Prati nas

Zdravlje

Dok zaboravljate – postajete pametniji

Hipokampus, dio mozga gdje su smještene informacije, ima tendenciju filtrirati nepotrebne detalje. Drugim riječima, pomaže nam optimizirati inteligentno donošenje odluka tako da se fokusira na ono što je važno, a ono što nije jednostavno izbaci.

Objavljeno

|

trikovi za bolje pamćenje
foto: Pixabay

Sposobnost prisjećanja događaja iz bliže ili dalje prošlosti svakome od nas je neophodno. Prisjećanje koristimo pri polaganju ispita, kad tražimo ključeve ili kad kopamo po ladicama mozga tražeći kako se netko zove. Iako većina nas smatra da ima dobro pamćenje, svima će nam se dogoditi da ponekad nešto zaboravimo.

Najčešće tome ne pridajemo veću pažnju, no što ako nam se počne događati da ustanemo iz naslonjača i zaputimo se u kuhinju te usput zaboravimo po što smo krenuli? Događaju li se takve stvari često, možda ćemo se zabrinuti. No umjesto da brinemo, trebali bismo biti sretni. Barem tako proizlazi iz najnovijeg istraživanja objavljenog u časopisu Neuron Journal u kojem se kaže za kroz proces zaboravljanja i prisjećanja zapravo postajemo sve pametniji.



Tim znanstvenika okupljenih oko ovog istraživanja ustvrdio je da loša memorija nipošto nije povezana s inteligencijom. Štoviše, zaboravljanje nekih detalja iz života može vas činiti sve pametnijima, iako bi mnogi rekli da su pametniji oni koji se sjećaju više stvari. No ne more biti tako. Prema navedenoj studiji, povremeno zaboravljanje stvari je posve normalno i povezano je s pamćenjem šire slike, što je za naš mozak i za našu sigurnost bolja opcija.

Naši mozgovi više su nalik računalima nego nam se možda čini. Hipokampus, dio mozga gdje su smještene informacije, ima tendenciju filtrirati nepotrebne detalje. Drugim riječima, pomaže nam optimizirati inteligentno donošenje odluka tako da se fokusira na ono što je važno, a ono što nije jednostavno izbaci.

Evo jednog primjera: je li lakše zapamtiti nečije lice ili ime? Koje je od toga dvoje važnije? U idealnim uvjetima, dobro bi bilo zapamtiti oboje. No kako smo mi ipak dio životinjskog carstva, zapamtiti da je netko prijetnja moglo bi nam spasiti život. Pamćenje njegova imena neće u tom slučaju biti od velike koristi. Mozak ne odlučuje automatski što treba zapamtiti, a što ne treba. Uglavnom sprema nedavna sjećanja, a ona starija zaboravlja. Kad mozak postane pretrpan informacijama, one su u konfliktu jedna s drugom te tada može postati teško donijeti odluku. Iz tog razloga mozak zadržava širu sliku, a detalje zaboravlja.

No i to se pomalo mijenja razvojem tehnologije. Kao primjer, prije smo morali vježbati pravopis, no danas svaku dvojbu samo provjerimo na Googleu. Zapravo, sve tražimo na internetu: od toga kako se mijenja glava tuša u kupaonici, pa do kako ispeći mesnu štrucu. Ako zaboravljate baš sve, možda biste trebali posjetiti liječnika, no ako zaboravljate povremeno, po svoj prilici je sve u redu. I ne brinite. Kad sljedeći put nešto zaboravite, znajte da to samo vaš mozak radi ono za što je i napravljen.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati