Prati nas

Aktivno starenje

Kokice prijateljice daju jaja i liječe staračku usamljenost

Ja i moja druga supruga svugdje smo išli skupa, no kad je ona umrla, ostao sam sam. Prije nego su došle kokoši bio sam jako usamljen. Otkako sam postao član projekta HenPower, moj je život dobio neki novi smisao.

Objavljeno

|

HenPower (screenshot: SBS)

Owen Turnbull kupa malo petodnevno pile u sudoperu zajedničke praonice rublja u domu umirovljenika u kojem živi. Pile koje tiho pijuče dok mu Owen tepa, jedno je od četvoro siročadi. “Mama im je umrla prije tri dana. Našao sam je kad sam ih išao nahraniti. Bio sam jako tužan. Čovjek se poveže s tim pticama”, kaže Owen.

84-godišnji Owen već devet godina živi u domu umirovljenika gdje dijeli bungalov s 82-godišnjom suprugom. U domu živi još 70 drugih umirovljenika te 13 kokoši i 15 pilića. Svakoga jutra ustaje u pola šest, čisti kokošinjac, daje pticama vodu i hrani ih. Svake večeri (osim utorka kad ima slobodno) sprema ih na počinak.


Među kokošima je čak 16 različitih pasmina a svaka ptica ima svoje ime i to sve po ženama koje su doista živjele u tom kraju. Najljepša među njima, sa srebrnkastim perjem, nazvana je po Owenovoj supruzi. Jaja se prodaju po cijeni od 1,25 funti svako u središnjem prostoru doma gdje se nalaze i inkubatori te poslužuje čaj stanarima doma, piše Telegraph.

“Pilići i kokoši su dio programa za pomoć kod usamljenosti i izolacije. Na ideju se došlo 2012. godine kad je jedna stanarka doma koja je patila od demencije, osoblju doma stalno govorila kako joj nedostaju ‘njezine djevojke’. Osoblje doma nije znalo o kome govori – o sestrama ili kćerima? No na kraju su shvatili da je mislila na kokoši”, priča Douglas Hunter, voditelj kreativnih radionica za starije Equal Arts.

S obzirom da se tome nije protivio nitko iz centra za socijalnu skrb i organizacija za zaštitu životinja, nekoliko kokoši je doneseno u dom kako bi se vidjelo hoće li njihovo prisustvo smetati osoblju doma i ostalim stanarima. No i osoblje i drugi stanari zavoljeli su ptice pa su odlučili nabaviti još.

HenPower (screenshot: SBS)

Lutrijom do kokošinjca

Zanimljiv splet okolnosti omogućio je da se u domu izgradi prava nastamba za kokoši. Naime, organizacija Equal Arts na lutriji je osvojila 164.000 funti koje su utrošili na pokretanje projekta HenPower i izgradnju kokošinjca sa svom potrebnom opremom na osam različitih lokacija. Osim uobičajenih poslova oko držanja peradi, programom su obuhvaćene i razne druge aktivnosti na temu kokoši – od umjetničkih projekata, plesa i pjevanja. “Iznenadili biste se koliko ima pjesama na temu kokoši, pogotovo u jazzu iz tridesetih godina”, kaže Hunter.

Program je prije svega namijenjen muškarcima koji najčešće pate od depresije u domovima umirovljenika, iako ima i žena koje se bave kokošima. “Muškarci obično nemaju tako široku društvenu mrežu oko sebe pa su češće potišteni i usamljeni. Također, imaju manje hobija”, kaže Hunter.

Pilići koji mijenjaju život

Thomas “Ossie” Cresswell je velik muškarac koji se sporo kreće. Priznaje da je u početkuu bio skeptičan prema ideji kokoši u domu umirovljenika. Kako je i sam prije držao kokoši, pristao je sudjelovati u projektu no nije mu se svidjela ideja da se prema kokošima odnosi kao prema kućnim ljubimcima. No sada je jedan od najvatrenijih zagovornika. “Otkako su kokoši ovdje, moj život je ispunjeniji. Bio bih izgubljen bez njih.”

Početna grupa od 23 umirovljenika stvarno je svim srcem prihvatila projekt. Prošle godine su kupili inkubator i išli na aukciju kako bi kupili oplođena jaja. “Svi smo nestrpljivo čekali da se izlegnu prvi pilići, a kad se to dogodilo svi smo se veselili i grlili. To je bilo stvarno emotivno”, kaže Jos Forester-Melville jedan od voditelja projekta. “Svima su bile suzne oči. Owen je sve snimao video kamerom. Bili smo kao djeca u vrtiću.”

Važan dio HenPower projekta je suradnja sa zajednicom. Zato vode piliće na gostovanja po vrtićima i školama te u druge domove umirovljenika. “Kad dođemo u neki dom za starije, svi uglavnom sjede i gledaju u zid. A neki od njih su i mlađi od mene. No kad dovedemo piliće, odmah se povede razgovor i prostorija odmah oživi2, kaže Cresswell ta dodaje kkao je ovaj projekt promijenio i njegov život. “Živim u domu već 16 godina. Dva puta sam ostao udovac. Ja i moja druga supruga svugdje smo išli skupa, no kad je prije deset godina umrla, ostao sam sam. Prije nego su došle kokoši bio sam jako usamljen. Otkako sam postao član projekta HenPower, moj je život dobio neki novi smisao.”

HenPower (screenshot: SBS)

 

Projekt HenPower nije namijenjen isključivo stanarima doma umirovljenika. Tommy Appleby živi pet kilometara od doma umirovljenika i nikad nije držao kokoši. 20 godina je brinuo za teško bolesnu suprugu, a kad je ona umrla bio je jako usamljen. “Nisam se ni sa kime družio jer sam stalno brinuo o njoj. No nije mi bilo teško jer je ona bila žena mog života. No kad je prije pet godina umrla, ostao sam sasvim sam. Bio sam izgubljen.” Čovjeka uključenog u HenPower upoznao je na groblju. Kaže da mu isprva nije bilo lako povezati se s ljudima, no ptice su i tu pomogle. Sad među ljubiteljima kokoši ima dobre prijatelje.

Projekt HenPower definitivno mijenja živote. Kampanja za smanjenje usamljenosti provela je istraživanje i ustanovila da usamljenost povećava rizik od razvoja Alzheimerove bolsti za 50 posto. Za Applebyja je projekt HenPower značio ulaz i u ostale projekte. Sad redovito odlazi na satove ukulelea, slikanja i plesa. Kaže da se u početku malo mučio jer ne čuje baš najbolje, no sve je bilo popraćeno s puno smijeha.

Studija Sveučilišta Northumbria pokazala je da se kod muških sudionika projekta HenPower poboljšalo opće stanje te smanjila depresija i osjećaj usamljenosti. U jednom domu koji brine uglavnom o dementnim osobama, nakon uključuvanja u HenPower projekt značajno se smanjio broj nasilnih incidenata, čak za 50 posto, a upotreba antipsihotika toliko je smanjena da se oni više uopće ne izdaju rutinski. Uspjeh projekta potaknuo je interes drugih domova iz Velike Britanije ali i drugih zemalja u svijetu. Kako ovaj program napreduje u Australiji, pogledajte u ovom sjajnom videu.

.

Aktivno starenje

10 lakih načina kako učiniti um oštrijim

Mozak je kao mišić – što ga se više vježba, on je jači i brži. Brojne studije pokazale su da čitanje knjiga ili igranje šaha ima pozitivan učinak na stanje uma, no ima još trikova koje možete odmah isprobati.

Objavljeno

|

Što možemo učiniti da bi nam mozak radio bolje – pogotovo kad zađemo u neke godine? Znanost može ponuditi mnogo odgovora na to pitanje, piše portal Big Think. Donosimo nekoliko stvari koje možete napraviti odmah – čim završite s čitanjem ovog članka (što je samo po sebi dobra vježba za um):

1. Prestanite s multitaskingom

Raditi više stvari odjednom vašem je mozgu zapravo nemoguće, što su potvrdile brojne studije, kaže neuroznanstvenik Daniel Levitin. Ako radite više stvari odjednom, vaš mozak se neće kako spada usredotočiti niti na jednu od njih. Umjesto toga, fokusirajte se na jedan po jedan zadatak i potpuno mu se posvetite prije nego prijeđete na novi zadatak. Multitasking lomi vašu koncentraciju, iscrpljuje vaše neuronske kapacitete, umara vas, a po svoj priliciništa od zadataka nećete obaviti kako spada kao da ste im se posvetili jednom po jednom.


2. Čitajte knjige

Ne samo da čitanje povećava vašu fluidnu i emocionalnu inteligenciju, već su znanstvenici otkrili da stvara nove količine bijele materije u mozgu što pomaže u boljoj komunikaciji. To pomaže mozgu da učinkovitije procesuira informacije.

3. Meditirajte

Nedavne studije pokazale su da meditacija otklanja stres i doista mijenja vaš mozak. Vrsta meditacije koju prakticirate utječe i na vrstu promjena koja će se dogoditi u vašem mozgu.

4. Dižite utege

Istraživanja pokazuju da vježbanje s opterećenjem barem dva puta dnevno pomaže vašem mozgu da radi bolje te smanjuje rizik od demencije, pogotovo kod starijih osoba.

5. Počnite učiti novi jezik

Znanstvenici su ustanovili da su ljudi koji govore bar još jedan jezik, osim materinjeg, u posebnoj prednosti jer zadatke obavljaju s manje napora, zbog čega im i mozak „bolje stari“. Jedna je kanadske studija pokazala da ljudi koji govore dva jezika obrađuju podatke na ekonomičniji način i pri tome koriste manje sklopova u mozgu. Osim toga, višejezičnost vas čini otvorenijima drugim kulturama zbog čega su i putovanaj zabavnija.

6. Igrajte šah

Brojne su studije pokazale da igrači šaha imaju bolje razvijeno raspoznavanje uzoraka, koriste obje polutke mozga za donošenje odluka, a mozgovi vrhunskih igrača pokazuju veću prirodnu učinkovitost u rješavanju problema. Šah je također dobar za poboljšanje pamćenja jer vas igra prisiljava da u glavi držite više različitih kmbinacija i varijabli.

7. Jedite sa štapićima

Ako to već ne činite, svakako pokušajte zamijeniti dosadašnji pribor za jelo štapićima jer vam to može pomoći u stvaranju novih dendrita – ogranaka novih neurona. To će pomoći i u komunikaciji između stanica mozga, kaže neurobiolog Lawranz Katz u svojoj knjizi “Keep your brain alive” (Održite mozak živim, op.MV) koja nudi 83 vježbe za popravljanje forme mozga. Jedenje sa štapićima će vas nagnati da više razmišljate o jelu što nije dobro samo za mozak, već i za probavu i unos kalorija.

8. Mislite pozitivno

Naučite li misliti pozitivno, doslovno možete reprogramirati svoj mozak. Znanstvenici su dokazali da ako svjesno promijenite svoj proces razmišljanja (meditacijom ili na neki drugi način), možete privoliti svoj mozak da počne razmišljati lijevom, umjesto desnom stranom. Bit ćete manje nervozni, imati više energije i sveukupno biti sretniji.

9. Plešite

Istraživanja pokazuju da ples povećava brzinu kojom vaš mozak procesuira informacije jer se radi o jedinstvenoj kombinaciji kognitivne, tjelesne i društvene aktivnosti. To bi također moglo usporiti proces starenja i potaknuti veću proizvodnju bijele tvari nego što su to u stanu aktivnosti poput hodanja ili istezanja.

10. Naspavajte se

Brojne studije pokazale su da manjak sna dovodi do niza bolesti, poput bolesti srca, dijabetesa, depresije, a može potaknuti i napadaje. Također, ima negativan učinak na pamćenje i razmišljanje. Zbog nedovoljnog ste sna u većoj opasnosti da činite greške pa će se početi pojavljivati “kognitivni propusti”, kaže doktor Itzak Fried te naglašava da neuroni ne mogu raditi dobro ako niste naspavani.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP