Prati nas

Mozaik

Odgađanje: Kako napraviti posao sa što manje dangubljenja

Ljudi koji imaju slobodu organizirati svoj (radni) dan kako žele, trebali bi najvažnije zadatke rasporediti u dio dana kad optimalno funkcioniraju. Neki su aktivniji ujutro – često ranoranioci, drugi su, pak, na vrhuncu fizičkih ili intelektualnih kapaciteta poslijepodne ili noću.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

kako protiv prokrastinacije?
foto: Pixabay

Stalno odlaganje obveza poznato kao prokrastinacija može služiti kao pauza u radu, ali može postati i ozbiljan problem. Deutsche Welle je o tome pričao s psihologinjom Janom Kühnel koja ima par trikova protiv odlaganja posla.

Subota je, a ja ekstremno frustrirana. Posao trebam obaviti do ponedjeljka. I, što ja radim? Stojim ispred otvorenog hladnjaka i kopam po njegovim dubinama dok mi misli lutaju kojekuda. Ne tražim ništa posebno od hrane. Zapravo prokrastiniram.


Prokrastinacija je latinski izraz za odlaganje obveza iliti nazovimo to “odgađavitis”. Ono kad student obeća sebi da će se baciti na učenje – samo dok prvo prošeta, odigra igricu, možda pogleda novu sezonu serije i onda će se baš baciti na učenje. Tako i ja stojim pred otvorenim hladnjakom, umjesto da radim nadajući se da će mi naići ideja ili bar komadić čokoladne torte.

“Prokrastinaciju iskusimo kada izgubimo iz vida dugoročne ciljeve i umjesto toga se fokusiramo na atraktivne kratkoročne pothvate”, kaže doktorica Jana Kühnel, psihologinja sa Sveučilišta u Ulmu. Kühnel kaže da su neki ljudi podložniji odlaganju obaveza od drugih. Ja sam, očito, među tim podložnijima.

Odlaganje može biti i korisno

Psihologinja objašnjava da je za izbjegavanje prokrastinacije potrebna čelična samokontrola. “Jedna radnja mora biti kontinuirano zaštićena od pomamnih alternativa”, kaže Kühnel. I odlazak do hladnjaka može biti jedna takva alternativa. Barem za mene. Ako, usto, pronađem tamo i nešto ukusno, utoliko bolje.

Važno je razlikovati, dodaje Kühnel, različite tipove prokrastinacije. Postoji takozvana disfunkcionalna prokrastinacija koja u slučaju odgađanja obavljanja posla može dovesti do ozbiljne patnje kod osobe.

Ali postoji i funkcionalna prokrastinacija, gdje odlaganje posla može biti shvaćeno kao pravljenje “mikro-pauza”, kaže moja sugovornica. “Recimo i šetnja do hladnjaka je mikro-pauza ukoliko se ne odvija potpuno nekontrolirano. Kod kuće su takve mikro-pauze vidljivije. Ali i na poslu pravite kratke pauze kako biste, recimo, popričali s kolegama ili bacili pogled na mobitel. Čak i tada odlažete posao nakratko što, uzgred, može biti korisno”, kaže Kühnel.

Neki ljudi prokrastriniraju sasvim nesvjesno, sve do onog trenutka kad njihov mozak dosegne vrhunac korištenja svojih dnevnih kapaciteta. “Jer svaki čovjek ima svoje određeno vremensko razdoblje u kojem najbolje može raditi”, navodi Kühnel. “Odlaganje posla do tog trenutka može biti korisno ukoliko se taj trenutak svjesno koristi kako bi se obavilo zahtjevne stvari.”

Ovdje je važno i radno okruženje. Ukoliko ono odvlači pozornost, koncentracija je teži pothvat. Kao u mom slučaju s hladnjakom. Ako su uz to zadaci još i dosadni, podsvjesna želja za odvraćanjem pozornosti postaje još jača.

Mobitel staviti u drugu sobu

Kühnel kaže da postoje trikovi kako se suprotstaviti prokrastinaciji. Jedan od važnijih je formuliranje jasnih namjera i pravila. “Recimo, mogli biste sebi kazati: kad dođem kući, smjesta oblačim odjeću za džoging i odlazim trčati”, kaže ona. “Osnovna pravila treba precizirati što je više moguće.”

Ljudi koji imaju slobodu organizirati svoj (radni) dan kako žele, trebali bi najvažnije zadatke rasporediti u dio dana kad optimalno funkcioniraju. Neki su aktivniji ujutro – često ranoranioci, drugi su, pak, na vrhuncu fizičkih ili intelektualnih kapaciteta poslijepodne ili noću.

“Pomaže i ako se zaštitite od atraktivnih alternativa. Tako umjesto da radite od kuće i hodate svako malo do frižidera, mogli biste sjesti u kafić ili na koje drugo mjesto koje nema takve karakteristike”, kaže doktorica Kühnel.

“Ili da povećate prepreku za prokrastinaciju, tako što, recimo, mobitel, koji potencijalno odvlači pozornost, ostavite u drugoj prostoriji tako da teoretski morate ustati da biste ga koristili.” (Larissa Warneck. Deutsche Welle)

.

Mozaik

Kane Tanaka (117) je najdugovječnija Japanka – uživa u svakom danu

Svoju dugovječnost je u petak proslavila pijući omiljeno piće – Coca Colu, odjevena u majicu na kojoj je otisnuto njeno lice, a koju joj je darovao njen unuk – šezdesetogodišnji Eiji.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Japanka Kane Tanaka, koja je prema Guinessovoj knjizi rekorda najstarija osoba na svijetu, postavila je ove subote novi rekord. Postala je najdugovječnija Japanka svih vremena sa navršenih 117 godina i 261 danom.

Rekord je držao njen sunarodnjak Nabi Tajima, stanovnik otoka Kikai, no on je preminuo u travnju 2018. godine, prema podacima koje je objavilo tamošnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi.


Gospođa Tanaka je rođena 2. siječnja daleke 1903. godine kao sedmo od ukupno devetero djece u obitelji. Rođena je prerano, a dojila ju je žena koja joj nije bila biološka majka. Tijekom Drugog svjetskog rata radila je u trgovini zajedno sa suprugom Hideom. Do kraja rata umrli su joj i suprug i sin.

Kane Tanaka se umirovila u 63. godini. Sedamdesetih je boravila u Sjedinjenim Državama gdje ima nekoliko nećaka i nećakinja. U 103. godini dijagnosticiran joj je karcinom debelog crijeva koji je pobijedila. Sa 107. godina napisala je knjigu u kojoj govori o dugovječnosti. Sada živi u domu za stare i nemoćne u Fukuoki na jugozapadu Japana. Titulu najstarije Zemljanke ponijela je u ožujku prošle godine.

Svoju dugovječnost i rekord najdugovječnije Japanke proslavila je pijući omiljeno piće – Coca Colu, odjevena u majicu na kojoj je otisnuto njeno lice, a koju joj je darovao njen unuk – šezdesetogodišnji Eiji. “Čak i usred pandemije koronavirusa, moja baka je dobre i čini se da uživa u svakome danu. Kao obitelj smo sretni i ponosni na njen rekord”, kazao je Eiji.

Podsjetimo, prije dvije godine, na pitanje koji joj je dio života najdraži, odgovorila je: “Ovaj, sada.” Ova drevna starica kaže da bi voljela još poživjeti i proslaviti 120. rođendan. Rado krati vrijeme matematičkim igrama i kaligrafijom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP