nocno nebo (foto: Pixabay)

Opasno svjetlosno zagađenje: U Zagrebu je gore nego u Hong Kongu

Autor: • 01. 07. 2018. • Kolaž, Zdravlje394 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Svjetlosno onečišćenje neba iznad Zagreba, koje je rezultat upotrebe umjetnog svjetla, iznosi prosječno 16,9 magnituda, te je veće od svjetlosnog onečišćenja neba iznad Hong Konga, pokazuju rezultati istraživanja objavljenih u nedavnom broju Glasnika Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Ova vrsta zagađenja, ne samo da nam zaklanja zvjezdano nebo, već doslovno uništava živi svijet oko nas. I to bez ikakve potrebe. Osim što milijuni lampi uzaludno troše struju za čiju se proizvodnju atmosfera dodatno zagađuje ugljikovim dioksidom, uništavaju u prirodni prirodni ritam dana i noći potreban je za normalno funkcioniranje većine živog svijeta.



Pretjerano noćno svjetlo stvara kaos

Leptiri, ptice, šišmiši, kornjače, kukci i druge vrste koriste zvijezde na nebu za orijentaciju. Neke vrste hrane se noću, a svjetlosno onečišćenje ih ometa u raspoznavanju dana i noći. Pretjerana umjetna svjetlost noću u nekim je ekosustavima ozbiljna prijetnja opstanku vrsta.

Zagreb noću (foto: Pixabay)

Zbog intenzivne noćne rasvjete zbog koje ptice ne vide orijentir, noćno nebo, ptice postaju dezorijentirane, a sve to rezultira kobnim sudarom s građevinama. Prema riječima hrvatskog astronoma Korada Korlevića za Slobodnu Dalmaciju, problem je zapravo u gubitku ciklusa noć-dan, koji poremeti život noćnim životinjama. Kukci se tada skupljaju oko ulične rasvjete i ošamućeni padaju na tlo, što za posljedicu ima veći broj crnih udovica koje se njima hrane. Tijekom istraživanju u Istri na jednom su raskrižju pronašli više od tri tisuće crnih udovica. Zbog promjena ciklusa dan – noć mravi počinju raditi treću smjenu, ptice se ranije gnijezde, a male kornjače, umjesto u more, krenu prema gradskim izvorima svjetla. I dok su šišmiši, noćni kukci i većina ptica osjetljivi na noćnu rasvjetu, galebi je i gavrani obožavaju. Od nje postanu još agresivniji, brže rastu, nemaju poriv za spavanjem, i po cijelu noć oblijeću gradom u potrazi za hranom.

Šteti ljudima

Prirodna izmjena dana i noći od velike je važnosti za ljudsko zdravlje. Nepotrebno umjetno noćno svjetlo za vrijeme spavanja prekida proizvodnju melatonina, hormona važnog za ljudsko zdravlje. Više istraživanja potvrđuje hipotezu, da smanjena proizvodnja melatonina dovodi do povećanja oboljenja od raka dojke, prostate i debelog crijeva. Poremećaji spavanja su također jedan od glavnih uzroka i simptoma depresije.

Usporedba s Bečom i Hong Kongom pokazuje da Zagreb proizvodi neproporcionalno veliko svjetlosno onečišćenje, objašnjava profesor RGN-a Željko Andreić. U Beču, koji nastanjuje oko 1,7 milijuna stanovnika, prosječna svjetlina noćnog neba iznosi između 16,3 i 19,1 magnitude.

Tako, oblačno noćno nebo iznad Zagreba za 1.3 magnitudu je svjetlije ili otprilike 3,2 puta od neba iznad Beča, dok je vedro noćno nebo svjetlije oko 0,9 magnitude, odnosno oko 2,3 puta, ističe Andreić i dodaje da Hong Kong, s gotovo devet puta većom populacijom, manje svjetlosno onečišćuje nebo od Zagreba.

Gdje je najbolje gledati zvijezde?

foto: Pixabay

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.