Prati nas

Vijesti

Evo koliko hrvatski europarlamentarci zarađuju ‘u fušu’

Rekorder je Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod ‘samo’ četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

gdje kupiti domaći češnjak?
foto: Ivan Jakovčić/Twitter

Zastupnici Europskog parlamenta nisu loše plaćeni: u prosjeku je to oko 8.400 eura mjesečno – o plaćanju poreza i dodacima da ne govorimo. Ipak, čak gotovo trećina zastupnika zarađuje i „nešto sa strane“, piše Deutsche Welle pozivajući se na Izvješće Transparency Internationala o prihodima zastupnika Europskog parlamenta.

Iako dodatni prihod sam po sebi nije grijeh, DW piše da svojim djelatnostima ti zastupnici možda i previše dobro znaju kako treba dići ruku jer njihovom (plaćenom) aktivnošću u udrugama, organizacijama i kompanijama dolaze u kontakt sa određenim interesnim skupinama koji im mogu biti važniji od njihovih birača – ukratko, da se tako otvaraju vrata lobijima. Ispada da gotovo trećina – 31% zastupnica i zastupnika Europskog parlamenata ima barem nekakav „poslić sa strane”, makar ima velikih razlika među njima.


Nekima je posao u Europarlamentu tek džeparac

Rekorder u aktivnostima je Antanas Guoga, zastupnik Europskog parlamenta iz Litve koji priznaje da obavlja čak 16 djelatnosti, bilo kao političar, poduzetnik – ili profesionalni igrač pokera. Nije loša niti političarka bavarskih kršćanskih demokrata Angelika Niebler koja je zaposlena na 14 dužnosti, njena stranačka kolegica Monika Hohlmeier pak „samo” 13.

No dok Guoga od svojih silnih djelatnosti priznaje kako je u godinama od biranja za eurozastupnika u srpnju 2014. zaradio najmanje 1.428.387 eura, „tuče” ga Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod „samo” četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

A što je s Hrvatima?

Brojčano, eurozastupnici iz Hrvatske su u dopunskim aktivnostima zastupljeni čak i iznad prosjeka – prihode ima četiri od ukupno njih 11, ali po iznosima koje su prijavili to nisu neke vrtoglave svote.

Među njima je najviše zaradio Ivan Jakovčić koji je prijavio kako je njegov prihod bio najmanje 37.000 i maksimalno 185.000 eura u dvije aktivnosti koje ima osim svoje dužnosti.

Isti broj dužnosti je prijavila i Dubravka Šuica sa prihodom od 7.105 eura, a Ivana Maletić i bez dodatnih aktivnosti je privrijedila najmanje 20.000 i najviše 40.000 eura. Na isti način je i Ivica Tolić došao do najmanje 1.500 i najviše do 3.000 eura.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP