Prati nas

Vijesti

Saborska oporba napala Pavića i njegovu reformu

Ono za što se mi borimo u ovoj Vladi je da 300 tisuća naših umirovljenika koji su primali minimalnu plaću do 85 posto prosječne ne bude imalo manje od minimalne mirovine. To je izazov s kojim smo se mi uhvatili, s kojim se niti jedna Vlada u zadnjih 16 godina nije htjela uhvatiti, koja je samo prebacivala.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Marko Pavić (foto: vlada.hr)

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić saborsku raspravu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju iskoristio je kako bi objasnio ciljeve najavljene mirovinske reforme, istaknuvši kako deficit mirovinskog sustava godišnje iznosi 17 milijardi kuna i kako je cilj reforme da mirovine sadašnjih i budućih umirovljenika budu veće.

“Krenuli smo u reformu jer se prilagođavamo dinamici tržišta rada, gospodarskim prilikama i demografskim izazovima. nema nacionalizacije drugog mirovinskog stupa. Najbitnije je da ova Vlada želi veće mirovine za buduće umirovljenike”, kazao je Pavić dodavši kako će to koštati 35 do 40 milijardi kuna do 2040. godine.


“Iskoristili ste ovu govornicu za PR svoga prijedloga”, kazao je ministru Mostov Tomislav Panenić koji smatra da više ljudi vjeruje Angeli Merkel i da će s par godina rada u Njemačkoj stvoriti bolju budućnost nego Vladi premijera Andreja Plenkovića i njemu osobno. “Ovakvim izjavama ja mislim da samo vi potičete ljude na odlazak u Njemačku, mislim da nam to nije cilj”, uzvratio mu je Pavić.

Da ministar brani neobranjivo smatra Željko Jovanović (SDP). “Pokušavate prodati jednu novu pljačku, pljačku vrijednu 90 milijardi kuna naših umirovljenika i istovremeno ucjenjujete hrvatske građane, hrvatske umirovljenike nudeći im da ćete im dati povećanje od 27 posto ukoliko se odreknu svega onog što su štedili cijeli svoj radni vijek”, kazao je Jovanović.

Njegov stranački kolega Nenad Stazić optužio je pak ministra da obmanjuje javnost, a pridružio mu se i Nikola Grmoja (Most) koji je zbog upadica izgubio pravo na riječ. “Vi nama pod reformom nudite zapravo poništenje te reforme. Vi sad mislite ‘ćopiti’ sve te novce iz II. stupa, staviti državi u džep i umirovljenicima tek uz taj uvjet povećati mirovinu od 27 posto”, rekao je Stazić.

“Ono za što se mi borimo u ovoj Vladi je da 300 tisuća naših umirovljenika koji su primali minimalnu plaću do 85 posto prosječne ne bude imalo manje od minimalne mirovine. To je izazov s kojim smo se mi uhvatili, s kojim se niti jedna Vlada u zadnjih 16 godina nije htjela uhvatiti, koja je samo prebacivala”, odgovorio je Pavić na kritike oporbe.

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP