Prati nas

Mozaik

Imaginarni izbori: Nakon svega, Srbija bi izabrala Tita

Riječ je o ljudima koji su vladali Srbijom u proteklih stotinu godina, bili su najmoćniji političari ili to još uvijek jesu. Anketirano je 802 ljudi u posljednjim tjednu lipnja ove godine.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Josip Broz Tito (foto: Muzej Jugoslavije)

Srbijanski Nedeljnik objavio je rezultate zanimljive ankete koja je pokušala utvrditi za koga bi danas građani glasovali na predsjedničkim izborima, ako bi kandidati bili Nikola Pašić, Josip Broz Tito, Slobodan Milošević, Zoran Đinđić, Vojislav Koštunica, Boris Tadić, Aleksandar Vučić…

Riječ je o ljudima koji su vladali Srbijom u proteklih stotinu godina, bili su najmoćniji političari ili to još uvijek jesu. Anketirano je 802 ljudi u posljednjim tjednu lipnja ove godine.


Apsurdno, piše Nedeljnik, pobijedio je upravo čovjek koji je ukinuo predsjedničke izbore. Naime, 24,6% ispitanika odabralo bi Josipa Broza Tita kojeg s neznatnom razlikom prati Aleksandar Vučić koji je osvojio 23,5% glasova. Treće mjesto drži Zoran Đinđić (bivši premijer, ubijen u atentatu 2003. godine) s 10,7%,  a na četvrtom mjestu jest zločinac Slobodan Milošević sa 7,4%.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP