Prati nas

Zdravlje

Marihuana je sve popularnija zahvaljujući bejbibumerima

Bejbibumeri sve više okreću CBD ulju za borbu protiv bolova i drugih probleme. CBD, koji dolazi u različitim oblicima poput balzama, ulja i jestivih preparata, ne proizvodi tipični psihoaktivni učinak koji se povezue s marihuanom.

Objavljeno

|

Gdje kupiti dobru marihuanu?
foto: BigStock

Kanabidiol (CBD), supstanca iz biljke kanabisa pokazuje obećavajuće rezultate protiv problema starije populacije pa se bejbibumeri sve više okreću CBD ulju za borbu protiv bolova i drugih probleme, piše portal AARP. Nancy Giacobbe je korisnica medicinske marihuane još od njezine legalizacije u Kaliforniji u 2008. Ali u 2014. godini, njezin suprug je imao problema sa spavanjem zbog bolnih grčeva i tremora izazvanih lijekovima za rijetku vrstu raka.

Iako je 61 godinu stara Nancy koristila biljku zbog njezinih psihoaktivnih svojstava (uzrokovanih tetrahidrokanabinolom ili THC-om), uskoro je uvidjela medicinska svojstva druge tvari sadržane u biljci marihuane – kanabidiola ili CBD-a – kad ga je njezin suprug Chris počeo koristiti protiv bolova. Nancy je shvatila da Chris može koristiti CBD bez psihoaktivnih učinaka. „Primijetila sam da spava sa smirenim/blaženim izrazom lica“, kaže ona.


CBD, koji dolazi u različitim oblicima poput balzama, ulja i jestivih preparata, ne proizvodi tipični psihoaktivni učinak koji se povezue s marihuanom. Međutim, čini se da CBD pomaže kod problema s bolovima, upalama, pa čak i napadajima, iako mnogi istraživači i profesionalci nisu sigurni zašto djeluje, kako djeluje ili čak koju je količinu potrebno koristiti za različite probleme.

Iako je njezin suprug preminuo prije tri godine, Nancy, koja živi u zaljevu Bodega u Kaliforniji, sada koristi lokalne CBD preparate za svoj artritis, koji joj predstavlja ozbiljnu prijetnju u obavljanju posla u kojem se svakodnevno koristi rukama. Može koristiti mast od CBD-a tijekom dana jer ne izaziva nuspojave i nema mirisa. Po noći, kaže ona, namaže balzam na ruke i stavi pamučne rukavice. “Za sat vremena sam nova osoba i sposobna sam odraditi puni 35-satni tjedan.”

Trećina korisnika medicinske marihuane su starije osobe

Nancy je samo jedna od mnogih starijih osoba koje koriste CBD kao terapiju – sa i bez recepta – kako za fizičke tako i mentalne probleme. Od ožujka 2018., u Koloradu, jednoj od devet država SAD-a u kojima je marihuana legalna za rekreativnu upotrebu (ostale su Aljaska, Kalifornija, Maine, Massachusetts, Nevada, Oregon, Washington, kao i okrug Columbia), osobe starije od 50 čine više od trećine pacijenata u registru korisnika medicinske marihuane. “Uočavamo velik interes među starijim pojedincima”, kaže Martin Lee, direktor kalifornijske neprofitne organizacije Projekt CBD, koja promovira upotrebu CBD-a kao prirodnu alternativu tradicionalnim oblicima terapije lijekovima.

Dr. Mikhail Kogan, medicinski direktor centra za integrativnu medicinu na Sveučilištu George Washington, počeo je prepisivati preparate na bazi CBD-a svojim pacijentima čim je supstanca legalizirana za medicinske svrhe u okrugu Kolumbija u 2011. Dr. Kogan kaže da da su kanabinoidi “deseterostruko sigurniji od tableta za bolove ili kave. Ako ih usporedite s opijatima, oni su otprilike 10.000 puta sigurniji.” On toplo preporučuje otapanje nekoliko kapi CBD ulja ispod jezika.

Nije jeftino ni u Sjedinjenim Državama

Sav kanabis je ilegalan na federalnom nivou. Ali proizvodi od CBD-a koji sadrže i THC (tetrahidrokanabinol, psihoaktivna tvar iz marihuane)  su široko dostupni unutar država u kojima je to legalno. Ovi proizvodi imaju različite odnose koncentracija CBD-a i THC-a, a s obzirom da ne postoje službene medicinske smjernice o doziranju, pacijentima je prepušteno da sami određuju dozu kao i omjer različitih sastojaka.

“Potrebno je naći točku na kojoj se osjećate ugodno i to varira od osobe do osobe”, kaže Lee. “Nekim ljudima više odgovaraju visoke doze CBD-a. Isto tako, neki ljudi imaju veći stupanj tolerancije na THC.” U onim američkim državama u kojima nije legalan, CDB je ipak dostupan iz industrijske konoplje, vrste kanabisa sa zanemarivim postotkom THC-a. Ovdje je nemoguće mijenjati odnos koncentracije s THC-om što rezultira time da je na tržištu manje različitih proizvoda. A pošto CBD nije odobrena terapija, teško je znati da li je ono što kupujete prava stvar.

Trošak terapije CBD-om također značajno varira. U ovisnosti o dozi, vrsti i ljekarni, može koštati od 100$ do 1000$ mjesečno. U Kaliforniji, npr. postoji trošarina u iznosu od 15%, plus dodatni porez za uzgajanje, što znači da vas bočica ulja od 50$ košta 65$. Također, to ćete morati platiti iz vlastitog džepa, s obzirom da zdravstvena osiguranja ne pokrivaju CDB zahvaljujući činjenici da je ilegalan na federalnoj razini.

Još uvijek neistraženo područje

Iako je popularnost CBD-a značajno porasla, medicinska zajednica još nije sigurna na koji način on funkcionira. “Jasno je da ima protuupalni učinak, ali točan mehanizam nije poznat”, kaže Pal Pacher, farmakolog i kardiolog u Nacionalnom institutu za zdravlje, koji je proveo ispitivanje ove tvari. Kliničke studije u SAD-u i ostatku svijeta pokazala su da CBD funkcionira. Dokazano je da dramatično smanjuje napadaje kod djece koja boluju od rijetkih oblika epilepsije. U 2017. se pojavio Epidiolex, biljni ekstrakt čistog CBD-a, koji je odobren kao lijek za epilepsiju. Iako postoji sve veći interes među znanstvenicima za CBD i njegove učinke, istraživače sputava činjenica što je marihuana još uvijek klasificirana kao opojno sredstvo prve klase, u istoj kategoriji s heroinom.

Kao liječnik specijaliziran u polju integrativne medicine, Kogan kaže da su CBD i kanabis izvrsni sastojci u njegovom modelu terapije kao i da je njihova upotreba dokumentirana tijekom povijesti. “Korištenje kanabisa staro je koliko i čovječanstvo”, kaže on. Lee, koji koristi CBD za svoje zdravstvene probleme nastale nakon moždanog udara u 2006., primjećuje da generacija ljudi iznad pedesete odbacuje stigmu povezanu s marihuanom. “To je bejbibum generacija”, kaže on. “Imamo sve moguće zdravstvene probleme. Kanabis uistinu pomaže kod velikog broja tih bolesti i problema.”

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP