Prati nas

Mozaik

Euforija i sivi oblak: Što se zapravo dogodilo na dočeku Vatrenih?

Odgovornost ne treba tražiti među nogometašima nesvjesnima političke poruke koju su poslali. Baš kao i u drugim zemljama, njihov javni identitet nije zasnovan na građanskom angažmanu. Uostalom, oni su i inače glazbeno fluidni pa će jučer slušati Thompsona, a već dana zaplesati uz Daru Bubamaru i Milu Kitića.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

“Povratak Vatrenih popraćen je kolektivnom euforijom koju su mnogi usporedili s nacionalnim ushitom koji je izazvala operacija Oluja. Kao i tada, mnogi misle da je riječ o nultoj točki hrvatske renesanse. Stvarno?” piše Deutsche Welle.

Doček nogometne reprezentacije po svojim razmjerima bio je spektakl kakvog Hrvatska ne pamti i impresivan je po mnogočemu. Prvenstveno po izostanku ozbiljnih incidenata i sigurnosne prijetnje, unatoč pola milijuna navijača koji su se rasporedili na 15 kilometara dugoj trasi, o čemu su oduševljeno izvijestili i brojni strani novinari. Povremene provokacije u vidu ustaškog pozdrava „Za dom spremni” i isticanja parola i simbola propale NDH bili su daleko ispod očekivanog što se može smatrati velikim uspjehom hrvatskih građana.


Thompson – sivi oblak nad autobusom

Činjenicu da su nogometaši i izbornik Zlatko Dalić u pobjednički autobus koji se satima kretao kroz razdraganu masu pozvali ikonu tvrde desnice – pjevača Marka Perkovića Thompsona unio je, prije svega, nervozu u dobar dio pratitelja spektakla. „Hoće li se veličanstven doček pretvoriti u nacionalistički dernek?” pitanje je koje su si međusobno postavljali kolege novinari svjesni da bi Thompsonova pjesma „Čavoglave“ koja počinje upravo sa „Za dom spremni” mogla uništiti cijeli događaj i promijeniti njegov smisao. Iako je na inzistiranje nogometaša zapjevao u finalu spektakla, „Čavoglave“ su izostale, a publika nije negodovala kada je organizator prekinuo ovaj nastup. To je bilo i svojevrsno poniženje za Thompsona koji je proglašen sivim oblakom nad ovom navijačkom paradom. Umjesto ratničke, okupljeni građani odabrali su navijačku pjesmu.

Odgovornost ne treba tražiti među nogometašima nesvjesnima političke poruke koju su poslali. Baš kao i u drugim zemljama, njihov javni identitet nije zasnovan na građanskom angažmanu. Uostalom, oni su i inače glazbeno fluidni pa će jučer slušati Thompsona, a već dana zaplesati uz Daru Bubamaru i Milu Kitića. Prije svega, riječ je o propustu organizatora koji nije na vrijeme predvidio ovakav desant na pozornicu koja ipak nije postavljena za privatnu zabavu sportskih heroja.

Kako je nastala euforija?

Osim na sjajnom sportskom uspjehu, ovaj fenomen euforičnog dočeka nogometaša počiva na stanju koje su kreirali mediji i vladajući političari namećući nogomet kao tabletu Prozaca depresivnoj naciji. Pripisivale su se tako izborniku Zlatku Daliću čudesne moći stvaranja nacionalnog zajedništva, a srebro doneseno iz Rusije predstavljano je kao ishodišna točka nove hrvatske renesanse. U svemu su sudjelovali i brojni stručnjaci, od psihologa preko politologa do sociologa čiji su nastupi pomalo nalikovali predavanjima self-help majstora u naivnom preslikavanju nogometne svlačionice na politiku i gospodarstvo.

No Dalić je samo nogometni izbornik i sportaš i od njega ne treba očekivati akcije koje će spasiti društvo. Pokazao je to već u pomalo bahatom odgovoru novinaru koji ga je pitao zašto je pozvao Thompsona u autobus. „Hrvatska je druga u svijetu, a vi mene pitate o pjevačima, nemojte me provocirati. Pjevao je pjevač koji je naša himna“, rekao je  i otkrio da zajedništvo o kojem je govorio nije zajedništvo u toleranciji i promoviranju vrijednosti prihvatljivih svima.

Tko se sve pokušao okoristiti narodnim veseljem?

Očekivano, privatizacija domoljublja i zajedništva nije izostala na konzervativno-klerikalnom dijelu političke scene koja je u narodnoj radosti vidjela mobilizacijski moment za obračun s neistomišljenicima i vladajućima.

„Zajedništvo naroda, Crkve, vojske i Vatrenih postoji. Rat razdora, kako bi zadržali svoje privilegije i jaram nad narodom, su opet proglasili političari i sluganska pera. Nećemo vas više trpjeti. Izgubiti ćete na svim frontama. Već ste izgubili, samo je pitanje vremena kada ćete nestati. I povijest će vas zvati ono što jeste, bezlične sluge i izdajnici. Živjela hrvatska sloboda!“ S tim je riječima na „narodne neprijatelje“ ukazao Vice Batarelo, jedan od vođa konzervativne revolucije u Hrvatskoj.

Korak dalje otišao je popularni hrvatski svećenik Ivan Ike Mandurić, podupiratelj prosvjeda iz Savske 66 kojim je mali dio branitelja rušio vladu Zorana Milanovića (SDP). I ovoga puta Mandurić dušmanina vidi u Banskim dvorima pa, između ostalog poručuje da je premijer Andrej Plenković (HDZ) narodni neprijatelj broj 1. „Njegova politika svodi se na gaženje i zatiranje nacionalnog identiteta i kršćanskih vrijednosti i svega onog što je Hrvat teškom mukom pod svakakvim terorima čuvao i gradio i zašto su branitelji ginuli“, piše svećenik o Plenkoviću kao „pravom pravcatom nacionalnom izdajniku prvog reda“ i dodaje: „Ovaj zanos, sam po sebi, silno puno znači i više ništa neće biti isto. No, istovremeno, dok sve ostaje  na samom zanosu, sve će ostati isto. Sve dok se ne anulira i onesposobi najvećeg neprijatelja Hrvatske – premijera; sve dok izdajnik naroda – njegovog duha, identiteta i vjere – ima vlast“, zaključuje ovaj sluga božji.

Vladimir Putin, Emmauel Macron i Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica na svjetskom tronu

Iako se Mandurić naknadno ispričao za ove riječi, u njima je sublimirano sve ono što su u nogomet posljednjih tjedana pokušali učitati oni koji se nisu samo veselili nogometnom uspjehu, a to je lov na političke neprijatelje. No političko vrhnje sporta u Hrvatskoj uvijek je znao pobrati baš HDZ. I ovoga puta u sjeni nogometne groznice, ispod radara, donijete su važne državne odluke. I predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, izvorna hadezeovka, svojim je neobičnim i neobuzdanim ponašanjem u Rusiji postigla planetarni uspjeh među ljudima sitih političara otuđenih od vlastite biračke baze. Doduše, slika Hrvatske koju je prezentirala, a u kojoj državnici dišu s narodom, putuju jeftinim prijevozom i u kojoj žena može biti što god poželi, ne odgovara stvarnosti.

Današnje jutro u Zagrebu je sasma obično, svakodnevno. Oni koji moraju radi otišli su na posao. Oni koji nemaju stalni posao, gledaju kako preživjeti do iduće socijalne naknade ili honorara isplaćenog na crno. Oni sretniji, već su na plaži. Neki već plaču kako će iduće dvije godine morati otplaćivati kredit koji su dignuli za put u Rusiju. Euforija naočigled popušta i sve je manje vremena za one koji se žele okoristiti njome. (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP