Prati nas

Vijesti

Lovrinović: Imovina mirovinskih fondova je – državni dug

Imovina četiri obavezna mirovinska fonda iznosi oko 92 milijarde kuna, od čega je 66 milijardi u obveznicama Republike Hrvatske, što zapravo znači da je 72 posto imovine mirovinskih fondova državni dug.

Objavljeno

|

Koja je hrvatska banka?
Ivan Lovrinović (screenshot: N1)

Objedinjena izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u Saboru je predstavio predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova Kristijan Buk. Kaže, Agrokor nije ugrozio mirovinski sustav i nije imao presudan utjecaj na ostvarene prinose. “Današnja izloženost prema Agrokoru mjeri se u promilima”, rekao je Buk.

Obavezni mirovinski fondovi (OMF) imali su krajem prošle godine 1,44 milijuna članova, a ukupna imovina pod upravljanjem iznosila je 91,9 milijardi kuna što je povećanje od 9,2 posto u odnosu na 2016. Od tih gotovo 92 milijarde kuna 31 milijarda kuna predstavlja zaradu koju su mirovinski fondovi zaradili za svoje članove i pripisali na njihove osobne račune.


“Hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh po ostvarenim realnim prinosima u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos u zadnjih 10 godina od većine članica OECD-a”, pohvalio se Buk pozivajući se na istraživanje OECD-a.

Ivan Lovrinović (PH) upozorio je da imovina četiri obavezna mirovinska fonda iznosi oko 92 milijarde kuna, od čega je 66 milijardi u obveznicama Republike Hrvatske, što zapravo znači da je 72 posto imovine mirovinskih fondova državni dug. Lovrinović predlaže mirovinski sustav sa samo dva stupa i to prvi kao stup međugeneracijske solidarnosti te drugi koji bi bio dobrovoljni, što je u sadašnjem sustavu treći stup.

Branimir Bunjac (Živi zid) istaknuo je da drugi mirovinski stup ima prinose, ali i takozvane tranzicijske troškove koji su, tvrdi, viši nego prinosi. “Ti troškovi ogledaju se u povećanju javnog duga države. Kad zbrojimo plus i minus država je u minusu nekoliko desetina milijardi kuna, nema dobitka iz drugog stupa”, rekao je.  Upozorio je i naknade mirovinskih fondova koje godišnje iznose 400 milijuna kuna.

Silvano Hrelja (HSU) je rekao da će, bez obzira na jedan, dva ili tri mirovinska stupa mala plaća  dati malu mirovinu, te smatra da je potrebna konstruktivna rasprava o tome kako potaknuti mirovinske fondove da budu kvalitetniji u radu.

Boris Lalovac (SDP) drži da bi osim u državne obveznice, fondovi  trebali više ulagati u gospodarstvo odnosno infrastrukturu, energetiku ili primjerice sudjelovati u privatizaciji HEP-a. Prinosi na državne obveznice dugoročno ne mogu biti veći jer, kako je pojasnio, težnja je svake vlade smanjivati prinose na državne obveznice čime će se smanjiti i prinosi fondovima.

.

Vijesti

Predsjednica je u povlaštenu mirovinu poslala dvije osobe, mediji tvrde da je riječ o svećenicima

Najviše osoba u privilegirane je mirovine otpremio prvi predsjednik Franjo Tuđman – 495, predsjednik Mesić 85, Ivo Josipović dvije. Vlatko Pavletić je u dva mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika u mirovinu stigao poslati 18 osoba, a Zlatko Tomčić u dva tjedna – dvije.

Objavljeno

|

Autor

Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ne želi otkriti imena dviju osoba koje je predsjednica tijekom mandata poslala u povlaštenu mirovinu koja se dodjeljuje zbog osobitog doprinosa za razvoj Oružanih snaga, javlja Jutarnji.

Iz neslužbenih izvora bliskih Uredu predsjednice Jutarnji doznaje da su obje osobe kojima je predsjednica osigurala povlaštene mirovine – svećenici. N1 pak doznaje da su u mirovinu poslani vojni ordinarij u miru monsinjor Juraj Jezerinac i monsinjor Jakov Mamić, generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.


Predsjednik države kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ima ovlast da diskrecijskom odlukom nekog od pripadnika Oružanih snaga, policije i tajnih službi pošalje u povlaštenu mirovinu, a to znači i prije nego što je ta osoba po godinama života i staža stekla zakonske uvjete za umirovljenje.

Komu predsjednik može dati mirovinu?

Prema zakonu, međutim, predsjednik privilegiranom mirovinom ne može nagraditi bilo koga, već samo osobu koja imaju “osobite zasluge za unaprjeđenje Oružanih snaga”. Ta je predsjednička ovlast propisana člankom 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Najviše osoba u privilegirane je mirovine otpremio prvi predsjednik Franjo Tuđman – 495, predsjednik Mesić 85, Ivo Josipović dvije. Vlatko Pavletić je u dva mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika u mirovinu stigao poslati 18 osoba, a Zlatko Tomčić u dva tjedna – dvije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP