Prati nas

Mozaik

Imaginarni izbori: Nakon svega, Srbija bi izabrala Tita

Riječ je o ljudima koji su vladali Srbijom u proteklih stotinu godina, bili su najmoćniji političari ili to još uvijek jesu. Anketirano je 802 ljudi u posljednjim tjednu lipnja ove godine.

Objavljeno

|

Josip Broz Tito (foto: Muzej Jugoslavije)

Srbijanski Nedeljnik objavio je rezultate zanimljive ankete koja je pokušala utvrditi za koga bi danas građani glasovali na predsjedničkim izborima, ako bi kandidati bili Nikola Pašić, Josip Broz Tito, Slobodan Milošević, Zoran Đinđić, Vojislav Koštunica, Boris Tadić, Aleksandar Vučić…

Riječ je o ljudima koji su vladali Srbijom u proteklih stotinu godina, bili su najmoćniji političari ili to još uvijek jesu. Anketirano je 802 ljudi u posljednjim tjednu lipnja ove godine.



Apsurdno, piše Nedeljnik, pobijedio je upravo čovjek koji je ukinuo predsjedničke izbore. Naime, 24,6% ispitanika odabralo bi Josipa Broza Tita kojeg s neznatnom razlikom prati Aleksandar Vučić koji je osvojio 23,5% glasova. Treće mjesto drži Zoran Đinđić (bivši premijer, ubijen u atentatu 2003. godine) s 10,7%,  a na četvrtom mjestu jest zločinac Slobodan Milošević sa 7,4%.

.

Mozaik

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina

Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima. Ustanovljeno je da su ljudi najsretniji kad su tinejdžeri i kad zađu u sedamdesete.

Objavljeno

|

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina, pokazalo je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Rezultati studije pod nazivom Resolution Foundation pokazali su da su ljudi uglavnom zadovoljniji svojim životom i samim sobom kao tinejdžeri te ponovno kasnije u životu.

Istraživanje je trajalo sedam godina a proveo ga je Nacionalnu ured za statistiku. Studija također sugerira da razina tjeskobe počinje rasti sredinom dvadesetih i sredinom pedesetih. Nakon kratkotrajnog pada u kasnijim tinejdžerskim godinama, razina općeg zadovoljstva u dvadesetima opet raste. No oko tridesete godine dolazi do značajnog pada, a ljudi ponovno pronalaze svoju sreću tek u pedesetima. Nakon toga, krivulja ponovno raste i dosiže vrhunac u sedamdesetim godinama.



Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima.

“Vrijeme je da priznamo da je život mnogo više od novca koji posjedujemo. Nije važan GDP (BDP – bruto domaći proizvod), već GWB, odnosno “general wellbeing” (opće blagostanje). Vjerujem da je popravljanje osjećaja dobrobiti i blagostanja naš glavni politički zadatak”, rekao je Cameron.

“Pohvalno je što sve više političara razmišlja i o dobrobiti i blagostanju građana, a ne samo o njihovim primanjima”, kaže politički analitičar, George Bungham. “No taj njihov novi interes za dobrobit građana trebao bi biti nadopuna brizi o primanjima, a ne njegova zamjena.”

Dodao je i da ovo istraživanje pokazuje da je život neke zemlje puno više od puke priče o BDP-u te da postoje trendovi onkraj ekonomije koji mogu puno promijeniti kad je u pitanju osjećaj sreće i zadovoljstva. Prema istraživanju Resolution Foundation, sreća ovisi najprije o dobrom zdravlju, poslu i partneru. No razina zadovoljstva također ovisi o dobi osobe, prihodima i mjestu života.

Nastavi čitati