Prati nas

Zdravlje

Dok zaboravljate – postajete pametniji

Hipokampus, dio mozga gdje su smještene informacije, ima tendenciju filtrirati nepotrebne detalje. Drugim riječima, pomaže nam optimizirati inteligentno donošenje odluka tako da se fokusira na ono što je važno, a ono što nije jednostavno izbaci.

Silvija Novak

Objavljeno

|

trikovi za bolje pamćenje
foto: Pixabay

Sposobnost prisjećanja događaja iz bliže ili dalje prošlosti svakome od nas je neophodno. Prisjećanje koristimo pri polaganju ispita, kad tražimo ključeve ili kad kopamo po ladicama mozga tražeći kako se netko zove. Iako većina nas smatra da ima dobro pamćenje, svima će nam se dogoditi da ponekad nešto zaboravimo.

Najčešće tome ne pridajemo veću pažnju, no što ako nam se počne događati da ustanemo iz naslonjača i zaputimo se u kuhinju te usput zaboravimo po što smo krenuli? Događaju li se takve stvari često, možda ćemo se zabrinuti. No umjesto da brinemo, trebali bismo biti sretni. Barem tako proizlazi iz najnovijeg istraživanja objavljenog u časopisu Neuron Journal u kojem se kaže za kroz proces zaboravljanja i prisjećanja zapravo postajemo sve pametniji.


Tim znanstvenika okupljenih oko ovog istraživanja ustvrdio je da loša memorija nipošto nije povezana s inteligencijom. Štoviše, zaboravljanje nekih detalja iz života može vas činiti sve pametnijima, iako bi mnogi rekli da su pametniji oni koji se sjećaju više stvari. No ne more biti tako. Prema navedenoj studiji, povremeno zaboravljanje stvari je posve normalno i povezano je s pamćenjem šire slike, što je za naš mozak i za našu sigurnost bolja opcija.

Naši mozgovi više su nalik računalima nego nam se možda čini. Hipokampus, dio mozga gdje su smještene informacije, ima tendenciju filtrirati nepotrebne detalje. Drugim riječima, pomaže nam optimizirati inteligentno donošenje odluka tako da se fokusira na ono što je važno, a ono što nije jednostavno izbaci.

Evo jednog primjera: je li lakše zapamtiti nečije lice ili ime? Koje je od toga dvoje važnije? U idealnim uvjetima, dobro bi bilo zapamtiti oboje. No kako smo mi ipak dio životinjskog carstva, zapamtiti da je netko prijetnja moglo bi nam spasiti život. Pamćenje njegova imena neće u tom slučaju biti od velike koristi. Mozak ne odlučuje automatski što treba zapamtiti, a što ne treba. Uglavnom sprema nedavna sjećanja, a ona starija zaboravlja. Kad mozak postane pretrpan informacijama, one su u konfliktu jedna s drugom te tada može postati teško donijeti odluku. Iz tog razloga mozak zadržava širu sliku, a detalje zaboravlja.

No i to se pomalo mijenja razvojem tehnologije. Kao primjer, prije smo morali vježbati pravopis, no danas svaku dvojbu samo provjerimo na Googleu. Zapravo, sve tražimo na internetu: od toga kako se mijenja glava tuša u kupaonici, pa do kako ispeći mesnu štrucu. Ako zaboravljate baš sve, možda biste trebali posjetiti liječnika, no ako zaboravljate povremeno, po svoj prilici je sve u redu. I ne brinite. Kad sljedeći put nešto zaboravite, znajte da to samo vaš mozak radi ono za što je i napravljen.

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP