Prati nas

Vijesti

Hoće li poskupjeti pogrebi zbog nedostatka radne snage?

U riječkom poduzeću Kozala imaju otvoren natječaj za četiri grobara. Varaždinski Parkovi objavili su ovog mjeseca oglas za četiri grobara/mrtvonosca. Preloški Pre-kom traži grobara i nudi plaću od 5000 kuna, naknadu troška prijevoza ili cipelarinu, 1250 kuna regresa i isto toliko božićnice, 600 kuna uskrsnice, 600 kuna dara za djecu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zakopani živi
foto: BigStock

Nitko neće u grobare, ali ne samo u grobare. Nedostatak radne snage zahvatio je i pogrebnu industriju. Na sjeveru Hrvatske, nemoguće je pronaći grobare, zbog čega će valjati podići plaće i, možda, više naplaćivati usluge ukopa, javlja Večernji list.

Direktorica čakovečkog Čakoma Snježana Tkalčec Avirović otkriva da se posljednjih godinu dana suočavaju s povećanim odlaskom radnika koji odlaze u inozemstvo, a njihova se mjesta teško popunjavaju.


“Riječ je o specifičnom i teškom poslu koji ne može raditi svatko jer psihički nije spreman za takav rad. Plaće nisu visoke, od 4000 do 4800 kuna“ kazao je za Večernji list Lenko Ugrinić, direktor tvrtke Nasadi uz Zadra.

„Takav trend prisutan je za sva niže vrednovana radna mjesta u komunalnim djelatnostima koje obavljamo, a najzamjetniji je za radna mjesta radnika na postupanju s otpadom, komunalnog radnika, radnika na pogrebnim uslugama, vozača komunalnog vozila i interventnog vozača za prijevoze pokojnika. Zbog toga razmišljamo o podizanju cijena pogrebnih usluga kako bismo povećali plaće tih radnika. Za istom mjerom trebat ćemo posegnuti i kod drugih komunalnih usluga“, ističe Tkalčec Avrilović.

U riječkom poduzeću Kozala imaju otvoren natječaj za četiri grobara. Varaždinski Parkovi objavili su ovog mjeseca oglas za četiri grobara/mrtvonosca. Preloški Pre-kom traži grobara i nudi plaću od 5000 kuna, naknadu troška prijevoza ili cipelarinu, 1250 kuna regresa i isto toliko božićnice, 600 kuna uskrsnice, 600 kuna dara za djecu. Iskustvo nije potrebno, javlja Večernji.

.

Vijesti

Markotić: ‘200.000 smrti je prihvatljivo? Zamislite nekoga koga volite među njima. Čovjek nije broj!’

Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Članica Nacionalnog stožera civilne zaštite i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“, Alemka Markotić, komentirala je brojne teorije zavjere koje se pletu oko epidemije koronavirusa. Između ostalog, u programu Hrvatske televizije, odgovorila je i na pitanje umiru li kronično bolesne osobe sa koronavirusom ili od njega.

Nekoliko javnih osoba izvan epidemiološke i infektološke struke kritiziralo je mjere obrane od koronavirusa. Tako, kazano je u emisiji, ljudi poput biologa Srećka Sladoljeva i internistice Lidije Gajski dovode u pitanje poteze Stožera navodeći da se radi o neopasnoj epidemiji i blagoj bolesti koju većina preboli.


“Epidemiju ozbiljno shvaćamo i vidimo u kojoj su situaciju države koje inicijalno nisu ozbiljno shvatile tu situaciju. Vodimo se načelom da o stručnim stvarima razgovaramo sa stručnjacima iz zemlje i inozemstva”, odgovorila je Markotić.

Na primjedbe da će u konačnici od koronavirusa stradati jednak broj ljudi kao i od gripe, infektologinja Markotić odgovora: “Ne znam što bih rekla, osim što bih pustila snimke iz Italije i New Yorka gdje su po hodnicima bolnica brojne crne vreće. Vidjela sam baš takvu sliku iz New Yorka jučer. Mislim da to nije nitko zaslužio. Puno puta sam rekla da čovjek nije broj. Svaki ljudski život je vrijedan. Banalizira se i priča o tome da netko zato što je star nije bitan i da je 200.000 smrti nešto što je u redu. Voljela bih da ti koji to govore stave sebe ili nekoga koga vole u tih 200.000. Teorije zavjere uvijek postoje i služe za privlačenje pozornosti i manipulacije ljudima. Mi se bavimo ozbiljnim stvarima na ozbiljan način.”

Odgovarajući na pitanje kako se može znati da je neka osoba umrla od koronavirusa, a ne od neke druge teške bolesti, Markotić je izjavila da je zapravo riječ o kombinaciji, jer “da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od ove nove bolesti”.

“To su nagađanja. Znamo da kronične bolesti za ovu i većinu drugih infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik. Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Spomenula je i epidemiju španjolske gripe 1918. godine te konstatirala da ljudi nisu ni tada umirali samo zbog virusa, već zbog njegove interakcije s drugim čimbenicima kao su četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti ljudi. “Španjolska gripa je ubila desetak puta više ljudi nego cijeli Drugi svjetski rat”, zaključila je Markotić.

Diljem svijeta u ovom trenutku od epidemije koronavirusa umrlo je više od 66.000 ljudi. U Hrvatskoj je smrtnih ishoda 15, dok je oporavljenih 125. Od izbijanja epidemije registrirane su 1.182 infekcije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP