaženih uloga poput Bogdana u “Hvarkinji”, Pometa u “Dundi Maroju” i Miletića u “Ostavci”, no mnogi će ga ponajviše pamtiti kao nenadmašnog Leona Glembaja u Vrdoljakovoj ekranizaciji Krležinog klasika “Gospoda Glembajevi”.

Osim toga, glumio je i u filmovima “Kuduz”, “Gluvi barut”, “Praznik u Sarajevu”, “Puška za uspavljivanje”, “Ničija zemlja”, „”Gori vatra”, “Nafaka” i mnogim drugima. Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan” koja je snimana od 2007. do 2016. godine.

Nadarević se okušao i kao kazališni redatelj te je 1992. godine u Gavelli režirao “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, a nakon toga i “Balkanskog špijuna”, “Zabune” i Hasanaginicu”.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP