Prati nas

Zdravlje

Čičoka ili jeruzalemska artičoka, zdravi korov na vašem tanjuru

Biljka se razmnožava dijeljenjem gomolja. Gomolje tijekom zime često jedu miševi i voluharice pri čemu ih znaju u svojim podzemnim hodnicima odnijeti i desetak metara od mjesta rasta. Stoga se nemojte čuditi ako vaša čičoka „pobjegne“ susjedu ili nikne na sasvim neočekivanim mjestima.

Objavljeno

|

Gdje naći čičoku?
foto: Pixabay

Ako je suncokret jedno veliko sunce, onda je njegova bliska rođakinja čičoka sazviježđe stotina sjajnih zvijezda. I dok suncokret (Helianthus anuus) koristimo ponajviše za proizvodnju ulja, kod čičoke (Helianthus tuberosus) jedemo gomolj koji pripremamo poput krumpira. Razlika između njih je i ta što suncokret za uzgoj zahtjeva agrotehničke mjere, dok je čičoka doslovno korov koji od ljudi ne traži ništa, a daje im puno.

Čičoka, jeruzalemska artičoka, samo su neka od imena koje su ljudi s naših područja nadjenuli ovoj biljci koju su uzgajali američki Indijanci prije dolaska osvajača. Jedno od njenih imena – topinambur, upravo potječe od imena brazilskog plemena. U Francusku ju je donio Samuel de Champlain 1609. godine.



Stabljika biljke dosegne visinu oko 3 metra, iako može narasti i do 5 metara. U Hrvatskoj cvate tijekom rujna i listopada glavičastim cvatovima karakterističnim za glavočike koji nalikuju malim suncokretima. Često zauzima smetlišta, vlažne neuređene livade, rubove šuma ili nasipe. U Zagrebu obilno raste na nasipu uz Savu.

Gomolji mogu varirati bojom, formom, veličinom i vremenom dozrijevanja. Sadrže inulin koji se stajanjem pretvara u fruktozu te se zbog toga gomolji preporučaju za prehranu dijabetičara. Fruktoza, koja je dva puta slađa od običnog konzumnog šećera, čičoki daje sladak okus. Uz to, gomolji sadrže u većoj količini kalij, magnezij, kalcij, fosfor i željezo, a od vitamina vitamine iz B skupine, vitamin A i vitamin C.

Cvat čičoke (foto: Pixabay)

Upravo se zbog visoke količine kalija u narodu vjeruje da pomaže kod snižavanja visokog krvnog tlaka, a zbog inulina pripisuje joj se i sjajan učinak na probavu i obnovu crijevne flore. Čičoka se može peći poput krumpira, kuhati, pirjati, pripremati kao pire ili svježa na salatu. Ipak, vodenastija je od krumpira i bitno slađa, što mnogima može smetati.

Biljka se razmnožava dijeljenjem gomolja. Gomolje tijekom zime često jedu miševi i voluharice pri čemu ih znaju u svojim podzemnim hodnicima odnijeti i desetak metara od mjesta rasta. Stoga se nemojte čuditi ako vaša čičoka „pobjegne“ susjedu ili nikne na sasvim neočekivanim mjestima.

Od evropskih zemalja na većim površinama uzgaja se u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Slovačkoj, a u posljednje vrijeme i u Srbiji. Gomolji se prvenstveno koriste u farmaceutskoj industriji kod proizvodnje različitih ljekovitih pripravaka, za ekstrakciju inulina te za prozvodnju bioetanola. Povremeno se može naći i na većim hrvatskim tržnicama.

Čičoka (foto: Paul Fenwick/wikimedia)

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati