Prati nas

Vijesti

Gdje rade umirovljenici koji rade polovicu radnog vremena?

Približno trećina s umirovljeničko-radnim statusom je, očekivano, u Zagrebu. U dosadašnjim se raspravama o toj temi nerijetko isticalo da bi to posebice mogla biti prilika za mlađe umirovljenike, odnosno one koji su se prijevremeno umirovili. Inače, razmjeri prijevremenih umirovljenja sve su prije nego beznačajni.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako do njemačke mirovine? Kako do njemačke penzije?
foto: Pixabay

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj trenutno ima 4847 korisnika mirovina koji su ujedno i osiguranici, odnosno rade do polovice punog radnog vremena. Tu vrstu statistike HZMO u svojoj kvartalnoj publikaciji objavljuje tek od ove godine pa je teško govoriti o trendovima, ali iz podataka je vidljivo da više od petine ili više od tisuću “zaposlenih umirovljenika” radi u skupini stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, 550 ih je (do pola radnog vremena) u zdravstvu, a 464 u prerađivačkoj industriji, piše Poslovni dnevnik.

Približno trećina s umirovljeničko-radnim statusom je, očekivano, u Zagrebu. U dosadašnjim se raspravama o toj temi nerijetko isticalo da bi to posebice mogla biti prilika za mlađe umirovljenike, odnosno one koji su se prijevremeno umirovili. Inače, razmjeri prijevremenih umirovljenja sve su prije nego beznačajni.


Ove godine je oko 20 tisuća hrvatskih građana svijet rada zamijenilo umirovljeničkim statusom (računajući i one po međunarodnim ugovorima – 24.100), a svaki peti je novim umirovljenikom postao slijedom prijevremenog starosnog umirovljenja.

No, takvi su u prosjeku nešto manje stari od ukupnog prosjeka dobi novih umirovljenika (59 prema 61 godinu), ali istodobno imaju osjetno više staža; gotovo 37 nasuprot manje od 33 godine.

.

Vijesti

‘Kako to da Šveđani žive normalno, a mi jadni Hrvati smo u kućnom zatvoru?’ Znamo odgovor

Premijer će moći zatvoriti luke, škole, teretane, restorane, trgovine i druge tvrtke. Ipak, taj zakon neće mu omogućiti proglašenje jačih mjera, poput policijskog sata, za što će ipak trebati parlamentarnu proceduru.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nema teoretičara zavjera i negatora protuepidemijskih mjera koji nije bar jednom u zadnjih tjedan dana postavio ovo naslovno pitanje.  I slabije informirani čitatelji jako se ljute kada objavimo izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite pa nas porukama uvjeravaju kako, eto, “Šveđani žive posve normalno, a mi smo podlegli psihozi koju je stvorio Stožer”.

Prije daljnjeg razmatranja materije valjalo bi utvrditi da u ovom trenutku Švedska ima 687 umrlih od COVID-19, a Hrvatska 19. Što znači da ta zemlja od 10 milijuna stanovnika ima 68 preminulih na milijun stanovnika, dok je taj omjer u Hrvatskoj manji od 5 na milijun.


Kakve su mjere na snazi u Švedskoj?

Prava istina jest da Šveđani ne žive normalno te da i u toj zemlji postoje rasprave o tome jesu li poduzete mjere dovoljne. Mjere, za sada, propisuju distanciranje, zabranu okupljanja 50 i više osoba te zabranu posjeta staračkim domovima. U Švedskoj, doduše, rade restorani, no samo ako imaju uvjete za propisani razmak među gostima.

Osim toga, službeno je ljudima preporučeno da ostanu doma, da prakticiraju osobnu higijenu, da ne prilaze drugima na javnim površinama i u javnim prostorima, da izbjegavaju zabave, vjenčanja, pogrebe i slične aktivnosti, da rade od doma, da ne putuju, da (ako već moraju putovati) izbjegavaju vrijeme s pojačanim prometom te da svi stariji od 70 godina izbjegavaju odlaske u trgovine.

Premijer dobiva veće ovlasti u proglašenju mjera

Uz to, Vlada je pripremila novi zakon koji će joj omogućiti veće ovlasti u proglašenju spasonosnih restriktivnih mjera, ako to bude potrebno. Kako javljaju švedski mediji, zakon još nije prihvaćen, no neupitno je da će za njega ruku dignuti većina zastupnika.

“Prijedlog zakona propisuje samo mjere koje su povezane s borbom protiv koronavirusa i samo na određeno vrijeme”, objasnio je premijer Stefan Löfven. Očekuje se njegova primjena od 18. travnja do 30. lipnja.

U tom će vremenu premijer moći zatvoriti luke, škole, teretane, restorane, trgovine i druge tvrtke. Ipak, taj zakon neće mu omogućiti proglašenje jačih mjera, poput policijskog sata, za što će ipak trebati parlamentarnu proceduru.

“Zbrajat ćemo mrtve u tisućama. Moramo se pripremiti na to”, rekao je Löfven prije nekoliko dana u intervjuu za dnevni list Dagens Nyheter. Upozorio je da će pandemija koronavirusa potrajati “mjesecima, a ne tjednima” uz dodatak: “Moramo imati takvu perspektivu i ne popuštati s mjerama.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP