Prati nas

Zdravlje

Ranoranioci su manje skloni depresiji

Jeste li jutarnji tip ili više noćna ptica? Zanimljivo novo istraživanje provedeno na više od 32 tisuće žena u dobi od 55 godina ustanovilo je da će od depresije češće oboljeti oni koji danju spavaju, a noću su budni. Znanstvenici to povezuju s nedostatkom danjeg svjetla.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako biti zahvalan?
foto: BigStock

Istraživanje provedeno na više od 32.000 žena i objavljeno u časopisu Journal of Psychiatric Research, ustanovilo je da su žene koje se rano bude manje sklone mentalnim oboljenjima i to zbog veće izloženosti danjem svjetlu. Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado i iz Klinike za ženske bolesti u Bostonu, proučavali su povezanost poremećaja raspoloženja i kronotipa, odnosno navike odlaska na počinak u buđenja. Te se navike obično manifestiraju na skali od pravih jutarnjih tipova koji vole rano ustajati, pa do spavalica i noćnih sova koji su radije budni noću, a ujutro odgađaju ustajanje iz kreveta. Kojem dijelu skale ćete pripadati određeno je genetikom, kažu znanstvenici te dodaju da oni koji se radije bude rano ujutro imaju između 12 i 27 posto manje šanse da obole od depresije.

Istraživanje koje je trajalo četiri godine uključivalo je i podatke dobivene od 32.470 medicinskih sestara. Prosječna dob ispitanica bila je 55 godina. Kad je 2009. počelo ovo istraživanje, niti jednoj sudionici nije bila dijagnosticirana depresija. U to vrijeme 37 posto njih sebe je opisivalo kao ranoranioce, 53 posto ih je sebe vidjelo kao srednji tip, a deset posto ih je reklo da vole dulje spavati i da su noćni tipovi. Po završetku istraživanja, Céline Vetter i njezin tim primijetili su da su se znakovi depresije pojavili kod 2.581 osobe, od čega su 290 bile noćne ptice. Istraživanje je pokazalo da su oni koji se kasno bude skloniji depresiji, čak i kad se isključe ostali potencijalno opasni faktori poput samačkog života, pušenja i nedruštvenosti.


“Sve to nam govori da postoji efekt kronotipa na razvoj depresije koji nije povezan s ostalim rizicima poput stila života i okoline”, kaže voditeljica istraživanja Céline Vetter. “Koliko i u koje vrijeme dobivate danje svjetlo, utječe na vaš kronotip. A izloženost svjetlu također utječe na rizik od pojave depresije. Sljedeći važan korak u našem istraživanju bit će utvrditi doprinos količine svjetla i genetike na razvoj depresije.”

Iako studija sugerira da obrasci spavanja mogu pogodovati razvoju depresije, Vetter kaže kako to nipošto ne znači da će noćne ptice nesumnjivo oboljeti od depresije. “Da, kronotip je relevantan kad se radi o depresiji, no njegov je utjecaj malen. U svakom slučaju bih preporučila svima da se dobro naspavaju, vježbaju, provode vrijeme na otvorenom i pokušaju upiti što je moguće više prirodnog danjeg svjetla.”

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP