Prati nas

Zdravlje

Mogu li ljudi odustati od života i umrijeti u samo par dana?

Ovaj proces umiranja osobe nije nezaustavljiv. Osoba se može povratiti u život kada osoba uvidi da ima mogućnost izbora i upravljanja vlastitim životom. Ključno je poticanje fizičke aktivnosti zbog koje mozak luči dopamin, a kojeg mnogi nazivaju kemikalijom sreće.

Objavljeno

|

Može li se umrijeti od tuge?
foto: Pixabay

Ljudi mogu umrijeti samo zbog toga što više ne žele živjeti i to se može dogoditi u samo nekoliko dana, potvrdilo je istraživanje provedeno na Sveučilištu Portsmouth.

Znanstvenik John Leach, čije je polje istraživanja psihologija preživljavanja, istražio je nekoliko slučajeva ljudi koji su „odustali od života“. Kaže, smrt može nastupiti u samo tri dana nakon traumatičnog događaja, ako ljudi vjeruju da ne mogu nastaviti dalje živjeti.



Kada osoba misli da je doživjela krajnji poraz mijenja se dio mozga koji nas motivira da se brinemo o sebi, kaže dr. Leach i dodaje: „Psihogena smrt je stvarna. To nije samoubojstvo i nije povezano s depresijom. Odustajanje od života i umiranje u roku nekoliko dana je poput teške traume. Motivacija je esencijalna za život i ako nestane, apatija je gotovo neizbježna.“

Kako je objavio u stručnoj publikaciji Medical Hypotheses, sve počinje povlačenjem iz društva i brzim izostankom brige za sebe. Nakon toga dolazi nesposobnost za donošenje odluka ili preuzimanja bilo kakve inicijative. Četvrti stadij može biti i inkontinencija, a zadnji je psihogena smrt.

Ovaj proces umiranja osobe nije nezaustavljiv. Osoba se može povratiti u život kada uvidi da ima mogućnost izbora i upravljanja vlastitim životom. Ključno je poticanje fizičke aktivnosti zbog koje mozak luči dopamin, a kojeg mnogi nazivaju kemikalijom sreće.

Psihogena smrt prvi je puta zabilježena nakon Korejskog rata kada su zarobljenici prestajali govoriti i hraniti se, a umirali bi nakon samo nekoliko dana.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati