Prati nas

Vijesti

Kujundžić o povećanju dopunskog: Sve je moguće!

Gostujući u programu N1 televizije ministar zdravstva Milan Kujundžić komentirao je stanje u zdravstvu i moguće promijene koje čekaju liječnike i pacijente. Izdvojili smo neke od naglasaka iz emisije.

Objavljeno

|

Tko je Milan Kujundžić?
Milan Kujundžić (foto: vlada.hr)

Gostujući u programu N1 televizije ministar zdravstva Milan Kujundžić komentirao je stanje u zdravstvu i moguće promijene koje čekaju liječnike i pacijente. Izdvojili smo neke od naglasaka iz emisije.

Sedam i pol milijardi je rupa u zdravstvu?

Taj dug od osam milijardi je ova Vlada naslijedila, nije ga povećala, nego ga je smanjila, a za inovativne lijekove je povećala fond za 60 posto.


Mi smo pravo čudo svjetsko?

Milijun je problema u zdravstvenom sustavu, s njima se treba boriti, ali sa svim problemima hrvatski sustav je onaj što sam rekao.

Je li on održiv na takav način?

Možemo li mi Hrvati sa 750 eura po glavi održati visoku kvalitetu – ne možemo. To je dijalog koji potičem, ne na razini politikanstva, nego na razini cijele nacije. Što napraviti, kako očuvati sustav i zadržati kvalitetu. Uzeti najbolje modele razvijenih zemalja.

Zakon o zdravstvenom osiguranju nije donesen. Na koji način mislite donijeti te zakone i postići održivost sustava?

Vi ste ušli u dva zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Zakon o zdravstvenoj zaštiti je pripremljen, svi su mogli dati sugestije, a mi smo prema Vladi išli s miksom najboljeg. Najvažniji su pacijenti te liječnici i medicinske ceste. Zakon ide za deset dana na Vladu i nakon toga u saborsku proceduru. Svi su malo “nezadovoljni”, od lokalne samouprave, liječnika, ali mi smo napravili da se sačuva kvaliteta, ali da liječnici koji imaju rezultate zarade više.

Hoće li biti manje dežurstava u domovima zdravlja?

To je bilo neriješeno, mnogi zakupci nisu htjeli dežurati, sad će morati, odbijanje povlači gubitak ordinacije ili ugovora s HZZO-om.

Koliko dugo će moći odbijati?

Bit će propisano, ne drastično, nego normalnom zakonskom regualativom. Ako svjesno ide u to, onda je sam kriv.

Možemo li očekivati skuplje zdravstvo, manje usluga, hoće li biti neka košarica usluga, ovisno o osiguranju, osnovno, dopunsko?

Trebamo definirati što je obvezno i što za obvezno ima pravo, mora dobiti. Da to definiramo do te razine i da je ta razina kvalitetna. Dopunsko je druga razina, vrlo je važno, za jedan značajan dio bi država trebala platiti, a ne plaća uvijek. Treba uzeti i dodatno osiguranje, ako netko hoće još platiti 100, 200 eura. To treba staviti na stol i naciji reći – gospode izaberite što želite.

Što mogu očekivati oni koji nemaju novca, osim osnovne košarice?

Treba sačuvati da je zdravstvo dostupno svima, to će biti sačuvano, ali treba progovoriti da postoje brojni koji zarađuju, ali vode se kao socijalni slučajevi. Imaju nekretnine, voze Porschee… Da, sigurno u obveznome može biti samo bolje nego sada i više nego sada. Imamo viziju kako neke stvari popraviti.

Zašto ne želite otkriti? Netko će morati platiti. Možemo li očekivati da će se povećati cijena dopunskog?

Ne znam što će se izbistriti, sve je moguće, ali sva prava u obveznom ne mogu biti smanjena, mogu se povećati. Sve ostalo je na dnevnom redu. Načelno bi na e-savjetovanje trebao ići u drugoj polovici rujna. Da ga sad pošaljemo bili bi prigovori da su ljudi na godišnjem, da ne čitaju.

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP