Prati nas

Vijesti

Saborska oporba napala Pavića i njegovu reformu

Ono za što se mi borimo u ovoj Vladi je da 300 tisuća naših umirovljenika koji su primali minimalnu plaću do 85 posto prosječne ne bude imalo manje od minimalne mirovine. To je izazov s kojim smo se mi uhvatili, s kojim se niti jedna Vlada u zadnjih 16 godina nije htjela uhvatiti, koja je samo prebacivala.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Marko Pavić (foto: vlada.hr)

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić saborsku raspravu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju iskoristio je kako bi objasnio ciljeve najavljene mirovinske reforme, istaknuvši kako deficit mirovinskog sustava godišnje iznosi 17 milijardi kuna i kako je cilj reforme da mirovine sadašnjih i budućih umirovljenika budu veće.

“Krenuli smo u reformu jer se prilagođavamo dinamici tržišta rada, gospodarskim prilikama i demografskim izazovima. nema nacionalizacije drugog mirovinskog stupa. Najbitnije je da ova Vlada želi veće mirovine za buduće umirovljenike”, kazao je Pavić dodavši kako će to koštati 35 do 40 milijardi kuna do 2040. godine.


“Iskoristili ste ovu govornicu za PR svoga prijedloga”, kazao je ministru Mostov Tomislav Panenić koji smatra da više ljudi vjeruje Angeli Merkel i da će s par godina rada u Njemačkoj stvoriti bolju budućnost nego Vladi premijera Andreja Plenkovića i njemu osobno. “Ovakvim izjavama ja mislim da samo vi potičete ljude na odlazak u Njemačku, mislim da nam to nije cilj”, uzvratio mu je Pavić.

Da ministar brani neobranjivo smatra Željko Jovanović (SDP). “Pokušavate prodati jednu novu pljačku, pljačku vrijednu 90 milijardi kuna naših umirovljenika i istovremeno ucjenjujete hrvatske građane, hrvatske umirovljenike nudeći im da ćete im dati povećanje od 27 posto ukoliko se odreknu svega onog što su štedili cijeli svoj radni vijek”, kazao je Jovanović.

Njegov stranački kolega Nenad Stazić optužio je pak ministra da obmanjuje javnost, a pridružio mu se i Nikola Grmoja (Most) koji je zbog upadica izgubio pravo na riječ. “Vi nama pod reformom nudite zapravo poništenje te reforme. Vi sad mislite ‘ćopiti’ sve te novce iz II. stupa, staviti državi u džep i umirovljenicima tek uz taj uvjet povećati mirovinu od 27 posto”, rekao je Stazić.

“Ono za što se mi borimo u ovoj Vladi je da 300 tisuća naših umirovljenika koji su primali minimalnu plaću do 85 posto prosječne ne bude imalo manje od minimalne mirovine. To je izazov s kojim smo se mi uhvatili, s kojim se niti jedna Vlada u zadnjih 16 godina nije htjela uhvatiti, koja je samo prebacivala”, odgovorio je Pavić na kritike oporbe.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP