Prati nas

Zdravlje

Ranoranioci su manje skloni depresiji

Jeste li jutarnji tip ili više noćna ptica? Zanimljivo novo istraživanje provedeno na više od 32 tisuće žena u dobi od 55 godina ustanovilo je da će od depresije češće oboljeti oni koji danju spavaju, a noću su budni. Znanstvenici to povezuju s nedostatkom danjeg svjetla.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako biti zahvalan?
foto: BigStock

Istraživanje provedeno na više od 32.000 žena i objavljeno u časopisu Journal of Psychiatric Research, ustanovilo je da su žene koje se rano bude manje sklone mentalnim oboljenjima i to zbog veće izloženosti danjem svjetlu. Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado i iz Klinike za ženske bolesti u Bostonu, proučavali su povezanost poremećaja raspoloženja i kronotipa, odnosno navike odlaska na počinak u buđenja. Te se navike obično manifestiraju na skali od pravih jutarnjih tipova koji vole rano ustajati, pa do spavalica i noćnih sova koji su radije budni noću, a ujutro odgađaju ustajanje iz kreveta. Kojem dijelu skale ćete pripadati određeno je genetikom, kažu znanstvenici te dodaju da oni koji se radije bude rano ujutro imaju između 12 i 27 posto manje šanse da obole od depresije.

Istraživanje koje je trajalo četiri godine uključivalo je i podatke dobivene od 32.470 medicinskih sestara. Prosječna dob ispitanica bila je 55 godina. Kad je 2009. počelo ovo istraživanje, niti jednoj sudionici nije bila dijagnosticirana depresija. U to vrijeme 37 posto njih sebe je opisivalo kao ranoranioce, 53 posto ih je sebe vidjelo kao srednji tip, a deset posto ih je reklo da vole dulje spavati i da su noćni tipovi. Po završetku istraživanja, Céline Vetter i njezin tim primijetili su da su se znakovi depresije pojavili kod 2.581 osobe, od čega su 290 bile noćne ptice. Istraživanje je pokazalo da su oni koji se kasno bude skloniji depresiji, čak i kad se isključe ostali potencijalno opasni faktori poput samačkog života, pušenja i nedruštvenosti.


“Sve to nam govori da postoji efekt kronotipa na razvoj depresije koji nije povezan s ostalim rizicima poput stila života i okoline”, kaže voditeljica istraživanja Céline Vetter. “Koliko i u koje vrijeme dobivate danje svjetlo, utječe na vaš kronotip. A izloženost svjetlu također utječe na rizik od pojave depresije. Sljedeći važan korak u našem istraživanju bit će utvrditi doprinos količine svjetla i genetike na razvoj depresije.”

Iako studija sugerira da obrasci spavanja mogu pogodovati razvoju depresije, Vetter kaže kako to nipošto ne znači da će noćne ptice nesumnjivo oboljeti od depresije. “Da, kronotip je relevantan kad se radi o depresiji, no njegov je utjecaj malen. U svakom slučaju bih preporučila svima da se dobro naspavaju, vježbaju, provode vrijeme na otvorenom i pokušaju upiti što je moguće više prirodnog danjeg svjetla.”

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP