Sindikat i Matica analizirali su predstavljenu mirovinsku reformu

Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske očitovali su se o prijedlogu mirovinske reforme koju im je prezentiralo Ministarstvo rada mirovinskog sustava (MRMS) 30. rujna 2018. godine.

U opširnoj reakciji, umirovljeničke udruge ističu neprimjerenost da predstavnici umirovljenika u Radnoj skupini nisu konzultirani o prijedlozima izmjena najvažnijeg zakona za umirovljeničku populaciju, koja čini gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hrvatske. Nije konzultirano ni Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavno tijelo Vlade RH. U nastavku teksta donosimo reakcije umirovljeničkih udruga na osam točaka mirovinske reforme.

1. Ubrzavanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce

Sadašnji Zakon predviđa izjednačavanje uvjeta za muškarce i žene do 2030. godine, a uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine su 65 godina života i 15 godina staža. Potom se predviđa podizanje dobi za po 3 mjeseca godišnje do 2038. kada bi uvjet za mirovinu trebao doseći 67 godina života. Prema prijedlogu novog Zakona, proces bi se ubrzao te bi trebao biti dovršen 2031. godine.

S takvim prijedlogom se ne slažemo iz više razloga:

Prema podacima Eurostata za 2016. očekivano trajanje života u Hrvatskoj je kraće za ukupno 2,8 godina u odnosu na EU; također je očekivano trajanje života nakon 65. godine starosti u RH ukupno za 2,4 godine kraće u odnosu na EU (17,6 godina naspram 20 godina); očekivano trajanje zdravog života pri rođenju je u Hrvatskoj 57,1 godina za muškarce i 58,7 godina za žene, dok je u EU to 63,5 godina za muškarce i 64,2 godine za žene; očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine je u Hrvatskoj dvostruko kraće nego u EU (5 naspram 10 godina u prosjeku).

Osim nepovoljnih demografskih trendova u starijoj populaciji, zabrinjavajuće jest i to što sve tranzicijske, odnosno postsocijalističke zemlje ne planiraju podizati uvjet dobi za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina. Čak štoviše, Poljska je odustala od modela sličnog našem i vratila se na startnu poziciju od 65 godina.

Držimo da je nemoguće zadržati uvjet staža od 15 godina za odlazak u starosnu mirovinu, a istodobno se nadati povećanju prosječnog trajanja staža umirovljenika, koji je sada 32 godine za starosne umirovljenike i 39 godina za prijevremene umirovljenike. Stoga predlažemo da uvjet dobi za odlazak u starosnu mirovinu ostane 65 godina, ali i da se poveća uvjet ostvarenog mirovinskog staža s 15 na 20 godina, upravo iz gore navedenih razloga.

2. Povećanje starosnih mirovina za rad nakon 65. godine

Prijedlog MRMS-a da se polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika, koji po prvi puta ide u mirovinu sa 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža, poveća za 0,34 posto za svaki mjesec (4,08 posto za godinu) nakon navršenih godina života za starosnu mirovinu podržavamo.

No, postavlja se pitanje uvjeta za ostanak starijih osoba u radu, jer smatramo kako sadašnji uvjeti nisu dovoljno poticajni za poslodavce, a nitko ne može sam izabrati raditi i nakon 65. godine. Stoga predlažemo da se, zajedno sa socijalnim partnerima i resorima financija i gospodarstva, pronađe rješenje kojim bi se stimulirali poslodavci koji bi zapošljavali starije radnike i nakon navršenih godina za odlazak u mirovinu.

3. Prijevremena starosna mirovina

Prijedlog da se u prijelaznom razdoblju od 2019. za žene poveća dob i mirovinski staž za 4 mjeseca godišnje, da bi od 2027. godine muškarci i žene imali uvjete za prijevremenu mirovinu od 60 godina života i 35 godina staža, a potom od 2028. povećanje staža i dobi za 6 mjeseci za oba spola do 2031. kada bi uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu bio 62 godine života, smatramo neprihvatljivim i protiv smo bilo kakvih izmjena postojećih odredbi i pogoršanja uvjeta za prijevremeno umirovljenje.

4. Penalizacija

Prijedlog da se uvede linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja tj. 4,08 posto po godini, do najviše 20,4 posto za najviše 5 godina apsolutno ne podržavamo, jer bi se linearnim umanjenjem diskriminiralo umirovljenike s više radnog staža, a s druge strane bi ugrozilo umirovljenike s mirovinom ispod prosjeka u RH (50 posto umirovljeničke populacije prima manje od 2.152 kune koliko iznosi medijan; prosječna mirovina je 2.344 kune).

Stoga predlažemo da se zadrži postojeći model penalizacije, jer je socijalno pravedniji za umirovljenike i uzima u obzir mirovinski staž. Predlažemo da osobe koje su pod prisilom poslodavaca morale otići u mirovinu ne budu penalizirane, već da i one budu uključene u provedbu članka 36. ZOMO-a (NN 151/14, 33/15).

5. Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika

Prijedlog da se uvjeti za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika povećaju na 61 godinu života i 41 godinu staža, bez povećanja od 0,15 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, a od 2027. da se povećava na 62 godine, smatramo apsolutno neprihvatljivim jer je takav model uveden upravo zato da bi osobama koje su u ranoj životnoj dobi započele raditi omogućilo kao dugogodišnjim osiguranicima oslobađanje od penalizacije prigodom ranijeg odlaska u mirovinu, te se nikako ne bi smjelo stvarati svojevrsno izjednačavanje uvjeta s onima za redovitu prijevremenu starosnu mirovinu s penalizacijom.

Stoga predlažemo da na snazi ostane postojeće zakonsko rješenje s uvjetom od 60 godina života.

6. Rad i mirovina

Prema sadašnjim odredbama ZOMO-a (čl. 99., st. 2) mirovina se ne obustavlja korisnicima starosne mirovine koji rade do 4 sata dnevno temeljem ugovora o radu; korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (puno radno vrijeme + umanjena mirovina); korisnicima koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima; korisnicima koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost te hrvatskim braniteljima i ratnim vojnim invalidima, bez obustave mirovine (prema čl. 29. i 37. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji; NN 121/17).

Predloženo je širenje mogućnosti rada uz mirovinu za: korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika (do 4 sata + puna mirovina); korisnike starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (do 4 sata + puna mirovina ili puno radno vrijeme + pola mirovine) i korisnicima prijevremene starosne mirovine (do 4 sata + puna mirovina).

U cijelosti podržavamo proširenje korisnika prava na rad bez obustave mirovine, ali tražimo da se za sve kategorije umirovljenika, dosadašnje kao i one na koje je proširena mogućnost rada uz mirovinu, primijeni unificirano rješenje, odnosno da se svim kategorijama umirovljenika omogući izbor između rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine ili na pola radnog vremena uz cijelu mirovinu, kao što bi bilo omogućeno vojnim, policijskim i ovlaštenim službenim osobama.

7. Dodatak na mirovinu od 27 posto

Pozdravljamo prijedlog da se osiguranicima drugog obveznog mirovinskog stupa omoguće jednaka prava kao i osiguranicima unutar prvog stupa, uključujući i dodatak od 27 posto, ako je za njih to povoljnije i ako to oni samostalno i dobrovoljno tako odluče. Drugim riječima, podržavamo prijedlog da se svim osiguranicima omogući osobni izbor hoće li se umiroviti prema propisima koji vrijede za prvi stup, odnosno hoće li izabrati dvostupačnu mirovinu.

Nerazumljivi su i manipulativni svi zahtjevi i apeli da se „štedišama iz drugog stupa vrati ukinuti dodatak od 27 posto“, jer takav dodatak oni nisu ni imali, niti je zakonski bio za njih predviđen, već samo za osiguranike temeljem prvog javnog stupa. Svrha tog dodatka je bila, kao svojedobno i s povratom duga tzv. starim umirovljenicima, ispraviti razliku između tzv. novih i starih umirovljenika nakon povrata duga i brzinskog prijelaza na obračun mirovine iz cijelog radnog staža.

Uz to, moramo upozoriti da dodatak od 27 posto ne postoji kao dodatak, jer je od 1. siječnja 2012. na snazi Zakon o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN: 114/11), kojim je određeno da je „dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona sastavni dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju“. To znači da je dodatak  integralni dio mirovine.

8. Pravo izbora mirovine za osiguranike II. stupa

Predloženo je da osiguranici koji su obvezno uključeni u II. stup u postupku ostvarivanja prijevremene starosne i starosne mirovine prema ZOMO-u imaju ista prava kao da su bili osigurani samo u I. stupu odnosno da se mogu opredijeliti za mirovinu iz oba stupa (ovisno o izboru osiguranika), što u potpunosti i apsolutno podržavamo.

Umirovljeničke udruge upozorile su višekratno na negativne strane obveznog drugog mirovinskog stupa, koji je uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. godine kao tzv. kapitalizirana štednja. Nastao je tako što je smanjena uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto od bruto plaće zaposlenih pa se pet posto obavezno uplaćuje u drugi stup. Prebacivanjem tih pet posto u privatne mirovinske fondove, što je godišnje više od pet milijardi kuna, stvoren je ogroman financijski nedostatak sredstava za isplatu sadašnjih mirovina pa se to namiruje iz državnog proračuna. Država stoga posuđuje taj isti novac od bankara, zadužuje se i plaća visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog povećanja državnog javnog duga.

Europa uglavnom ne poznaje takav model obveznog drugog stupa kakav napadno guraju lobiji privatnog financijskog kapitala u Hrvatskoj. Većina zemalja u tranziciji, među kojima su Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, koje su imale sličan model drugog stupa kao i Hrvatska, praktički su ga ukinule, a Češka i Slovenija su takav model odbile uvesti odmah na početku, te sve rečene zemlje imaju dobrovoljni drugi stup.

Ovakvim prijedlogom MRMS se započinje nužna reforma drugog mirovinskog stupa i u Hrvatskoj, ali to se ne bi smjelo činiti na račun javnih financija, postojećih i budućih umirovljenika.