Prati nas

Vijesti

Evo koliko hrvatski europarlamentarci zarađuju ‘u fušu’

Rekorder je Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod ‘samo’ četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

Objavljeno

|

gdje kupiti domaći češnjak?
foto: Ivan Jakovčić/Twitter

Zastupnici Europskog parlamenta nisu loše plaćeni: u prosjeku je to oko 8.400 eura mjesečno – o plaćanju poreza i dodacima da ne govorimo. Ipak, čak gotovo trećina zastupnika zarađuje i „nešto sa strane“, piše Deutsche Welle pozivajući se na Izvješće Transparency Internationala o prihodima zastupnika Europskog parlamenta.

Iako dodatni prihod sam po sebi nije grijeh, DW piše da svojim djelatnostima ti zastupnici možda i previše dobro znaju kako treba dići ruku jer njihovom (plaćenom) aktivnošću u udrugama, organizacijama i kompanijama dolaze u kontakt sa određenim interesnim skupinama koji im mogu biti važniji od njihovih birača – ukratko, da se tako otvaraju vrata lobijima. Ispada da gotovo trećina – 31% zastupnica i zastupnika Europskog parlamenata ima barem nekakav „poslić sa strane”, makar ima velikih razlika među njima.


Nekima je posao u Europarlamentu tek džeparac

Rekorder u aktivnostima je Antanas Guoga, zastupnik Europskog parlamenta iz Litve koji priznaje da obavlja čak 16 djelatnosti, bilo kao političar, poduzetnik – ili profesionalni igrač pokera. Nije loša niti političarka bavarskih kršćanskih demokrata Angelika Niebler koja je zaposlena na 14 dužnosti, njena stranačka kolegica Monika Hohlmeier pak „samo” 13.

No dok Guoga od svojih silnih djelatnosti priznaje kako je u godinama od biranja za eurozastupnika u srpnju 2014. zaradio najmanje 1.428.387 eura, „tuče” ga Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod „samo” četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

A što je s Hrvatima?

Brojčano, eurozastupnici iz Hrvatske su u dopunskim aktivnostima zastupljeni čak i iznad prosjeka – prihode ima četiri od ukupno njih 11, ali po iznosima koje su prijavili to nisu neke vrtoglave svote.

Među njima je najviše zaradio Ivan Jakovčić koji je prijavio kako je njegov prihod bio najmanje 37.000 i maksimalno 185.000 eura u dvije aktivnosti koje ima osim svoje dužnosti.

Isti broj dužnosti je prijavila i Dubravka Šuica sa prihodom od 7.105 eura, a Ivana Maletić i bez dodatnih aktivnosti je privrijedila najmanje 20.000 i najviše 40.000 eura. Na isti način je i Ivica Tolić došao do najmanje 1.500 i najviše do 3.000 eura.

.

Vijesti

Za 2.000 umirovljenika stižu MANJE mirovine

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga iza kojeg je bilo više od 37 godina staža. Veći dio staža, 20 godina i mjesec dana, njezin je suprug ostvario u Hrvatskoj, dok je devet godina i pet mjeseci radio u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u BiH.

Objavljeno

|

Autor

Brojnim hrvatskim umirovljenicima posljednjih mjeseci na kućne adrese stižu rješenja Mirovinskog zavoda kojima im se utvrđuju nove znatno niže mirovine od onih koje su primali dosad, piše Jutarnji list.

Riječ je, čini se, uglavnom o umirovljenicima koji su dio ili cijeli radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše Jugoslavije, a kojima se tek sada 30 godina od raspada bivše države i 20-ak godina od sklapanja ugovora kojim se regulira međudržavno socijalno osiguranje na tom teritoriju ažuriraju iznosi mirovina, i to u pravilu rezultira bitno nižim iznosima, navodi list.


Prema neslužbenim podacima, radi se o oko 2.000 ljudi, a glavni je razlog što se to čini tek sada, kažu u HZMO-u, što su za pojedine umirovljenike iz BiH i Srbije izračune čekali i 15 godina.

“Stiglo mi je rješenje prema kojemu mi je mirovina od prošlog mjeseca niža za čak 1.100 kuna pa ću, umjesto 3.750, primati 2.657 kuna. Meni je to smanjenje veliki novac, a ne razumijem koji je razlog tom smanjenju sada, toliko godina nakon što smo sve definirali”, kaže Antonija Z., 71-godišnja Zagrepčanka koja je krajem prošle godine od HZMO-a dobila novo rješenje o mirovini.

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga iza kojeg je bilo više od 37 godina staža. Veći dio staža, 20 godina i mjesec dana, njezin je suprug ostvario u Hrvatskoj, dok je devet godina i pet mjeseci radio u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u BiH. Kada se sve zbroji i oduzme, Antonija Z. je za suprugovih 37 godina i pet mjeseci staža naslijedila mirovinu od oko 3750 kuna. No, sukladno novom izračunu, koji se odnosi na mirovinu za prosinac prošle godine, a koja joj je isplaćena u siječnju ove godine, Antonija, po novome, ostvaruje čak 1100 kuna manju mirovinu.

I ne samo to – kako bi ostvarila pravo na dio mirovine iz BiH i Srbije, Antonija mora otvoriti i devizni račun jer je riječ o uplatama iz inozemstva, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP