Prati nas

Vijesti

Prosječne mirovine u Europi: od 13.500 do 700 kuna

Najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu ima Irska, trenutačno obećana zemlja za Hrvate, koja već od 2028. godine podiže dobnu granicu za odlazak u mirovinu čak na 68 godina života, a već sada je za mirovinu nužno imati 66 godina.

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Prema podatcima Europske komisije o umirovljenju, u Europskoj uniji trenutačno se u mirovinu najranije ide na Malti, i to u dobi od 62 godine, slijedi Latvija sa 62 godine i devet mjeseci te Češka, gdje muškarci u mirovinu mogu sa 63 godine, a žene između 58. i 62. godine života, javlja Glas Slavonije.

Muškarci u Hrvatskoj pravo na punu starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Žene ove godine u mirovinu mogu s navršene 62 godine starosti, uz 15 godina staža. Granica umirovljenja za žene se u Hrvatskoj svake godine diže za tri mjeseca. Prema vladinim planovima, hrvatski radnici od 2028. godine u punu mirovinu moći će tek s navršenih 67 godina.


Najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu ima Irska, trenutačno “obećana zemlja” za Hrvate, koja već od 2028. godine podiže dobnu granicu za odlazak u mirovinu čak na 68 godina života, a već sada je za mirovinu nužno imati 66 godina.

No, vrlo je zanimljiva i usporedba iznosa mirovina. Tako se među zemljama u kojima su prosječne mirovine najviše ističe Luksemburg. Radnici tamo nakon odlaska u mirovinu tek počinju uživati, i to vrlo bezbrižno jer prosječno dobivaju 13.500 kuna mjesečno. I dok je hrvatski prosjek mirovine oko 2.400 kuna, mnogi umirovljenici dobivaju upola manje. Istovremeno je prosječna mirovina u Njemačkoj oko 9.400 kuna, u Norveškoj 11.300 kuna, Nizozemskoj 8.400 kuna, u Francuskoj samo 4.800 kuna, Irskoj 7.050 kuna, u Portugalu i Poljskoj oko 1.500 kuna, dok je u susjednoj Mađarskoj prosječna mirovina samo oko 700 kuna.

.

Vijesti

Srbija još plaća jugoslavenske dugove, Hrvatska ih je otplatila

Narodna banka Srbije potvrdila je da Srbija ove godine mora otplatiti više od 202 milijuna eura dugova iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Objavljeno

|

Autor

Milka Planinc biografija

Srbija je prošlog ponedjeljka platila 11,5 milijuna eura kredita dignutih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema pisanju Blic Biznisa, na naplatu treba doći još 69,7 milijuna.

Dio je to kredita koje su Milka Planinc i Veselin Đuranović uzimali u vrijeme bivše SFRJ od Pariškog kluba i Svjetske banke, a čija posljednja rata dospijeva 2041. odnosno 2031. godine. Uz to, Srbija je ove godine plaćala i kredite koje je uzimala od Kuvajta u razdoblju od 1984. do 1989. godine, a riječ je o 20,2 milijuna eura.


Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina Srbija se zadužila za ukupno 8,8 milijardi eura, a prethodnih godina u prosijeku su vraćali po oko 250 milijuna eura, a ove godine na naplatu dolazi skoro 230 milijuna.

Narodna banka Srbije potvrdila je da Srbija ove godine mora otplatiti više od 202 milijuna eura dugova iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Hrvatska i Slovenija svoje su dugove otplatili prije 10 godina. Hrvatska je posljednju ratu od 192 milijuna dolara Pariškom klubu otplatila 2008. godine, a Londonskom klubu ratu od 78 milijuna, godinu dana kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP