Prati nas

Vijesti

Hrelja podržao sindikate u borbi protiv Pavićeve reforme

Moj glas ne može ići za takvo nešto. Rado bih dao glas kad bi netko uredio obiteljske mirovine, da imamo te mirovine jednako kao i u Italiji, Austriji, Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama. Međutim, o tome nema riječi, ima riječi o penalizaciji, o produženju radnog vijeka do 67 godina. To su u stvari mjere, a ne reformski potezi.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja za Novu TV komentirao je mirovinsku reformu. Kaže, reforma je štetna i zapravo se radi o skupu restriktivnih mjera koje Vlada naziva reformom.

“Moj glas ne može ići za takvo nešto. Rado bih dao glas kad bi netko uredio obiteljske mirovine, da imamo te mirovine jednako kao i u Italiji, Austriji, Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama. Međutim, o tome nema riječi, ima riječi o penalizaciji, o produženju radnog vijeka do 67 godina. To su u stvari mjere, a ne reformski potezi”, kaže ovaj jedini predstavnik umirovljenika u Saboru.


“Mi se priključujemo svim aktivnostima sindikata i samostalno imamo svoju političku platformu. Mislimo da nije trebala ovakva reforma, nego da je trebalo reformom obuhvatiti i na drugi način urediti obiteljske mirovine, da se trebalo boriti protiv siromaštva prestankom penalizacije u 70. godini života najkasnije, i još mnogo mjera koje mi imamo. Naravno da ću se boriti, kao jedini predstavnik (umirovljenika) u Saboru i pokušavati objasniti kakve sve anomalije imamo u mirovinskom sustavu i predlagati ću poboljšanja”, ustvrdio je Hrelja.

.

Vijesti

Povišica mirovina je mizerna, manja od očekivanog. Kako se to dogodilo?

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća.

Objavljeno

|

Autor

Travanjsko usklađivanje mirovine umirovljenicima koji imaju mirovinu oko 2.500 kuna donijet će tek 17 dodatnih kuna u novčaniku. Povišica je to tek od 0,7 posto dok je prije pola godine ona iznosila čak 2,44 posto. Ovog puta “iznevjerili” su poslodavci jer su plaće u drugom dijelu 2019. godine rasle samo 0,7 posto u odnosu na isplaćene bruto plaće u prvom dijelu godine, analizira Večernji list.

Pitanje je zašto je rast plaća tako usporio? Lani je samo država bila izdašne ruke te je u nekoliko navrata povećala plaće zaposlenima u javnom sektoru, ali jače u prvom dijelu godine.


Privatni je sektor primanja zaposlenih znatnije podebljavao isplatom bonusa, toplog obroka i ostalih neoporezivih naknada pa se to odrazilo i na visinu bruto plaća. Samim tim što su neoporezive, te naknade ne ulaze u izračun bruto plaće.

Koliko se svakog mjeseca isplaćuje neoporezivih naknada, bit će poznato od idućeg mjeseca jer će te podatke, počev od plaće za siječanj 2020., Državni zavod za statistiku redovito objavljivati uz svoja priopćenja o neto plaćama.

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća, predviđa Večernji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP