Prati nas

Vijesti

Evo koliko hrvatski europarlamentarci zarađuju ‘u fušu’

Rekorder je Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod ‘samo’ četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

Objavljeno

|

gdje kupiti domaći češnjak?
foto: Ivan Jakovčić/Twitter

Zastupnici Europskog parlamenta nisu loše plaćeni: u prosjeku je to oko 8.400 eura mjesečno – o plaćanju poreza i dodacima da ne govorimo. Ipak, čak gotovo trećina zastupnika zarađuje i „nešto sa strane“, piše Deutsche Welle pozivajući se na Izvješće Transparency Internationala o prihodima zastupnika Europskog parlamenta.

Iako dodatni prihod sam po sebi nije grijeh, DW piše da svojim djelatnostima ti zastupnici možda i previše dobro znaju kako treba dići ruku jer njihovom (plaćenom) aktivnošću u udrugama, organizacijama i kompanijama dolaze u kontakt sa određenim interesnim skupinama koji im mogu biti važniji od njihovih birača – ukratko, da se tako otvaraju vrata lobijima. Ispada da gotovo trećina – 31% zastupnica i zastupnika Europskog parlamenata ima barem nekakav „poslić sa strane”, makar ima velikih razlika među njima.


Nekima je posao u Europarlamentu tek džeparac

Rekorder u aktivnostima je Antanas Guoga, zastupnik Europskog parlamenta iz Litve koji priznaje da obavlja čak 16 djelatnosti, bilo kao političar, poduzetnik – ili profesionalni igrač pokera. Nije loša niti političarka bavarskih kršćanskih demokrata Angelika Niebler koja je zaposlena na 14 dužnosti, njena stranačka kolegica Monika Hohlmeier pak „samo” 13.

No dok Guoga od svojih silnih djelatnosti priznaje kako je u godinama od biranja za eurozastupnika u srpnju 2014. zaradio najmanje 1.428.387 eura, „tuče” ga Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod „samo” četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

A što je s Hrvatima?

Brojčano, eurozastupnici iz Hrvatske su u dopunskim aktivnostima zastupljeni čak i iznad prosjeka – prihode ima četiri od ukupno njih 11, ali po iznosima koje su prijavili to nisu neke vrtoglave svote.

Među njima je najviše zaradio Ivan Jakovčić koji je prijavio kako je njegov prihod bio najmanje 37.000 i maksimalno 185.000 eura u dvije aktivnosti koje ima osim svoje dužnosti.

Isti broj dužnosti je prijavila i Dubravka Šuica sa prihodom od 7.105 eura, a Ivana Maletić i bez dodatnih aktivnosti je privrijedila najmanje 20.000 i najviše 40.000 eura. Na isti način je i Ivica Tolić došao do najmanje 1.500 i najviše do 3.000 eura.

.

Vijesti

Srbija još plaća jugoslavenske dugove, Hrvatska ih je otplatila

Narodna banka Srbije potvrdila je da Srbija ove godine mora otplatiti više od 202 milijuna eura dugova iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Objavljeno

|

Autor

Milka Planinc biografija

Srbija je prošlog ponedjeljka platila 11,5 milijuna eura kredita dignutih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema pisanju Blic Biznisa, na naplatu treba doći još 69,7 milijuna.

Dio je to kredita koje su Milka Planinc i Veselin Đuranović uzimali u vrijeme bivše SFRJ od Pariškog kluba i Svjetske banke, a čija posljednja rata dospijeva 2041. odnosno 2031. godine. Uz to, Srbija je ove godine plaćala i kredite koje je uzimala od Kuvajta u razdoblju od 1984. do 1989. godine, a riječ je o 20,2 milijuna eura.


Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina Srbija se zadužila za ukupno 8,8 milijardi eura, a prethodnih godina u prosijeku su vraćali po oko 250 milijuna eura, a ove godine na naplatu dolazi skoro 230 milijuna.

Narodna banka Srbije potvrdila je da Srbija ove godine mora otplatiti više od 202 milijuna eura dugova iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Hrvatska i Slovenija svoje su dugove otplatili prije 10 godina. Hrvatska je posljednju ratu od 192 milijuna dolara Pariškom klubu otplatila 2008. godine, a Londonskom klubu ratu od 78 milijuna, godinu dana kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP