Koja je hrvatska banka?
Ivan Lovrinović (screenshot: N1)

Lovrinović: Imovina mirovinskih fondova je – državni dug

Autor: • 20. 06. 2018. • Vijesti249 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Objedinjena izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u Saboru je predstavio predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova Kristijan Buk. Kaže, Agrokor nije ugrozio mirovinski sustav i nije imao presudan utjecaj na ostvarene prinose. “Današnja izloženost prema Agrokoru mjeri se u promilima”, rekao je Buk.

Obavezni mirovinski fondovi (OMF) imali su krajem prošle godine 1,44 milijuna članova, a ukupna imovina pod upravljanjem iznosila je 91,9 milijardi kuna što je povećanje od 9,2 posto u odnosu na 2016. Od tih gotovo 92 milijarde kuna 31 milijarda kuna predstavlja zaradu koju su mirovinski fondovi zaradili za svoje članove i pripisali na njihove osobne račune.



“Hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh po ostvarenim realnim prinosima u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos u zadnjih 10 godina od većine članica OECD-a”, pohvalio se Buk pozivajući se na istraživanje OECD-a.

Ivan Lovrinović (PH) upozorio je da imovina četiri obavezna mirovinska fonda iznosi oko 92 milijarde kuna, od čega je 66 milijardi u obveznicama Republike Hrvatske, što zapravo znači da je 72 posto imovine mirovinskih fondova državni dug. Lovrinović predlaže mirovinski sustav sa samo dva stupa i to prvi kao stup međugeneracijske solidarnosti te drugi koji bi bio dobrovoljni, što je u sadašnjem sustavu treći stup.

Branimir Bunjac (Živi zid) istaknuo je da drugi mirovinski stup ima prinose, ali i takozvane tranzicijske troškove koji su, tvrdi, viši nego prinosi. “Ti troškovi ogledaju se u povećanju javnog duga države. Kad zbrojimo plus i minus država je u minusu nekoliko desetina milijardi kuna, nema dobitka iz drugog stupa”, rekao je.  Upozorio je i naknade mirovinskih fondova koje godišnje iznose 400 milijuna kuna.

Silvano Hrelja (HSU) je rekao da će, bez obzira na jedan, dva ili tri mirovinska stupa mala plaća  dati malu mirovinu, te smatra da je potrebna konstruktivna rasprava o tome kako potaknuti mirovinske fondove da budu kvalitetniji u radu.

Boris Lalovac (SDP) drži da bi osim u državne obveznice, fondovi  trebali više ulagati u gospodarstvo odnosno infrastrukturu, energetiku ili primjerice sudjelovati u privatizaciji HEP-a. Prinosi na državne obveznice dugoročno ne mogu biti veći jer, kako je pojasnio, težnja je svake vlade smanjivati prinose na državne obveznice čime će se smanjiti i prinosi fondovima.

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.