Prati nas

Zdravlje

Čičoka ili jeruzalemska artičoka, zdravi korov na vašem tanjuru

Biljka se razmnožava dijeljenjem gomolja. Gomolje tijekom zime često jedu miševi i voluharice pri čemu ih znaju u svojim podzemnim hodnicima odnijeti i desetak metara od mjesta rasta. Stoga se nemojte čuditi ako vaša čičoka „pobjegne“ susjedu ili nikne na sasvim neočekivanim mjestima.

Objavljeno

|

Gdje naći čičoku?
foto: Pixabay

Ako je suncokret jedno veliko sunce, onda je njegova bliska rođakinja čičoka sazviježđe stotina sjajnih zvijezda. I dok suncokret (Helianthus anuus) koristimo ponajviše za proizvodnju ulja, kod čičoke (Helianthus tuberosus) jedemo gomolj koji pripremamo poput krumpira. Razlika između njih je i ta što suncokret za uzgoj zahtjeva agrotehničke mjere, dok je čičoka doslovno korov koji od ljudi ne traži ništa, a daje im puno.

Čičoka, jeruzalemska artičoka, samo su neka od imena koje su ljudi s naših područja nadjenuli ovoj biljci koju su uzgajali američki Indijanci prije dolaska osvajača. Jedno od njenih imena – topinambur, upravo potječe od imena brazilskog plemena. U Francusku ju je donio Samuel de Champlain 1609. godine.


Stabljika biljke dosegne visinu oko 3 metra, iako može narasti i do 5 metara. U Hrvatskoj cvate tijekom rujna i listopada glavičastim cvatovima karakterističnim za glavočike koji nalikuju malim suncokretima. Često zauzima smetlišta, vlažne neuređene livade, rubove šuma ili nasipe. U Zagrebu obilno raste na nasipu uz Savu.

Gomolji mogu varirati bojom, formom, veličinom i vremenom dozrijevanja. Sadrže inulin koji se stajanjem pretvara u fruktozu te se zbog toga gomolji preporučaju za prehranu dijabetičara. Fruktoza, koja je dva puta slađa od običnog konzumnog šećera, čičoki daje sladak okus. Uz to, gomolji sadrže u većoj količini kalij, magnezij, kalcij, fosfor i željezo, a od vitamina vitamine iz B skupine, vitamin A i vitamin C.

Cvat čičoke (foto: Pixabay)

Upravo se zbog visoke količine kalija u narodu vjeruje da pomaže kod snižavanja visokog krvnog tlaka, a zbog inulina pripisuje joj se i sjajan učinak na probavu i obnovu crijevne flore. Čičoka se može peći poput krumpira, kuhati, pirjati, pripremati kao pire ili svježa na salatu. Ipak, vodenastija je od krumpira i bitno slađa, što mnogima može smetati.

Biljka se razmnožava dijeljenjem gomolja. Gomolje tijekom zime često jedu miševi i voluharice pri čemu ih znaju u svojim podzemnim hodnicima odnijeti i desetak metara od mjesta rasta. Stoga se nemojte čuditi ako vaša čičoka „pobjegne“ susjedu ili nikne na sasvim neočekivanim mjestima.

Od evropskih zemalja na većim površinama uzgaja se u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Slovačkoj, a u posljednje vrijeme i u Srbiji. Gomolji se prvenstveno koriste u farmaceutskoj industriji kod proizvodnje različitih ljekovitih pripravaka, za ekstrakciju inulina te za prozvodnju bioetanola. Povremeno se može naći i na većim hrvatskim tržnicama.

Čičoka (foto: Paul Fenwick/wikimedia)

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP