Prati nas

Vijesti

Otpis duga: Vlada usvojila paket zakona za pomoć blokiranima

Krajem ožujka u Hrvatskoj bilo je 325.000 blokiranih građana s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna, uz više od 21 milijarde kune kamata.

Objavljeno

|

Kako ne biti siromašan?
foto: BigStock

Vlada je prihvatila paket zakona kojima se, kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, nastoji olakšati položaj blokiranih građana. To su prijedlozi zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, te o izmjenama Zakona o stečaju potrošača.

Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, krajem ožujka u Hrvatskoj bilo je 325.000 blokiranih građana s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna, uz više od 21 milijarde kune kamata. Ovim mjerama se očekuje momentalna deblokada oko 7.000 građana.


Prva grupa vjerovnika

Zakonom, koji se jednokratno primjenjuje na sve dugove s kraja prošle godine, utvrđuje se skupina vjerovnika grupe 1, koji su obvezni otpisati do 10.000 kuna glavnice po dužniku. U tu skupinu vjerovnika spadaju država, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u isključivom vlasništvu države, pravne osobe kojima je osnivač Hrvatska, te druge pravne osobe sukladno objavi Ministarstva financija.

Druga grupa vjerovnika

Jedinice lokalne uprave i samouprave u prvom koraku ne otpisuju dug automatizmom, već kao i ostali vjerovnici iz grupe 2, poput teleoperatera i dr., same odlučuju o iznosu otpisa. Otpisani dug do 10.000 kuna priznaje im se kao porezni rashod, a to im je stimulans da slijede primjer države. Za ostali dio duga predviđena je obročna otplata, odnosno reprogram do 60 mjeseci za dugove veće od 500.000 kuna.

Procjenjuje se da bi tom mjerom moglo biti deblokirano oko 71.000 građana s ukupnim iznosom blokada od 32 milijarde kuna. Marić naglašava kako se ne radi o prestanku dugova, nego se brišu iz Fine, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu tako što će morati predujmljivati troškove.

Stečaj potrošača

Prijedlog izmjena Zakona o stečaju potrošača obrazložio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekavši kako se odnosi na građane koji su dužni do 20.000 kuna, a u blokadi su dulje od tri godine. Izmjenama zakona uvodi se novi institut, ubrzani i pojednostavljeni stečajni postupak. Njime će se omogućiti građanima koji se nalaze u dugotrajnoj blokadi da u kraćem razdoblju dobiju još jednu priliku podmiriti dug vjerovnicima, a njima da ih naplate.

Odbacio je tvrdnje da se time građane gura u stečaj, pojasnivši kako Fina po službenoj dužnosti u prvom koraku obavještava građane koji ispunjavaju uvjete za stečaj, a oni će ga moći odbiti. Izrazio je uvjerenost da će tim zakonom biti obuhvaćeno oko 120.000 građana. Poruka je da nikome ništa ne opraštamo, nego dajemo mogućnost još jednom vjerovnicima da naplate dugove, istaknuo je Bošnjaković.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP