Prati nas

Vijesti

Kada računi za režije odlaze u zastaru?

Naime, sud ne vodi računa po službenoj dužnosti o zastari i ako se potrošač ne pozove na nju, sudit će kao da je nema, odnosno, presudit će da je potro­šač dužan platiti račun koji se potražuje.

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: Pixabay)

Često se u praksi susrećemo sa slučajevima gdje potroša­či dobivaju opomene za račune od prije tri, pet, pa i 10 godina. Budući da nemaju uvijek sačuvane uplatnice tih računa, ponovo ih plaćaju, što je pogrešno. Kako riješiti ovaj problem? Treba se pozvati na zastaru i račun se ne mora pono­vo plaćati, piše Glas umirovljenika.

Svi računi koje plaćamo svaki mjesec ili tzv. režije, suklad­no odredbama Zakona o zaštiti potrošača zastarijevaju godinu dana od njihova dospijeća, osim komunalne naknade koja za­starijeva za tri godine. Primjerice, račun za potrošnju električne energije koji je imao datum dospijeća, odnosno plaćanja 15. lip­nja 2017. zastarijeva 16. lipnja 2018. Zastara se uvijek računa od prvog sljedećeg dana od dospijeća računa. To konkretno znači da potrošač nakon tog datuma nije obvezan platiti taj račun.


Ovdje treba biti na oprezu, jer zastara ne djeluje automatski, već se potrošač pisanim putem treba obratiti davatelju usluge ili javnom bilježniku, ako je on poslao opomenu i pozvati se na zastaru. Prigovor na dostavljenu opomenu za zastarjeli račun treba napisati odmah, a najkasnije 15 dana od primitka opome­ne i poslati poštom, preporučeno s povratnicom.

Ako je potraživanje već utuženo, a bilo je u zastari, potrošač se i na sudu treba pozvati na zastaru. Naime, sud ne vodi računa po službenoj dužnosti o zastari i ako se potrošač ne pozove na nju, sudit će kao da je nema, odnosno, presudit će da je potro­šač dužan platiti račun koji se potražuje.

Komunalna naknada je vrsta poreza i za nju zastara nastupa protekom roka od tri godine. Ako potrošač dobije opomenu za neplaćenu komunalnu naknadu, a prošlo je više od tri godine od njezina dospijeća, treba postupiti jednako kao i u slučaju ra­čuna za „režije”. Ako je potraživanje za komunalnu naknadu već utuženo i postoji pravomoćna sudska presuda i ovršno rješenje, zastara nastupa nakon 10 godina od pravomoćnosti.

Potrošači, također, moraju paziti da ne prekinu zastaru, pri­mjerice tako da im se ponudi da plate samo kamate ili potpišu izjavu da će podmiriti dugovanje. Ako učine neku od tih radnji, zastara se prekida i ponovo teče rok od 10 godina kada se dug može naplatiti. (Ana Knežević, predsjednica HUZP)

.

Vijesti

Znate li koje zemlje imaju najbolje mirovinske sustave?

Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 posto, do 2070. bit će u mirovini, dok je lani bilo riječ o samo devet posto.

Objavljeno

|

Autor

Nizozemska i Danska imaju najbolje mirovinske sustave na cijelom svijetu, pokazala je globalna studija koja je u fokus stavila način na koji nacije pripremaju stariji dio populacije na penzije, piše Jutarnji list.

Samo je tim dvjema zemljama Melbourne Mercer Global Pensions Index za njihovu razinu financijske sigurnosti koju pružaju građanima u mirovini dao ocjenu A. Australija se našla na trećem mjestu s B+, dok su u top deset zemalja smještene i Finska, Švedska, Norveška, Singapur, Novi Zeland, Kanada i Čile, koje su sve ocijenjene s ocjenom B.


U istraživanje je bilo uključeno 37 zemalja svijeta u kojima ukupno živi dvije trećine svjetske populacije, a bilo je provedeno temeljem 40 različitih parametara. Cilj je bio saznati vodi li mirovinski sustav određene zemlje prema boljim financijama penzionera, je li on održiv i vjeruje li zajednica u njega, odnosno pruža li sustav stanovnicima sigurnost u njihovu financijsku budućnost.

Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD našli su se na 14., odnosno 16. mjestu s ocjenom C+, a savjetovano im je podizanje minimalne mirovine za penzionere s niskim prihodima. Japan je zauzeo 31. mjesto, a ocijenjen je s D, što označava “velike slabosti i/ili nedostatke koji se trebaju što prije riješiti”. Preporučuje se podizanje dobi za ulazak u mirovinu s obzirom na rast životnog vijeka u državi. Tajland se našao na samom dnu liste te bi trebao uvesti minimalnu razinu obvezne mirovinske štednje i povećati potporu za najsiromašnije.

Sama studija rezultat je sve većeg broja ljudi koji ulaze u mirovine, duže žive i potrebni su im stabilni i stalni prihodi kako bi preživjeli. Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 posto, do 2070. bit će u mirovini, dok je lani bilo riječ o samo devet posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP