Prati nas

Vijesti

Evo koliko hrvatski europarlamentarci zarađuju ‘u fušu’

Rekorder je Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod ‘samo’ četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

Objavljeno

|

gdje kupiti domaći češnjak?
foto: Ivan Jakovčić/Twitter

Zastupnici Europskog parlamenta nisu loše plaćeni: u prosjeku je to oko 8.400 eura mjesečno – o plaćanju poreza i dodacima da ne govorimo. Ipak, čak gotovo trećina zastupnika zarađuje i „nešto sa strane“, piše Deutsche Welle pozivajući se na Izvješće Transparency Internationala o prihodima zastupnika Europskog parlamenta.

Iako dodatni prihod sam po sebi nije grijeh, DW piše da svojim djelatnostima ti zastupnici možda i previše dobro znaju kako treba dići ruku jer njihovom (plaćenom) aktivnošću u udrugama, organizacijama i kompanijama dolaze u kontakt sa određenim interesnim skupinama koji im mogu biti važniji od njihovih birača – ukratko, da se tako otvaraju vrata lobijima. Ispada da gotovo trećina – 31% zastupnica i zastupnika Europskog parlamenata ima barem nekakav „poslić sa strane”, makar ima velikih razlika među njima.


Nekima je posao u Europarlamentu tek džeparac

Rekorder u aktivnostima je Antanas Guoga, zastupnik Europskog parlamenta iz Litve koji priznaje da obavlja čak 16 djelatnosti, bilo kao političar, poduzetnik – ili profesionalni igrač pokera. Nije loša niti političarka bavarskih kršćanskih demokrata Angelika Niebler koja je zaposlena na 14 dužnosti, njena stranačka kolegica Monika Hohlmeier pak „samo” 13.

No dok Guoga od svojih silnih djelatnosti priznaje kako je u godinama od biranja za eurozastupnika u srpnju 2014. zaradio najmanje 1.428.387 eura, „tuče” ga Talijan Renato Soru koji je prijavio minimalno 1.565.000 eura dodatnih prihoda godišnje. To je ishod „samo” četiri dodatne aktivnosti tog zastupnika, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacijske tvrtke Tiscali.

A što je s Hrvatima?

Brojčano, eurozastupnici iz Hrvatske su u dopunskim aktivnostima zastupljeni čak i iznad prosjeka – prihode ima četiri od ukupno njih 11, ali po iznosima koje su prijavili to nisu neke vrtoglave svote.

Među njima je najviše zaradio Ivan Jakovčić koji je prijavio kako je njegov prihod bio najmanje 37.000 i maksimalno 185.000 eura u dvije aktivnosti koje ima osim svoje dužnosti.

Isti broj dužnosti je prijavila i Dubravka Šuica sa prihodom od 7.105 eura, a Ivana Maletić i bez dodatnih aktivnosti je privrijedila najmanje 20.000 i najviše 40.000 eura. Na isti način je i Ivica Tolić došao do najmanje 1.500 i najviše do 3.000 eura.

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP