Prati nas

Zdravlje

Čuvanjem vida čuvate mozak

Objavljeno je novo istraživanej koje je utvrdilo povezanost između vida i mentalnih funkcija. Naime, znanstvenici s medicinskog fakulteta sveučilišta u Miamiju ustanovili su da se stanje vida ispitanika na prethodnom pregledu odražavalo na stanje mentalnih sposobnosti na sljedećem pregledu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako sačuvati vid?
foto: Pixabay

Slabljenje vida može biti povezano sa slabljenjem kognitivnih funkcija kod starijih osoba, piše Jutarnji.hr. Rezultati novog istraživanja pokazuju da različite mjere poput novih naočala ili operacija mrene mogu imati pozitivne učinke kad je u pitanju očuvanje britkoga uma, kaže voditeljica istraživanja Diane Zheng s medicinskog fakulteta sveučilišta u Miamiju. “Voditi brigu o vašem vidu važno je i za održavanje dobre kognitivne funkcije”, kaže ona.

Loš vid i slabljenje mentalnih funkcija česti su kod starijih osoba i povezani su no dosad nije bilo jasno utječe li loš vid na mentalno zdravlje ili obratno, stoji u radu objavljenom u časopisu JAMA Ophthalmology. Kako bi pronašli odgovor na to pitanje, znanstvenici su kroz osam godina pratili 2520 odraslih osoba ispitujući njihov vid i mentalne sposobnosti svake godine. Utvrđeno je da je prosječno slabljenje vida otprilike odgovaralo gubitku sposobnosti čitanja jednog reda slova na testu vida. Osobe koje su na početku istraživanja imale lošiji vid imale su i lošije rezultate na testu mentalnih sposobnosti.


Primijećeno je i da se stanje vida ispitanika na prethodnom pregledu odražavalo na stanje mentalnih sposobnosti na sljedećem pregledu. Iako je uočeno i da se stanje mentalnih funkcija na pregledu odražavalo na stanje vida na sljedećem pregledu učinak slabljenja vida na mentalne funkcije bio je značajno snažniji. Doktorica Zheng kaže da slabljenje vida obeshrabruje ljude da se bave aktivnostima koje stimuliraju mozak poput rješavanja križaljki ili komunikacije s drugim ljudima. Ona zato preporučuje redovite preglede vida kod starijih te izvanredne preglede kod bilo kakvih novih očnih simptoma. “Ova studija pruža dodatne dokaze koji sugeriraju da ljudi koji održavaju zdravi vid sa starenjem mogu također time štititi svoje mentalne sposobnosti”, kaže dr. Heather E. Whitson s medicinskog fakulteta sveučilišta Duke.

.

Zdravlje

U kakvoj su vezi vitamin D i koronavirus?

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vitamin D je važan za skoro sve procese u našem tijelu. U jednoj studiji se sada tvrdi da bi njegov nedostatak mogao otežati ozdravljenje od covida-19. Je li to stvarno tako, provjerio je Deutsche Welle.

Nesporno je da vitamin D igra veliku ulogu i ima važne funkcije. Ozbiljan manjak tog vitamina, koji postoji kod manje od 12 nanograma po mililitru krvi, uzrokuje teške i bolne deformacije kostiju koje se kod djece nazivaju rahitis, a kod odraslih osteomalacija. No to su jedine činjenice oko kojih se slažu svi znanstvenici.


Gdje počinje nedostatak vitamina?

Nitko ne zna koliko točno vitamina D čovjek stvarno treba. Također je sporno i pitanje kada se radi o manjku. Zato se često kao mjerilo uzima nekoliko graničnih vrijednosti. No činjenica je da je vitamin D sve omiljeniji.

Nije samo pseudoznanstvena literatura o “sunčevom vitaminu” sve popularnija, nego se znatno povećao i broj objavljenih studija na tu temu. U međuvremenu se vitamin D ne smatra samo bitnim za zdravlje kostiju, nego se dovodi u vezu i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i raznim vrstama raka.

Brojne funkcije

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin. Procjenjuje se da se prehranom pokriva samo deset do 20 posto potrebne količine.

Vitamin D koji se sintetizira pomoću sunčevih zraka ili hrane nije biološki aktivan. Nužni su procesi u metabolizmu nakon kojih u jetri nastaje biološki aktivni oblik vitamina, tzv. kalcitriol i odande dospijeva u krv.

Osim toga, mnogi organi imaju receptore na koje se veže predstupanj kalcitriola. On se također nalazi u krvi. Iz njega potom organi sami proizvode kalcitriol koji se koristi za brojne druge procese u tijelu. Tako ovaj oblik vitamina D regulira izlučivanje inzulina, usporava rast tumora, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca te preživljavanje i djelovanje makrofaga, koji su vrlo važni za imunosni sustav.

Premalo vitamina D, težak oblik covida-19?

U jednoj analizi Sveučilišta Hohenheim dolazi se do zaključka o povezanosti između nedostatka vitamina D, određenih prethodnih oboljenja i teškog tijeka bolesti COVID-19. Ondje stoji: “Postoje brojne indicije da određene bolesti koje nisu zarazne (visoki krvni tlak, dijabetes, oboljenja krvožilnog sustava) idu zajedno s niskom količinom vitamina D u krvi. To zajedno s popratnim nedostatkom vitamina D povećava rizik teškog tijeka COVID-19.”

“Ta tvrdnja je ispravna”, kaže Martin Fassnacht, šef odjela endokrinologije u sveučilišnoj klinici u Würzburgu. No on upozorava da je riječ o “običnom uočavanju da ti događaji nastupaju istovremeno”. I vrlo kritički gleda na pretjerano pridavanje važnosti vitaminu D. Ne zato što smatra da on nema bitne funkcije, nego ističe da studije još nisu dokazale navodne ljekovite učinke tog vitamina: “Kada se bolje pogleda stvari, onda se nisu dokazale nade da uzimanje vitamina D ima ljekoviti učinak.”

Martin Fassnacht navodi jedan primjer: “Zamislite si dvije grupe 80-godišnjaka. Jedna je živahna, aktivna i bavi se sportom. Kada ju usporedite s drugom grupom u domu za njegu, onda će razlika u količini vitamina D biti drastična, a i ekstremno će se razlikovati i očekivana životna dob.”

No, kako kaže ovaj liječnik, te razlike nemoguće je objasniti samo različitim statusom vitamina D. “Razina vitamina D je dobro mjerilo za to koliko je netko bolestan. Ali ništa više od toga”, upozorava Fassnacht. I napominje da nijedna studija do sada nije uspjela dokazati pozitivan učinak vitamina D kada se on ciljano davao kod različitih oboljenja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP