Prati nas

Vijesti

Hoće li poskupjeti pogrebi zbog nedostatka radne snage?

U riječkom poduzeću Kozala imaju otvoren natječaj za četiri grobara. Varaždinski Parkovi objavili su ovog mjeseca oglas za četiri grobara/mrtvonosca. Preloški Pre-kom traži grobara i nudi plaću od 5000 kuna, naknadu troška prijevoza ili cipelarinu, 1250 kuna regresa i isto toliko božićnice, 600 kuna uskrsnice, 600 kuna dara za djecu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zakopani živi
foto: BigStock

Nitko neće u grobare, ali ne samo u grobare. Nedostatak radne snage zahvatio je i pogrebnu industriju. Na sjeveru Hrvatske, nemoguće je pronaći grobare, zbog čega će valjati podići plaće i, možda, više naplaćivati usluge ukopa, javlja Večernji list.

Direktorica čakovečkog Čakoma Snježana Tkalčec Avirović otkriva da se posljednjih godinu dana suočavaju s povećanim odlaskom radnika koji odlaze u inozemstvo, a njihova se mjesta teško popunjavaju.


“Riječ je o specifičnom i teškom poslu koji ne može raditi svatko jer psihički nije spreman za takav rad. Plaće nisu visoke, od 4000 do 4800 kuna“ kazao je za Večernji list Lenko Ugrinić, direktor tvrtke Nasadi uz Zadra.

„Takav trend prisutan je za sva niže vrednovana radna mjesta u komunalnim djelatnostima koje obavljamo, a najzamjetniji je za radna mjesta radnika na postupanju s otpadom, komunalnog radnika, radnika na pogrebnim uslugama, vozača komunalnog vozila i interventnog vozača za prijevoze pokojnika. Zbog toga razmišljamo o podizanju cijena pogrebnih usluga kako bismo povećali plaće tih radnika. Za istom mjerom trebat ćemo posegnuti i kod drugih komunalnih usluga“, ističe Tkalčec Avrilović.

U riječkom poduzeću Kozala imaju otvoren natječaj za četiri grobara. Varaždinski Parkovi objavili su ovog mjeseca oglas za četiri grobara/mrtvonosca. Preloški Pre-kom traži grobara i nudi plaću od 5000 kuna, naknadu troška prijevoza ili cipelarinu, 1250 kuna regresa i isto toliko božićnice, 600 kuna uskrsnice, 600 kuna dara za djecu. Iskustvo nije potrebno, javlja Večernji.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP