Prati nas

Zdravlje

Marihuana je sve popularnija zahvaljujući bejbibumerima

Bejbibumeri sve više okreću CBD ulju za borbu protiv bolova i drugih probleme. CBD, koji dolazi u različitim oblicima poput balzama, ulja i jestivih preparata, ne proizvodi tipični psihoaktivni učinak koji se povezue s marihuanom.

Objavljeno

|

Gdje kupiti dobru marihuanu?
foto: BigStock

Kanabidiol (CBD), supstanca iz biljke kanabisa pokazuje obećavajuće rezultate protiv problema starije populacije pa se bejbibumeri sve više okreću CBD ulju za borbu protiv bolova i drugih probleme, piše portal AARP. Nancy Giacobbe je korisnica medicinske marihuane još od njezine legalizacije u Kaliforniji u 2008. Ali u 2014. godini, njezin suprug je imao problema sa spavanjem zbog bolnih grčeva i tremora izazvanih lijekovima za rijetku vrstu raka.

Iako je 61 godinu stara Nancy koristila biljku zbog njezinih psihoaktivnih svojstava (uzrokovanih tetrahidrokanabinolom ili THC-om), uskoro je uvidjela medicinska svojstva druge tvari sadržane u biljci marihuane – kanabidiola ili CBD-a – kad ga je njezin suprug Chris počeo koristiti protiv bolova. Nancy je shvatila da Chris može koristiti CBD bez psihoaktivnih učinaka. „Primijetila sam da spava sa smirenim/blaženim izrazom lica“, kaže ona.



CBD, koji dolazi u različitim oblicima poput balzama, ulja i jestivih preparata, ne proizvodi tipični psihoaktivni učinak koji se povezue s marihuanom. Međutim, čini se da CBD pomaže kod problema s bolovima, upalama, pa čak i napadajima, iako mnogi istraživači i profesionalci nisu sigurni zašto djeluje, kako djeluje ili čak koju je količinu potrebno koristiti za različite probleme.

Iako je njezin suprug preminuo prije tri godine, Nancy, koja živi u zaljevu Bodega u Kaliforniji, sada koristi lokalne CBD preparate za svoj artritis, koji joj predstavlja ozbiljnu prijetnju u obavljanju posla u kojem se svakodnevno koristi rukama. Može koristiti mast od CBD-a tijekom dana jer ne izaziva nuspojave i nema mirisa. Po noći, kaže ona, namaže balzam na ruke i stavi pamučne rukavice. “Za sat vremena sam nova osoba i sposobna sam odraditi puni 35-satni tjedan.”

Trećina korisnika medicinske marihuane su starije osobe

Nancy je samo jedna od mnogih starijih osoba koje koriste CBD kao terapiju – sa i bez recepta – kako za fizičke tako i mentalne probleme. Od ožujka 2018., u Koloradu, jednoj od devet država SAD-a u kojima je marihuana legalna za rekreativnu upotrebu (ostale su Aljaska, Kalifornija, Maine, Massachusetts, Nevada, Oregon, Washington, kao i okrug Columbia), osobe starije od 50 čine više od trećine pacijenata u registru korisnika medicinske marihuane. “Uočavamo velik interes među starijim pojedincima”, kaže Martin Lee, direktor kalifornijske neprofitne organizacije Projekt CBD, koja promovira upotrebu CBD-a kao prirodnu alternativu tradicionalnim oblicima terapije lijekovima.

Dr. Mikhail Kogan, medicinski direktor centra za integrativnu medicinu na Sveučilištu George Washington, počeo je prepisivati preparate na bazi CBD-a svojim pacijentima čim je supstanca legalizirana za medicinske svrhe u okrugu Kolumbija u 2011. Dr. Kogan kaže da da su kanabinoidi “deseterostruko sigurniji od tableta za bolove ili kave. Ako ih usporedite s opijatima, oni su otprilike 10.000 puta sigurniji.” On toplo preporučuje otapanje nekoliko kapi CBD ulja ispod jezika.

Nije jeftino ni u Sjedinjenim Državama

Sav kanabis je ilegalan na federalnom nivou. Ali proizvodi od CBD-a koji sadrže i THC (tetrahidrokanabinol, psihoaktivna tvar iz marihuane)  su široko dostupni unutar država u kojima je to legalno. Ovi proizvodi imaju različite odnose koncentracija CBD-a i THC-a, a s obzirom da ne postoje službene medicinske smjernice o doziranju, pacijentima je prepušteno da sami određuju dozu kao i omjer različitih sastojaka.

“Potrebno je naći točku na kojoj se osjećate ugodno i to varira od osobe do osobe”, kaže Lee. “Nekim ljudima više odgovaraju visoke doze CBD-a. Isto tako, neki ljudi imaju veći stupanj tolerancije na THC.” U onim američkim državama u kojima nije legalan, CDB je ipak dostupan iz industrijske konoplje, vrste kanabisa sa zanemarivim postotkom THC-a. Ovdje je nemoguće mijenjati odnos koncentracije s THC-om što rezultira time da je na tržištu manje različitih proizvoda. A pošto CBD nije odobrena terapija, teško je znati da li je ono što kupujete prava stvar.

Trošak terapije CBD-om također značajno varira. U ovisnosti o dozi, vrsti i ljekarni, može koštati od 100$ do 1000$ mjesečno. U Kaliforniji, npr. postoji trošarina u iznosu od 15%, plus dodatni porez za uzgajanje, što znači da vas bočica ulja od 50$ košta 65$. Također, to ćete morati platiti iz vlastitog džepa, s obzirom da zdravstvena osiguranja ne pokrivaju CDB zahvaljujući činjenici da je ilegalan na federalnoj razini.

Još uvijek neistraženo područje

Iako je popularnost CBD-a značajno porasla, medicinska zajednica još nije sigurna na koji način on funkcionira. “Jasno je da ima protuupalni učinak, ali točan mehanizam nije poznat”, kaže Pal Pacher, farmakolog i kardiolog u Nacionalnom institutu za zdravlje, koji je proveo ispitivanje ove tvari. Kliničke studije u SAD-u i ostatku svijeta pokazala su da CBD funkcionira. Dokazano je da dramatično smanjuje napadaje kod djece koja boluju od rijetkih oblika epilepsije. U 2017. se pojavio Epidiolex, biljni ekstrakt čistog CBD-a, koji je odobren kao lijek za epilepsiju. Iako postoji sve veći interes među znanstvenicima za CBD i njegove učinke, istraživače sputava činjenica što je marihuana još uvijek klasificirana kao opojno sredstvo prve klase, u istoj kategoriji s heroinom.

Kao liječnik specijaliziran u polju integrativne medicine, Kogan kaže da su CBD i kanabis izvrsni sastojci u njegovom modelu terapije kao i da je njihova upotreba dokumentirana tijekom povijesti. “Korištenje kanabisa staro je koliko i čovječanstvo”, kaže on. Lee, koji koristi CBD za svoje zdravstvene probleme nastale nakon moždanog udara u 2006., primjećuje da generacija ljudi iznad pedesete odbacuje stigmu povezanu s marihuanom. “To je bejbibum generacija”, kaže on. “Imamo sve moguće zdravstvene probleme. Kanabis uistinu pomaže kod velikog broja tih bolesti i problema.”

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati