Lijekovi poprave test, ali ne i svakodnevni život s vaskularnom demencijom

Lijekovi koji se koriste za ublažavanje simptoma demencije mogu malo poboljšati kratkoročne rezultate kognitivnih testova kod osoba s vaskularnom demencijom, ali znanstvenici nisu utvrdili da im dosljedno olakšavaju svakodnevni život. Riječ je o galantaminu i memantinu, lijekovima poznatima ponajprije iz liječenja simptoma Alzheimerove bolesti.

Novi sustavni pregled i metaanaliza, objavljeni u časopisu European Journal of Clinical Pharmacology, obuhvatili su 16 randomiziranih istraživanja s ukupno 5.668 sudionika.

Galantamin je u dva istraživanja s više od 1.300 sudionika popravio rezultat na kognitivnoj ljestvici ADAS-Cog za približno dva do dva i pol boda. Sličan učinak zabilježen je za memantin u dva istraživanja sa 752 sudionika. Znanstvenici su sigurnost tih nalaza ocijenili umjerenom, ali i naglasili da je riječ o malom kratkoročnom učinku.

Test ne mjeri samostalan život

Poboljšanje na kognitivnoj ljestvici nije bilo praćeno jednako uvjerljivom koristi u onome što je oboljelima najvažnije. Nije potvrđen dosljedan napredak u svakodnevnom funkcioniranju, općem zdravstvenom stanju ni ponašanju, a galantamin nije pokazao jasnu korist za neuropsihijatrijske simptome. Ni kod memantina nije utvrđeno jasno poboljšanje općega kliničkog stanja.

Određena mogučnost koristi pronađena je i za standardizirani ekstrakt ginka EGb 761, no rezultati triju istraživanja izrazito su se razlikovali. Pouzdanost tog nalaza zato je ocijenjena vrlo niskom, što ne dopušta zaključak da bi bilo koji pripravak ginka imao potvrđen učinak.

Dodatni je problem starost dokaza: uz samo jednu iznimku, sva uključena istraživanja objavljena su 2012. godine ili ranije.

Hrvatska nema preciznu stopu incidencije

Vaskularna demencija nastaje zbog oštećenja mozga povezanih sa smanjenim ili prekinutim protokom krvi, primjerice nakon moždanog udara ili zbog bolesti malih krvnih žila.

Za razliku od Alzheimerove bolesti, u početku ne mora dominirati zaboravljivost, a dvije se bolesti mogu pojaviti zajedno. Novije finsko populacijsko istraživanje pokazalo je da je vaskularna bolest bila prisutna u 23,8 posto novootkrivenih slučajeva demencije, ali je čista vaskularna demencija činila samo 2,4 posto slučajeva. Većina je bila mješovitog tipa.

Hrvatski zavod za javno zdravszvo (HZJZ) procjenjuje da u Hrvatskoj s nekim oblikom demencije živi više od 50.000 osoba, ali ne objavljuje aktualnu nacionalnu stopu incidencije posebno za vaskularnu demenciju.

Iako međunarodne podatke nije uputbo izravno preslikati na Hrvatsku, problem ipak nije malen: osobe stare 65 i više godina čine 23,2 posto stanovništva, a cerebrovaskularne bolesti, među kojima je najčešći moždani udar, 2024. godine bile su treći uzrok smrti u Hrvatskoj. Od njih je umrlo čak 3.656 osoba.

Prvi znak često nije zaboravljanje

Među prvim znakovima mogu biti usporeno razmišljanje, poteškoće s planiranjem i organizacijom, slabija koncentracija, nesigurnost pri donošenju odluka te nemogućnost praćenja niza radnji, primjerice pri kuhanju ili plaćanju računa.

Uz to se mogu pojaviti kraća razdoblja zbunjenosti, promjene raspoloženja, nesiguran hod, slabost jedne strane tijela i poteškoće s govorom. Nakon moždanog udara pogoršanje može biti naglo, dok kod bolesti malih krvnih žila napreduje postupnije ili u skokovima.

Takve smetnje zahtijevaju liječničku procjenu, kognitivno testiranje i, prema potrebi, snimanje mozga jer sam test pamćenja ne može utvrditi uzrok. Novi pregled pokazuje i zašto je od mjerenja testovima možda i važnije pratiti može li osoba uz terapiju sigurnije kuhati, uzimati lijekove, raspolagati novcem i samostalno se kretati.