Prati nas

Vijesti

Gdje rade umirovljenici koji rade polovicu radnog vremena?

Približno trećina s umirovljeničko-radnim statusom je, očekivano, u Zagrebu. U dosadašnjim se raspravama o toj temi nerijetko isticalo da bi to posebice mogla biti prilika za mlađe umirovljenike, odnosno one koji su se prijevremeno umirovili. Inače, razmjeri prijevremenih umirovljenja sve su prije nego beznačajni.

Objavljeno

|

Kako do njemačke mirovine? Kako do njemačke penzije?
foto: Pixabay

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj trenutno ima 4847 korisnika mirovina koji su ujedno i osiguranici, odnosno rade do polovice punog radnog vremena. Tu vrstu statistike HZMO u svojoj kvartalnoj publikaciji objavljuje tek od ove godine pa je teško govoriti o trendovima, ali iz podataka je vidljivo da više od petine ili više od tisuću “zaposlenih umirovljenika” radi u skupini stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, 550 ih je (do pola radnog vremena) u zdravstvu, a 464 u prerađivačkoj industriji, piše Poslovni dnevnik.

Približno trećina s umirovljeničko-radnim statusom je, očekivano, u Zagrebu. U dosadašnjim se raspravama o toj temi nerijetko isticalo da bi to posebice mogla biti prilika za mlađe umirovljenike, odnosno one koji su se prijevremeno umirovili. Inače, razmjeri prijevremenih umirovljenja sve su prije nego beznačajni.


Ove godine je oko 20 tisuća hrvatskih građana svijet rada zamijenilo umirovljeničkim statusom (računajući i one po međunarodnim ugovorima – 24.100), a svaki peti je novim umirovljenikom postao slijedom prijevremenog starosnog umirovljenja.

No, takvi su u prosjeku nešto manje stari od ukupnog prosjeka dobi novih umirovljenika (59 prema 61 godinu), ali istodobno imaju osjetno više staža; gotovo 37 nasuprot manje od 33 godine.

.

Vijesti

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvo

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2018. godine izgubila 36.688 stanovnika. Procjenjuje se da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4.087.843 stanovnika, od toga 1.975.052 muškarca i 2.112.791 ženu. Pad je to od 0,9 % u odnosu na 2017. godinu.

U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45,0), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.


Smanjenje ukupnog broja stanovnika ostvarile su sve županije, osim Grada Zagreba, u kojem je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 0,22 % i Istarske županije (0,26 %). Najveći relativni pad broja stanovnika ostvaren je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (3,04 %).

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 %), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (53,1 %).

Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2018. iznosio je 19,6 %, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 %), a najveći u Međimurskoj županiji (22,0%).

Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu kontinuirano opada te je u 2018. iznosio 41,5 %.

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 %) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 %), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 %).

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvoU Republici Hrvatskoj 52 % stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (804 507 ili 19,7 %) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (448.071 ili 11,0 %), dok su najmanje stanovnika imali Požeško-slavonska županija (67.862 ili 1,7 %) i Ličko-senjska županija (45.184 ili 1,1 %).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP