Prati nas

Vijesti

Linić predlaže da se novac mirovinskih fondova ulupa u brodogradilišta

Mirovinski fondovi su ključ za restrukturiranje, bilo bi to ulaganje hrvatskog novca u daljnje uslužne djelatnosti. Vlada treba preuzeti inicijativu i okrenuti se jedinima koji imaju novca i mogu biti odgovorni u vođenju brodogradnje.

Objavljeno

|

Slavko Linić (foto: vlada.hr)

Bivši ministar financija Slavko Linić komentirao je za N1 stanje u brodogradilištima. “Smatram da hrvatska vlada treba izvršiti obećanje i izvršiti isplatu plaća tijekom današnjeg ili sutrašnjeg dana. Izlaz za krizu je razgovor vlade o restrukturiranju, smanjenju dijela potraživanja, kroz restrukturiranje zainteresirati mirovinske fondove”, izjavio je.

“Restrukturirala bi se proizvodnja koja bi dijelom išla u uslužne djelatnosti, a jačala bi i brodogradnja te bi se išlo u privatizaciju. Mirovinski fondovi su ključ za restrukturiranje, bilo bi to ulaganje hrvatskog novca u daljnje uslužne djelatnosti. Vlada treba preuzeti inicijativu i okrenuti se jedinima koji imaju novca i mogu biti odgovorni u vođenju brodogradnje. Ne se oslanjati na one koji ne daju sredstava, nego prema onima koji imaju novce, te novce polako gurnuti u industriju i kroz restrukturiranje održati tu industriju”, predlaže Linić.


Na upit ne bi li to bilo uzaludno, jer je Hrvatska već u brodogradilišta ulupala više od 30 milijardi kuna, Linić odgovara: “Hoćemo li ili nećemo imati industriju? Najveći problem je skupi radnik, ne zbog neto, nego zbog bruto plaće. Previsoko je zdravstveno osiguranje. Milijun i tristo radnika plaćaju za sve ostale zdravstveno. To je razlog ovakvoj situaciji. Nismo proveli najosnovnije rasterećenje radnika s doprinosima, prebaciti to na bogatiji sloj i na one s imovinom koja propada. Na hrvatskoj vladi je da ocijeni da se mora boriti za industriju jer bez nje nema ulaganja i gospodarskog rasta.”

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP