Prati nas

Vijesti

Vlada najavila tiho gašenje drugog stupa. Što će biti s novcem?

Vlada procjenjuje da će do 2040. vraćanje osiguranika drugog stupa pod okrilje države donijeti proračunu 87 milijardi kuna, odnosno tolika će biti razlika između isplaćenih mirovina i ušteđenog iznosa koji će povratnici iz drugug stupa donijeti sa sobom.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

“Cjelovita mirovinska reforma ima za cilj osigurati dugoročnu održivost sustava, ali isto tako povećanje i adekvatnost mirovina; ono što želimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto”, pojasnio je ministar mirovinskog sustava Marko Pavić. Kako je dodao, “time se cilja cjelovito riješiti dodatak od 27 posto, ali za one koji u sljedećih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali štednju u drugom mirovinskom da ostvare veće mirovine”.

Obvezni članovi drugog mirovinskog stupa, odnosno generacije rođene 1962. i kasnije, moći će dobiti 27% dodatka samo ako ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, tj. u državni proračun. Odluku o vraćanju u prvi stup ljudi će donositi u trenutku umirovljenja, kada će dobiti izračun koji će im pokazati kolike će im biti mirovine ako ostanu u drugom stupu (bez 27% dodatka) ili svu svoju štednju prenesu u prvi stup, gdje će im se priznati taj dodatak. Isto takvo rješenje primijenila je i Vlada Jadranke Kosor za ljude koji su na početku mirovinske reforme bili stariji od 40 godina, a zbog neisplate dodatka dobivali su 27 posto manje mirovine.


Kako javlja Večernji list, predlagač zakonskih promjena očekuje da će se 97 posto osiguranika vratiti u prvi stup jer će im dodatak donijeti veću mirovinu nego da ostanu u drugom stupu. Prema simulacijama, preostalih tri posto su ljudi koji imaju tri puta veće plaće od prosječnih te će njihove mirovine i bez dodatka biti veće nego da se vrate u prvi stup. S vremenom bi se taj udio mogao povećavati.

Sve u svemu, 16 godina nakon početka velike mirovinske reforme i stvaranja drugog stupa u kojemu se skupilo gotovo stotinu milijardi kuna, država je odlučila buduće mirovine računati kao da reforme nije bilo. Ušteđeni iznos na osobnim računima građana, zajedno s ostvarenom zaradom, vratit će se u HZMO, odnosno u državni proračun, koji će na sebe preuzeti isplatu mirovina.

Vlada procjenjuje da će do 2040. vraćanje osiguranika drugog stupa pod okrilje države donijeti proračunu 87 milijardi kuna, odnosno tolika će biti razlika između isplaćenih mirovina i ušteđenog iznosa koji će povratnici iz drugug stupa donijeti sa sobom! Osiguranici drugog stupa u većem će broju odlaziti u mirovinu za desetak godina, kada bi godišnje u državni proračun moglo sjesti i do desetak milijardi kuna, koji će postati tekući prihodi državnog mirovinskog sustava odnosno proračuna, piše Večernji list.

Drugi mirovinski stup ostaje, uvjerava ministar Pavić, a 5 posto mirovinskih doprinosa i dalje će se izdvajati u privatne mirovinske fondove koji će taj novac ulagati kao i dosad. U slučaju da osiguranik umre prije nego što ostvari pravo na mirovinu, njegovu će mirovinsku štednju moći naslijediti njegovi nasljednici, no nakon povratka u prvi stup, ta štednja postaje prihod državnog proračuna.

Ministar Pavić kaže da će na taj način država svima koji to žele omogućiti isplatu dodatka od 27 posto, a uštedjet će se i pet posto provizije koju bi naplatilo mirovinsko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog stupa. Novac koji će sjesti u državni proračun ići će za smanjenje javnog duga.

.

Vijesti

Markotić: ‘200.000 smrti je prihvatljivo? Zamislite nekoga koga volite među njima. Čovjek nije broj!’

Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Članica Nacionalnog stožera civilne zaštite i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“, Alemka Markotić, komentirala je brojne teorije zavjere koje se pletu oko epidemije koronavirusa. Između ostalog, u programu Hrvatske televizije, odgovorila je i na pitanje umiru li kronično bolesne osobe sa koronavirusom ili od njega.

Nekoliko javnih osoba izvan epidemiološke i infektološke struke kritiziralo je mjere obrane od koronavirusa. Tako, kazano je u emisiji, ljudi poput biologa Srećka Sladoljeva i internistice Lidije Gajski dovode u pitanje poteze Stožera navodeći da se radi o neopasnoj epidemiji i blagoj bolesti koju većina preboli.


“Epidemiju ozbiljno shvaćamo i vidimo u kojoj su situaciju države koje inicijalno nisu ozbiljno shvatile tu situaciju. Vodimo se načelom da o stručnim stvarima razgovaramo sa stručnjacima iz zemlje i inozemstva”, odgovorila je Markotić.

Na primjedbe da će u konačnici od koronavirusa stradati jednak broj ljudi kao i od gripe, infektologinja Markotić odgovora: “Ne znam što bih rekla, osim što bih pustila snimke iz Italije i New Yorka gdje su po hodnicima bolnica brojne crne vreće. Vidjela sam baš takvu sliku iz New Yorka jučer. Mislim da to nije nitko zaslužio. Puno puta sam rekla da čovjek nije broj. Svaki ljudski život je vrijedan. Banalizira se i priča o tome da netko zato što je star nije bitan i da je 200.000 smrti nešto što je u redu. Voljela bih da ti koji to govore stave sebe ili nekoga koga vole u tih 200.000. Teorije zavjere uvijek postoje i služe za privlačenje pozornosti i manipulacije ljudima. Mi se bavimo ozbiljnim stvarima na ozbiljan način.”

Odgovarajući na pitanje kako se može znati da je neka osoba umrla od koronavirusa, a ne od neke druge teške bolesti, Markotić je izjavila da je zapravo riječ o kombinaciji, jer “da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od ove nove bolesti”.

“To su nagađanja. Znamo da kronične bolesti za ovu i većinu drugih infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik. Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Spomenula je i epidemiju španjolske gripe 1918. godine te konstatirala da ljudi nisu ni tada umirali samo zbog virusa, već zbog njegove interakcije s drugim čimbenicima kao su četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti ljudi. “Španjolska gripa je ubila desetak puta više ljudi nego cijeli Drugi svjetski rat”, zaključila je Markotić.

Diljem svijeta u ovom trenutku od epidemije koronavirusa umrlo je više od 66.000 ljudi. U Hrvatskoj je smrtnih ishoda 15, dok je oporavljenih 125. Od izbijanja epidemije registrirane su 1.182 infekcije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP