Kako se razvesti
foto: Pixabay

Kako preživjeti razvod braka?

Autor: • 30. 08. 2018. • Kolaž, Mozaik, Nema predaje240 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Sonja (54) se razvela kad joj je bilo 37 godina. Ova rođena Zagrepčanka nikad se, kaže, nije navikla na manju sredinu u koju se preselila nakon udaje, a još manje na suživot s muževim roditeljima u istom domaćinstvu.

“Živjeli smo u istoj kući i to je kombinacija koja teško može funkcionirati. Kad sam se udala bila sam vrlo mlada i nisam razmišljala o takvim stvarima. Bila sam usredotočena na svojeg sina, koji je sad već odrastao čovjek. No ubrzo je postalo vidljivo da zajednički život neće ići. Također, shvatila sam da ja i muž imamo vrlo malo toga zajedničkog. Imali smo posve drugačije interese, poglede na svijet, hobije. Dogodila se tu još onda i njegova nevjera ali mislim da je to samo bila kap koja je prelila čašu i koja me ohrabrila da zatražim razvod. Bilo je mnogo i drugih problema. Sin je začuđujuće dobro podnio razvod. Zapravo mi je bilo najvažnije da on ne pati. Tatu posjećuje kad god želi i imaju dobar odnos. I ja i bivši muž normalno komuniciramo. Zapravo, rekla bih da smo si na neki način čak i prisniji nego kad smo živjeli zajedno. Nakon razvoda braka u moj život nije više nikada ušao neki novi muškarac. Dogodi se ponekad koja simpatija, ali više nikad mi nije palo na pamet ulaziti u novi brak.”



Katarina (62) se razvela nedavno, no njezin je brak, kaže, propao već puno ranije.

“Udala sam se s 28 godina i u prvo vrijeme je stvar funkcionirala. U nekoliko godina smo dobili dvoje djece i bili usredotočeni na njih. No kako su djeca rasla i osamostaljivala se, razlike među nama postale su sve vidljivije. Puno smo se svađali i takav život je postao nepodnošljiv. No mislila sam da je za djecu ipak bolje da imaju uz sebe i tatu pa se nisam željela razvoditi. S vremenom smo se ja i muž naučili podnositi i više nije bilo tako turbulentno, ali postali smo si stranci. Znam da je imao nekoga sa strane. A i ja sam. Kad su djeca odrasla i odselila se, podnijela sam zahtjev za razvod braka. Razvod je bio sporazuman i išao je brzo. Sad sam već nekoliko godina sama i dobro mi je.”

Marijina (72) priča je možda i najneobičnija. Udala se vrlo mlada, bilo joj je tek 19 godina. No razvela se od muža nakon 20 godina braka kad je jedna kćer već odselila od kuće, a druga išla u osnovnu školu.

“To je bila velika promjena za malenu. No navikla se. Odselile smo u drugi stan, ali tatu je mogla posjećivati kad god je htjela jer nismo stanovale daleko. No nakon nekog vremena, muž je počeo sve više i više vremena provoditi kod nas i tako smo se opet nekako spojili. Živjeli smo tako više od deset godina i na kraju se opet vjenčali. Ono što je bilo u mladosti, ostavili smo iza sebe. Na taj drugi brak smo se odlučili zbog neke sigurnosti. Nismo više mladi. Da se nekome od nas nešto dogodi, bolje da smo vjenčani nego da se onda moraju sređivati papiri, pa komplicirane ostavinske rasprave. Ovako je bolje. Taj drugi put, vjenčane kume su nam bile kćeri. Ta druga svadba mi je na neki način bila čak i ljepša od prve. Uglavnom, nije mi žao. Sve se događa s nekim razlogom.”

Ovo su tri različite priče o tri različita razvoda braka. Jer zapravo, svaki je razvod priča za sebe i svaki čovjek ima svoje razloge. Prema najnovijim statistikama, u Hrvatskoj se prije 35. godišnjice razvede svaki četvrti brak. Zanimljivo, razvodi su češći u vezama gdje je žena starija i obrazovanija, a sve je veći broj i takozvanih “sijedih razvoda” kad ljudi odluče krenuti svatko svojim putem nakon što su im djeca već odrasla.

Ivana Mijić Vulinović i Karmen Kmetović Prkačin (privatni album)

Bez obzira na razloge, razvod braka nikad nije lak, kako psihički, tako i s pravne strane. Velika pomoć mogao bi zato biti priručnik “Vodič kroz razvode”, autorica Ivane Mijić Vulinović, pravnice i Karmen Kmetović Prkačin, psihoterapeutkinje. Porazgovarali smo s autoricama…

Ljudi se ponekad s nostalgijom sjećaju prošlih vremena i kažu kako su brakovi tad bili stabilniji. Mislite li da je to točno ili se naprosto o problemima nije govorilo?

Zasigurno su prošla vremena bila drugačija. Ne bi se složile da su brakovi bili stabilniji. Bili su utemeljeni na posve drugačijim uvjerenjima negoli danas.  Obitelj je bila svetinja, muškarac je bio glava kuće i najčešće je imao kontrolu nad financijama. Ženina primarna uloga bila je skrb o obitelji. Razvod je rijetko bio opcija a i pravno je bio drugačije reguliran. Priznali mi to ili ne, žene su imale podređenu ulogu u prošlosti. Mladi ljudi danas često imaju averziju prema braku, koja najčešće proizlazi iz uvjerenja da je brak patnja. U brak ulaze s nerealnim očekivanjima i više su usmjereni na partnerovo ponašanje negoli na sebe. Od toga kreću prvi problemi.

Svaki odnos, pa tako i bračni, valja njegovati. No kako prepoznati da više nema pomoći i da je braku doista došao kraj?

Klijenti kažu da se kraj jednostavno osjeti. Obično jedan, ali ponekad i oba partnera zaključe da je kraj. Osjećaju kako im odnos ne donosi sreću i ispunjenje. Više prevladavaju negativni negoli pozitivni osjećaji. Kada je partnerima stalo biti zajedno oni se trude popraviti odnos. Kraj se nazire u onom trenutku kada jedan ili oba partnera zaključe da više ne mogu rasti jedno uz drugo.

Događa li se da se ljudi razvedu jer im se ne da ulagati dodatni napor u očuvanje veze?

Ja bih to prevela na jezik teorije izbora; Ljudi će se razvesti u onom trenutku kada im veću frustraciju predstavlja ulaganje u odnos negoli razvod. Znači, kada stave na vagu “ulaganje u odnos” ili „razvod“, radije biraju razvod jer im se razvod čini kao sretnija opcija. Kada kažem ulaganje u odnos pritom mislim na slijedeće; prihvaćanje i usklađivanje s partnerovim različitostima, podržavanje i vjerovanje partneru, naučiti biti u miru a ne u pravu, naučiti mijenjati sebe a ne partnera i još puno toga…

Jeste li se u radu često susretali s osobama iznad 50 godina koje su se odlučile na razvod braka? Što vam oni kažu o svojim razlozima?

Da, ali ne tako često. Vjerovali ili ne, osobe starije životne dobi razvodile su se najčešće radi treće osobe.

Koji su općenito najčešći razlozi za razvod braka? Imaju li starije osobe neke specifične razloge?

Najčešći razlozi za razvod braka su neusklađenost u razmišljanjima, česte svađe i rasprave, preljub, nezainteresiranost. Osobe koje se razvedu u kasnijoj životnoj dobi često znaju reći da bi se razveli i prije ali nisu htjeli zbog djece. Nakon što bi njihova djeca napustila obiteljsko gnijezdo opcija razvoda bila je prihvatljivija.

Koje su neke najčešće greške koje ljudi rade prilikom razvoda brakova?

Najčešće greške mladih bračnih parova koji imaju djecu jest manipulacija djecom iz osvete prema partneru. Umjesto stavljanja fokusa na dobrobiti zajedničke djece, partneri stavljaju fokus na partnera i planiraju kako mu zagorčati život. Također, jedna od čestih grešaka koja se može pripisati svima je uključivanje članova familije, prijatelja u bračne probleme i traženje odabira strana.

Bi li se neki kasniji problemi mogli lakše riješiti da su ljudi prije vjenčanja potpisali predbračni ugovor? Koliko je ta praksa uopće česta kod nas?

Podjela imovine bi se zasigurno riješila jednostavnije kada bi se potpisao predbračni ugovor. Iako je U Hrvatskoj takva praksa rjeđa negoli u europskim državama, broj predbračnih ugovora godinama raste. Poznata odvjetnica Dafinka Večerina kaže kako se je prije postojalo uvjerenje da je uvredljivo sklapati takvu vrstu ugovora. Ona smatra kako danas ljudi postaju sve praktičniji i privatno je vlasništvo sve izraženije pa se bračnim ugovorima skraćuju muke prilikom podjele imovine.

Tko češće podnosi zahtjeva za razvod braka: muškarci ili žene?

Brak se može razvrgnuti tužbom jednog od partnera ili sporazumno. Češće ga pokreću žene.

Ima li istine u onoj teoriji o “kobnoj sedmoj godini”? Kad se ljudi najčešće rastaju?

U Hrvatskoj se razvede svaki treći brak godišnje. Krizna sedma godina, zapravo nikada nije dokazana.  Statistički podaci kažu da se svaki 4 brak u Hrvatskoj razvrgne u 35 godini. Razna istraživanja spominju krizu nakon 3, 4 ili 12 godine…

Koliko je često da ljudi nakon razvoda braka ostanu prijatelji?

Postoje i svijetli primjeri u razvodima, posebno kod onih parova koji imaju zajedničku djecu. Kada je interes djeteta na prvom mjestu, bivši supružnici mogu imati prijateljski odnos.

Koliku cijenu razvoda braka plaćaju djeca? Kako im olakšati? Koja dob je najkritičnija i kad djeca najteže podnose razvod svojih roditelja?

Najveću cijenu razvoda plaćaju djeca. Djeca vole i mamu i tatu i njima je najteže ako su stavljena u situaciju birati strane. Djeci se može olakšati na način da im se zajedno priopći odluka o razvodu, da im se kaže da nisu kriva za razvod i da ih roditelji vole bez obzira što više nisu zajedno. Važno je ne govoriti protiv partnera i ne kriviti ga za nastalu situaciju. Neka istraživanja kažu kako razvod najteže podnose tinejdžeri.

Koliko košta razvod braka? Kako to ugrubo izračunati?

Sporazumni razvod je najjeftiniji i najisplativiji. Kako u financijskom tako i u psihološkom smislu. Ne zahtjeva troškove odvjetnika. Ivana i ja možemo preporučiti našu knjigu Vodič kroz razvod braka koja prati psihološku i pravnu stranu razvoda. Knjiga sadrži i priloge potrebne za sam postupak.

Živi li se, u financijskom smislu, nakon razvoda teže?

Ovisno na koji način se raspodijelila imovina. Čisto matematički, ako računate da ste u jednom kućanstvu imali dvije mjesečne plaće a da sada imate samo jednu i da ste se možda morali preseliti u podstanarski stan, onda kada su financije u pitanju, sigurno je teže.

Pate li ljudi nakon razvoda često od depresije? O čemu to ovisi? Ima li i onih koji nakon razvoda “procvjetaju”?

I jedno i druge. Sve ovisi o razlozima razvod i o tome da li ste ostavljeni ili ste odlučno pokrenuli razvod. Neki se teško mogu pomiriti s činjenicom da su se razveli i da njihov partner živi sretan život. Samim time uskraćuje sebi priliku za sreću.

Ima li razlike u razvrgavanju prvog i svakog sljedećeg braka?

Kažu klijenti da je prvi puta najteže.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.