Prati nas

Zdravlje

Dok zaboravljate – postajete pametniji

Hipokampus, dio mozga gdje su smještene informacije, ima tendenciju filtrirati nepotrebne detalje. Drugim riječima, pomaže nam optimizirati inteligentno donošenje odluka tako da se fokusira na ono što je važno, a ono što nije jednostavno izbaci.

Silvija Novak

Objavljeno

|

trikovi za bolje pamćenje
foto: Pixabay

Sposobnost prisjećanja događaja iz bliže ili dalje prošlosti svakome od nas je neophodno. Prisjećanje koristimo pri polaganju ispita, kad tražimo ključeve ili kad kopamo po ladicama mozga tražeći kako se netko zove. Iako većina nas smatra da ima dobro pamćenje, svima će nam se dogoditi da ponekad nešto zaboravimo.

Najčešće tome ne pridajemo veću pažnju, no što ako nam se počne događati da ustanemo iz naslonjača i zaputimo se u kuhinju te usput zaboravimo po što smo krenuli? Događaju li se takve stvari često, možda ćemo se zabrinuti. No umjesto da brinemo, trebali bismo biti sretni. Barem tako proizlazi iz najnovijeg istraživanja objavljenog u časopisu Neuron Journal u kojem se kaže za kroz proces zaboravljanja i prisjećanja zapravo postajemo sve pametniji.


Tim znanstvenika okupljenih oko ovog istraživanja ustvrdio je da loša memorija nipošto nije povezana s inteligencijom. Štoviše, zaboravljanje nekih detalja iz života može vas činiti sve pametnijima, iako bi mnogi rekli da su pametniji oni koji se sjećaju više stvari. No ne more biti tako. Prema navedenoj studiji, povremeno zaboravljanje stvari je posve normalno i povezano je s pamćenjem šire slike, što je za naš mozak i za našu sigurnost bolja opcija.

Naši mozgovi više su nalik računalima nego nam se možda čini. Hipokampus, dio mozga gdje su smještene informacije, ima tendenciju filtrirati nepotrebne detalje. Drugim riječima, pomaže nam optimizirati inteligentno donošenje odluka tako da se fokusira na ono što je važno, a ono što nije jednostavno izbaci.

Evo jednog primjera: je li lakše zapamtiti nečije lice ili ime? Koje je od toga dvoje važnije? U idealnim uvjetima, dobro bi bilo zapamtiti oboje. No kako smo mi ipak dio životinjskog carstva, zapamtiti da je netko prijetnja moglo bi nam spasiti život. Pamćenje njegova imena neće u tom slučaju biti od velike koristi. Mozak ne odlučuje automatski što treba zapamtiti, a što ne treba. Uglavnom sprema nedavna sjećanja, a ona starija zaboravlja. Kad mozak postane pretrpan informacijama, one su u konfliktu jedna s drugom te tada može postati teško donijeti odluku. Iz tog razloga mozak zadržava širu sliku, a detalje zaboravlja.

No i to se pomalo mijenja razvojem tehnologije. Kao primjer, prije smo morali vježbati pravopis, no danas svaku dvojbu samo provjerimo na Googleu. Zapravo, sve tražimo na internetu: od toga kako se mijenja glava tuša u kupaonici, pa do kako ispeći mesnu štrucu. Ako zaboravljate baš sve, možda biste trebali posjetiti liječnika, no ako zaboravljate povremeno, po svoj prilici je sve u redu. I ne brinite. Kad sljedeći put nešto zaboravite, znajte da to samo vaš mozak radi ono za što je i napravljen.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP