Ljubav
Prava istina o seksu u starosti: Manje ga je, ali je bolji
Seksualnost starijih osoba je i dalje donekle tabu tema, ali to se zapravo već dugo mijenja, pogotovo na Zapadu. Sva istraživanja pokazuju da je javnost blago pozitivno gleda na seksualnost starijih osoba i čini se da će se taj trend nastaviti. S obzirom da je populacija na Zapadu sve starija, a da su nove generacije starijih osoba proživjele ‘seksualnu revoluciju’, to i nije iznenađujuće.
Potreba za prisnošću s drugim osobama u starijoj dobi ne jenjava. Naprotiv, kod ljudi te demografske skupine koja najčešće pati od usamljenosti, ona može biti još i izraženija. A to uključuje i potrebu za intimnošću i seksom. Važno je spomenuti još nešto. Sada po prvi puta starijima postaje generacije koja je proživjela seksualnu revoluciju što znači da nove generacije starijih osoba ima znatno slobodniji stav prema seksualnosti. Na koncu, ali ne manje bitno, starije generacije uključene u seksualne aktivnosti više ne moraju brinuti o kontracepciji. Iako valja naglasiti da je zaštita od spolno prenosivih bolesti važna u svakoj dobi.
Sve to znači da su osobe starije dobi itekako seksualno aktivne, no seksualnost starijih i dalje je tabu tema. O tome smo porazgovarali s profesorom Matijom Sinkovićem s Katedre za sociologiju filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se u svojem radu, među ostalim, bavio i seksualnošću starijih.
O starijim osobama se često misli kao o aseksualnima, no to nije točno. Postoje li podaci o seksualnoj aktivnosti starijih?
Za Hrvatsku ne postoje podaci o seksualnoj aktivnosti starijih osoba jer do sada još nije provedeno niti jedno kvantitativno istraživanje ove teme. Tako da ne možemo sa sigurnošću reći koliko su starije osobe seksualno aktivne. Međutim, na temelju kvalitativnog istraživanja (nažalost, neobjavljenog) koje je provela Aleksandra Funes te međunarodnog istraživanja Healthy sexual aging koje se trenutno provodi i u Hrvatskoj možemo reći da su neke starije osobe sigurno seksualno aktivne i u starijoj dobi. Međunarodna istraživanja pak pokazuju da je značajan dio starijih osoba i dalje u nekoj mjeri seksualno aktivan. Kod osoba iznad 50 godina oko 90% muškaraca i 85% žena su seksualno aktivni, iznad 70 godine je seksualno aktivno oko 60% muškaraca i 30% žena, a iznad 80 godina oko 30% muškaraca i 15% žena.
No kako starimo, naša se tijela mijenjaju, neki imaju problema s viškom kilogram, neki s kožom i tonusom mišića, ljudi se više ne osjećaju dobro u svojoj koži. I žene i muškarci s vremenom počnu misliti da ih partner više ne smatra privlačnima i ta briga može utjecati na seksualni život. Zanimljivo, više ne njegovu kvantitetu nego kvalitetu. Naime, oni koji ipak nastave sa seksualnim aktivnostima, uglavnom budu zadovoljniji nego u mladosti.
Seksualno zadovoljstvo starijih od 50? Pada li ono ili raste s godinama te ima li razlike u seksualnom zadovoljstvu s obzirom na spol?
Iako učestalost seksualnih odnosa s godinama opada, isto se nužno ne događa i sa seksualnim zadovoljstvom. Studije su pokazale da kod dio starijih osoba seksualno zadovoljstvo raste s godinama. Pretpostavlja se da su razlozi za to veće samopouzdanje, veća razina intimnosti i povjerenja prema dugogodišnjem partneru ili partnerici te manje razina stresa vezane uz posao i obiteljske obaveze. Neke studije pokazuju da je taj porast seksualnog zadovoljstva izraženiji kod žena. Veće seksualno zadovoljstvo u starijoj dobi javlja se i kod onih osoba koji uđu u novi partnerski odnos, bilo zbog rastave, bilo zbog udovištva. Pogotovo ako nisu bili zadovoljni prijašnjom vezom, novo partnerstvo im daje priliku da se seksualno ostvare.
Koji su problemi vezani uz seksualnost s kojima se susreću starije osobe?
Najveći problem s kojim se sreću starije osobe je nedostatak partnera. To pogotovo vrijedi za žene iz dva razloga. Prvi je da živa duže, a drugi je društvo negativnije gleda na seksualnu aktivnost žena nego muškaraca. Tako će muškarcima biti „dopušteno“ imati i znatno mlađe partnerice, dok se na veze žena s mlađim muškarcima gleda uglavnom negativno. Uz to, najčešći zdravstveni seksualni problemi su problemi s erekcijom kod muškaraca te s ovlaživanjem vagine kod žena .
Događa li se da osobe u starijoj dobi seksu pristupaju slobodnije nego u mladosti?
Da, kao što sam rekao, s godinama raste samopouzdanje tako da se neke osobe otvorenije za drugačija seksualna iskustva nego u mladost. Paradoksalno, na to utječu i seksualni problemi. Zbog njih osobe, ukoliko žele ostati seksualno aktivne, posvećuju više pažnje svojoj seksualnosti, isprobavaju alternative penetrativnom seksu te, posljedično, razvijaju intimniji odnos s partnerom ili partnericom. To se, naravno, pozitivno odražava i na njihovo seksualno zadovoljstvo.
Ima li nekih pomaka u stavu javnosti o seksualnosti starijih osoba ili je to i dalje tabu tema?
“Seksualnost starijih osoba je i dalje donekle tabu tema, ali to se zapravo već dugo mijenja, pogotovo na Zapadu. Sva istraživanja pokazuju da je javnost blago pozitivno gleda na seksualnost starijih osoba i čini se da će se taj trend nastaviti. S obzirom da je populacija na Zapadu sve starija, a da su nove generacije starijih osoba proživjele ‘seksualnu revoluciju’, to i nije iznenađujuće.”
foto: BigStock
Starija dob nosi sa sobom i određene zdravstvene izazove koji mogu otežati ili potpuno onemogućiti seksualni život. Američki nacionalni institut za starenje pobrojao je najčešće poteškoće i zdravstvena stanja koja mogu utjecati na seksualnost.
Atritis
Zbog boli u zglobovima uzrokovanih artritisom, intimni odnos može biti nelagodan. Pomoći mogu vježbe, lijekovi ili operativni zahvati poput zamjene kuka. No nekima će biti dovoljne i tople kupke prije te česta promjena pozicija tijekom odnosa.
Kronična bol
Kronična bole može itekako poremetiti seksualni život, no ona često nije povezana sa starenjem i može se tretirati. Opet, neki lijekovi mogu utecati na seksualnu funkciju pe se svakako treba posavjetovati s liječnikom prije bilo kakve terapije.
Demencija
Neki ljudi s demencijom pokazuju povećan interes za seks i tjelesnu bliskost, no ponekad ne mogu dbro procijeniti što je prihvatljivo seksualno ponašanje. Oni s uznapredovalom demencijom možda ne prepoznaju svojeg partnera no svejedno žude za seksualnom kontaktom, pa ga potraže negdje drugdje. U takvoj je stuaciji lako biti zbunjen i ljudi često ne znaju što da rade. Opet, najbolje je obratiti se liječniku ili socijalnom radniku.
Dijabetes
Ovo je jedna od bolesti koja može voditi k erektirlnoj disfunkciji kod muškaraca, no u većini slučajeva pomaže tretman medikamentima. Međutim, manje je poznato kako dijabetes utječe na starije žene. Zna se da su one sklonije gljivičnim infekcijama što može seks učiniti neugodnm ili neželjenim. No, i te se infekcije lako liječe.
Bolesti srca
Sužavanje i stvrdnjavanje krvnih žila koje dolazi s godinama, može otežati protok krvi zbog čega i muškarci i žene mogu imati problema s orgazmima, imaju poteškoća u postizanju erekcije ili im duže vremena treba da se uzbude. Oni koji su preživjeli srčani udar, možda se boje da će zbog seksualnog odnosa opet dobiti udar, pa je mudro posavjetovati se s liječnikom i u toj situaciji.
Inkontinencija
Gubitak kontrole nad mjehurom je kod starijih ljudi češće, pogotovo kod žena. Ovome se može doskočiti promjenom položaja ili pražnjenjem mjehura netom prije odnosa. Dobra vijest je da je inkontinenciju lako tretirati.
Moždani udar
Mogućnost održavanje seksualnih odnosa ponekad je narušeno zbog moždanog dara. Promjena položaja ili određeni medicinski uređaji ponekad mogu pomoći. Također, i osobe paralizirane od struka naniže, ponekad mogu osjetti seksualno uzbuđenje i zadovoljstvo.
Depresija
Manjak interesa za bilo koju aktivnost pa tako i intimnost i seks, mogu biti znak depresije. No kako se i depresija može liječiti, uputno je posjetiti liječnika.
Operacije
Većina nas zabrinjava se i radi najmanje operacije, no operacije koje uključuju genitalne organe ili grudi kod žena, naročito su osjetljive. Histerektomija (uklanjanje maternice), mastektomija (uklanjanje dojku) i prostatektomije (uklanjanje dijela ili cijele prostate), mogu dovesti do gubitka interesa za seks. Važno je zato tijekom čitavog procesa, razgovarati s liječnikom ili psiholgom.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.
