Prati nas

Zdravlje

Ranoranioci su manje skloni depresiji

Jeste li jutarnji tip ili više noćna ptica? Zanimljivo novo istraživanje provedeno na više od 32 tisuće žena u dobi od 55 godina ustanovilo je da će od depresije češće oboljeti oni koji danju spavaju, a noću su budni. Znanstvenici to povezuju s nedostatkom danjeg svjetla.

Objavljeno

|

Kako biti zahvalan?
foto: BigStock

Istraživanje provedeno na više od 32.000 žena i objavljeno u časopisu Journal of Psychiatric Research, ustanovilo je da su žene koje se rano bude manje sklone mentalnim oboljenjima i to zbog veće izloženosti danjem svjetlu. Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado i iz Klinike za ženske bolesti u Bostonu, proučavali su povezanost poremećaja raspoloženja i kronotipa, odnosno navike odlaska na počinak u buđenja. Te se navike obično manifestiraju na skali od pravih jutarnjih tipova koji vole rano ustajati, pa do spavalica i noćnih sova koji su radije budni noću, a ujutro odgađaju ustajanje iz kreveta. Kojem dijelu skale ćete pripadati određeno je genetikom, kažu znanstvenici te dodaju da oni koji se radije bude rano ujutro imaju između 12 i 27 posto manje šanse da obole od depresije.

Istraživanje koje je trajalo četiri godine uključivalo je i podatke dobivene od 32.470 medicinskih sestara. Prosječna dob ispitanica bila je 55 godina. Kad je 2009. počelo ovo istraživanje, niti jednoj sudionici nije bila dijagnosticirana depresija. U to vrijeme 37 posto njih sebe je opisivalo kao ranoranioce, 53 posto ih je sebe vidjelo kao srednji tip, a deset posto ih je reklo da vole dulje spavati i da su noćni tipovi. Po završetku istraživanja, Céline Vetter i njezin tim primijetili su da su se znakovi depresije pojavili kod 2.581 osobe, od čega su 290 bile noćne ptice. Istraživanje je pokazalo da su oni koji se kasno bude skloniji depresiji, čak i kad se isključe ostali potencijalno opasni faktori poput samačkog života, pušenja i nedruštvenosti.


“Sve to nam govori da postoji efekt kronotipa na razvoj depresije koji nije povezan s ostalim rizicima poput stila života i okoline”, kaže voditeljica istraživanja Céline Vetter. “Koliko i u koje vrijeme dobivate danje svjetlo, utječe na vaš kronotip. A izloženost svjetlu također utječe na rizik od pojave depresije. Sljedeći važan korak u našem istraživanju bit će utvrditi doprinos količine svjetla i genetike na razvoj depresije.”

Iako studija sugerira da obrasci spavanja mogu pogodovati razvoju depresije, Vetter kaže kako to nipošto ne znači da će noćne ptice nesumnjivo oboljeti od depresije. “Da, kronotip je relevantan kad se radi o depresiji, no njegov je utjecaj malen. U svakom slučaju bih preporučila svima da se dobro naspavaju, vježbaju, provode vrijeme na otvorenom i pokušaju upiti što je moguće više prirodnog danjeg svjetla.”

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP