Prati nas

Vijesti

Crna Gora: Umirovljenik glasao protiv povećanja mirovine

Najniža mirovina u Crnoj Gori, nakon usklađivanja od 1. siječnja 2018. iznosi 125,63 eura. Mirovinu nižu od 193 eura, koliko iznosi minimalna plaća u Crnoj Gori, prošle godine je primalo čak 37.119 umirovljenika. Ove godine broj umirovljenika u Crnoj Gori prešao je prvi puta 130 tisuća što znači da je više umirovljenih no zaposlenih.

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

Predstavnik crnogorskog Saveza udruženja penzionera, Miodrag Radulović, glasovao je kao član radne grupe za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju protiv prijedloga sindikata da se minimalna mirovina poveća sa trenutnih 125 eura.

Kako javlja portal Vijesti.me, nisu uspjeli stupiti u kontakt s Radulovićem, pa ni ne znaju razloge za odbijanje ovog prijedloga, čime se predstavnik umirovljenika svrstao uz crnogorsku vladu i poslodavce.


Najniža mirovina u Crnoj Gori, nakon usklađivanja od 1. siječnja 2018. iznosi 125,63 eura. Mirovinu nižu od 193 eura, koliko iznosi minimalna plaća u Crnoj Gori, prošle godine je primalo čak 37.119 umirovljenika. Ove godine broj umirovljenika u Crnoj Gori prešao je prvi puta 130 tisuća što znači da je više umirovljenih no zaposlenih.

.

Vijesti

Aladrović: Oko 53.000 nacionalnih mirovina isplaćivat će se iz proračuna

‘Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva.’

Objavljeno

|

Autor

Tijekom aktualnog prijepodneva koje je obilježilo početak nove saborske sjednice, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović odgovorio je na nekoliko pitanja u vezi najavljene takozvane nacionalne mirovine.

“Preliminarne projekcije govore da će 2021. biti od 53-55 tisuća građana koji će biti stariji od 65 godina, a bez ikakvog dohotka. To je opširan okvir te mirovine. Bitno je naglasiti da se ona neće isplaćivati iz doprinosa. Doprinosi iz rada isplaćuju se za (radničke, op. mv.) mirovine. Vrlo vjerojatno, isplata nacionalne mirovine biti će unutar prihoda proračuna.”


Visinu te mirovine, kaže ministar, odredit će radna skupina. Naime, ona će odlučiti hoće li se ići na dohodovni, imovinski cenzus ili neke druge institute i prakse koje postoje na razini EU.

“Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva. To je skupina ljudi za koju smo odgovorni i za čiju se egzistenciju moramo pobrinuti. To je smisao nacionalne mirovine, ta zaštita najslabijih u društvu. Da ih, na neki način, obeštetimo i da im osiguramo dostojanstvenu starost”, obrazložio je Aladrović.

Kaže, riječ je o institutu o kojem se već duže razmišlja, no sada se krenulo u njegovu realizaciju: “U proteklom razdoblju smo u okviru malih radnih skupina u Ministarstvu postavili temelje za uvođenje nacionalne mirovine. Idući tjedan bi, pretpostavljam, trebala početi raditi velika radna skupina sastavljena od akademske zajednice, stručnjaka za mirovinski sustav, stručnjaka iz Ministarstva, Sindikata umirovljenika, radničkih sindikata i svih onih koji imaju nešto za reći o ovoj temi.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP