Prati nas

Vijesti

Prosječne mirovine u Europi: od 13.500 do 700 kuna

Najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu ima Irska, trenutačno obećana zemlja za Hrvate, koja već od 2028. godine podiže dobnu granicu za odlazak u mirovinu čak na 68 godina života, a već sada je za mirovinu nužno imati 66 godina.

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Prema podatcima Europske komisije o umirovljenju, u Europskoj uniji trenutačno se u mirovinu najranije ide na Malti, i to u dobi od 62 godine, slijedi Latvija sa 62 godine i devet mjeseci te Češka, gdje muškarci u mirovinu mogu sa 63 godine, a žene između 58. i 62. godine života, javlja Glas Slavonije.

Muškarci u Hrvatskoj pravo na punu starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Žene ove godine u mirovinu mogu s navršene 62 godine starosti, uz 15 godina staža. Granica umirovljenja za žene se u Hrvatskoj svake godine diže za tri mjeseca. Prema vladinim planovima, hrvatski radnici od 2028. godine u punu mirovinu moći će tek s navršenih 67 godina.


Najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu ima Irska, trenutačno “obećana zemlja” za Hrvate, koja već od 2028. godine podiže dobnu granicu za odlazak u mirovinu čak na 68 godina života, a već sada je za mirovinu nužno imati 66 godina.

No, vrlo je zanimljiva i usporedba iznosa mirovina. Tako se među zemljama u kojima su prosječne mirovine najviše ističe Luksemburg. Radnici tamo nakon odlaska u mirovinu tek počinju uživati, i to vrlo bezbrižno jer prosječno dobivaju 13.500 kuna mjesečno. I dok je hrvatski prosjek mirovine oko 2.400 kuna, mnogi umirovljenici dobivaju upola manje. Istovremeno je prosječna mirovina u Njemačkoj oko 9.400 kuna, u Norveškoj 11.300 kuna, Nizozemskoj 8.400 kuna, u Francuskoj samo 4.800 kuna, Irskoj 7.050 kuna, u Portugalu i Poljskoj oko 1.500 kuna, dok je u susjednoj Mađarskoj prosječna mirovina samo oko 700 kuna.

.

Vijesti

Mesić: ‘Nismo bili iza Željezne zavjese, predsjednica je trebala provjeriti’

‘Churchill je to rekao kada je Jugoslavija bila naslonjena na Sovjetski Savez, ali to nije trajalo. Pa kako bi ona išla u Sjedinjene Države da smo mi bili iza Željezne zavjese?’

Objavljeno

|

Autor

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata, Stjepan Mesić, komentirao je za N1 navode predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o rođenju s krive strane Željezne zavjese. “Ona kao diplomatkinja, predsjednica, mora znati da je Jugoslavija potpisala Balkanski pakt s Grčkom i Turskom 1954. godine”, kaže Mesić.

“Dakle, Jugoslavija potpisuje s dvije članice NATO pakta. Prislanja se na NATO pakt”, objašnjava bivši predsjednik i dodaje da je u to vrijeme postojala realna opasnost od napada sovjetskih snaga stacioniranih u Mađarskoj i Rumunjskoj na Jugoslaviju. “Trebala je deset puta provjeriti prije nego je to rekla.”


Na komentar kako se pozivala na riječi britanskog premijera Winstona Churchilla, Mesić je uzvratio: “On je to rekao kada je Jugoslavija bila naslonjena na Sovjetski Savez, ali to nije trajalo. Pa kako bi ona išla u Sjedinjene Države da smo mi bili iza Željezne zavjese?” Mesić smatra da je predsjednica trebala priznati grešku, a ne inzistirati na toj priči.

Osim toga, kazao je i da je predsjednica estradizirala svoju funkciju. “To na prvu izgleda dobro… navijačica, pjevačica. To dobro izgleda za opću upotrebu, ali možete li zamisliti Angelu Merkel da dođe na utakmicu s dresom njemačke reprezentacije? Jasno da ne možemo”, pitao je i odgovorio Mesić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP