Prati nas

Vijesti

Vlada najavila tiho gašenje drugog stupa. Što će biti s novcem?

Vlada procjenjuje da će do 2040. vraćanje osiguranika drugog stupa pod okrilje države donijeti proračunu 87 milijardi kuna, odnosno tolika će biti razlika između isplaćenih mirovina i ušteđenog iznosa koji će povratnici iz drugug stupa donijeti sa sobom.

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

“Cjelovita mirovinska reforma ima za cilj osigurati dugoročnu održivost sustava, ali isto tako povećanje i adekvatnost mirovina; ono što želimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto”, pojasnio je ministar mirovinskog sustava Marko Pavić. Kako je dodao, “time se cilja cjelovito riješiti dodatak od 27 posto, ali za one koji u sljedećih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali štednju u drugom mirovinskom da ostvare veće mirovine”.

Obvezni članovi drugog mirovinskog stupa, odnosno generacije rođene 1962. i kasnije, moći će dobiti 27% dodatka samo ako ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, tj. u državni proračun. Odluku o vraćanju u prvi stup ljudi će donositi u trenutku umirovljenja, kada će dobiti izračun koji će im pokazati kolike će im biti mirovine ako ostanu u drugom stupu (bez 27% dodatka) ili svu svoju štednju prenesu u prvi stup, gdje će im se priznati taj dodatak. Isto takvo rješenje primijenila je i Vlada Jadranke Kosor za ljude koji su na početku mirovinske reforme bili stariji od 40 godina, a zbog neisplate dodatka dobivali su 27 posto manje mirovine.



Kako javlja Večernji list, predlagač zakonskih promjena očekuje da će se 97 posto osiguranika vratiti u prvi stup jer će im dodatak donijeti veću mirovinu nego da ostanu u drugom stupu. Prema simulacijama, preostalih tri posto su ljudi koji imaju tri puta veće plaće od prosječnih te će njihove mirovine i bez dodatka biti veće nego da se vrate u prvi stup. S vremenom bi se taj udio mogao povećavati.

Sve u svemu, 16 godina nakon početka velike mirovinske reforme i stvaranja drugog stupa u kojemu se skupilo gotovo stotinu milijardi kuna, država je odlučila buduće mirovine računati kao da reforme nije bilo. Ušteđeni iznos na osobnim računima građana, zajedno s ostvarenom zaradom, vratit će se u HZMO, odnosno u državni proračun, koji će na sebe preuzeti isplatu mirovina.

Vlada procjenjuje da će do 2040. vraćanje osiguranika drugog stupa pod okrilje države donijeti proračunu 87 milijardi kuna, odnosno tolika će biti razlika između isplaćenih mirovina i ušteđenog iznosa koji će povratnici iz drugug stupa donijeti sa sobom! Osiguranici drugog stupa u većem će broju odlaziti u mirovinu za desetak godina, kada bi godišnje u državni proračun moglo sjesti i do desetak milijardi kuna, koji će postati tekući prihodi državnog mirovinskog sustava odnosno proračuna, piše Večernji list.

Drugi mirovinski stup ostaje, uvjerava ministar Pavić, a 5 posto mirovinskih doprinosa i dalje će se izdvajati u privatne mirovinske fondove koji će taj novac ulagati kao i dosad. U slučaju da osiguranik umre prije nego što ostvari pravo na mirovinu, njegovu će mirovinsku štednju moći naslijediti njegovi nasljednici, no nakon povratka u prvi stup, ta štednja postaje prihod državnog proračuna.

Ministar Pavić kaže da će na taj način država svima koji to žele omogućiti isplatu dodatka od 27 posto, a uštedjet će se i pet posto provizije koju bi naplatilo mirovinsko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog stupa. Novac koji će sjesti u državni proračun ići će za smanjenje javnog duga.

.

Vijesti

Poskupjela je uskrsna košarica, tročlana obitelj će potrošiti od 703 do 1.824 kune

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Objavljeno

|

Autor

Koliko potrošiti za Uskrs?

Nezavisni hrvatski sindikati i ove su godine izračunali cijenu uskrsne košarice u tri kategorije: skromna, srednja  i bogatija. Košarice se, kao i u slučaju božićnih košarice,

Tako bogatija košarica ove godine iznosi 1.824,43 kn, dok je prošle godine iznosila 1.715,24 kn (skuplja je za 109,19 kn). Ovogodišnja srednja košarica iznosi 1.225,45 kn, a prošle je godine iznosila 1.224,41 kn (skuplja je za 1,04 kn). Skromna košarica ove godine iznosi 703,28 kn, a lani je iznosila 666,44 kn (skuplja je za 36,84 kn). Ugrubo, vrijednost bogate košarice povećana je za malo više od stotinu kuna, srednje za jednu kunu, a skromne za malo manje od četrdeset kuna.



Niži PDV nije doveo do nižih cijena hrane

Promatrajući prosječne cijene i najčešće cijene u sklopu sindikalnog istraživanja o uskrsnoj košarici, ne može se reći kako je došlo do pada cijena namirnica čija se stopa PDV-a smanjila zadnjom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Upravo te namirnice su podložne najvećim promjenama, razlikama u cijenama i u prosjeku su se zadržale na približno istoj razini, priopćio je NHS.

Na tržišno najzastupljenijim lokacijama, kao što su primjerice mesnice, kod odabranih namirnica iz košarice primijećene su pretežito jednake cijene u usporedbi s prošlom godinom.

Što se tiče povrća može se reći da su cijene također nepromijenjene, dok su kod voća, jednako kao i prošle godine i u jednakom rasponu, zabilježene najveće razlike u cijenama, ovisno o podrijetlu i kvaliteti.

Jaja su skuplja, pojedini prerađeni proizvodi jeftiniji

Prosječne cijene svježih jaja, koja su ujedno i simbol Uskrsa, blago su porasle u odnosu na prošlu godinu te se i dalje značajno razlikuju, ovisno o veličini i načinu uzgoja. I samo kretanje vrijednosti sindikalnih uskrsnih košarica promatrano po kategorijama pokazuje kako su u prosjeku cijene kvalitetnijih proizvoda porasle, što potvrđuje kretanje bogatije uskrsne košarice.

Nadalje, cijene neprerađenih proizvoda su ostale pretežito stabilne, dok su cijene pojedinih prerađenih i poluprerađenih proizvoda blago pale, što se djelom odrazilo na približno nepromijenjenu vrijednost srednje košarice u odnosu na prošlu godinu. I vrijednost skromne košarice je porasla, iako ne značajno, što jednim dijelom pokazuje kako su cijene tzv. egzistencijalnih namirnica u prosjeku stabilne, dok pojedine bilježe i blagi rast.

Što je u bogatoj košarici?

Jedino je ona bogatija košarica u duhu tradicije, dok je srednja već neki kompromis, a skromna je tek na razini obilježavanja. Iz visine košarice jasno je kako si većina građana ne samo da ne može financijski priuštiti obilježiti blagdane kako su to tradicionalno radili njihovi djedovi i bake pa čak i roditelji. Većini je nedostupna bogatija, ali velikom dijelu građana čak i ona srednja košarica.

U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine (teletine, janjetine), u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš.

Što krije skromna košarica?

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.

Nastavi čitati