Prati nas

Zdravlje

Stariji od 65 sve češće su napušeni

Tome su pridonijela istraživanja i legalizacija pušenja medicinske marihuane u određenim državama, a većina osoba koristi se tim sredstvom kako bi ublažila bol i prekinula nesanicu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

sreenshot: Youtube

Znanstvenici tvrde kako bejbibumeri, generacija rođenih nakon Drugog svjetskog rata do početka šezdesetih, ima više iskustva s pušenjem trave od starijih generacija. Kako javlja Novi list, posljednja istraživanja pokazala su da je oko 9% Amerikanaca u dobi između 50 i 64 godina probalo marihuanu najmanje jednom u godini provođenja istraživanja.

Postotak sredovječnih korisnika kanabisa udvostručio tijekom posljednjeg desetljeća, navodi se u studiji koja je izašla u časopisu Drug and Alcohol Dependence. Za osobe starije od 65 godina taj rast sedam je puta veći. Tome su pridonijela istraživanja i legalizacija pušenja medicinske marihuane u određenim državama, a većina osoba koristi se tim sredstvom kako bi ublažila bol i prekinula nesanicu.


.

Zdravlje

‘Melanom sam otkrila slučajno, no srećom – na vrijeme!’

‘Poistovjećivanje atraktivnog izgleda s tamnom puti i preplanulošću, nama godinama stvara veliki problem. Zatim, neshvaćanje činjenice da sunce nije samo na plaži i na moru, već i u hobijima, u radu na otvorenom, u poljoprivredi, kod mornara, ribara, ljudi koji žive na područjima gdje ima puno sunčanih dana. To su sve rizični čimbenici.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Melanom su mi otkrili 2016. godine”, kaže gospođa Senka Bulović (62) iz Zadra. “Otkrila sam ga slučajno, nisam išla ciljano na pregled nego se u Zadru održavao ‘Millennium jump’ kad svi ono skaču s rive u more. Gledali smo s rive tu djecu kako se zabavljaju i vidjeli da je usput organiziran i pregled madeža. Pomislila sam da nema razloga da se ne pregledam i to se ispostavilo jako dobrom odlukom. Dermatologinja mi je pregledala sve madeže – kojih nema malo – i rekla da joj se jedan na leđima čini sumnjiv te da odem na dodatne preglede. To sam i učinila. Moja mi je doktorica dala uputnicu i otišla sam dermatologu. On mi je rekao da se doista radi o melanomu, no u početnoj fazi i da sam došla na vrijeme”, priča dalje gospođa Senka.

“Taj su mi problematičan madež uklonili operacijom. Radilo se o jednostavnom zahvatu, a kako sam došla u ranoj fazi, nije bilo potrebno nikakvo dodatno liječenje popur zračenja ili kemoterapije. Sad idem na redovite kontrole i, srećom, sve je u redu. No zbog tog iskustva sam postala pažljivija prema koži i svim svojim ukućanima stalno dosađujem da se čuvaju sunca i mažu kremama. Znate kako je kod nas U Dalmaciji, ako se ičime mažemo, to je maslinovo ulje, ali to nije dovoljna zaštita. Pogotovo ne sad kad je sunce stvarno jako”, kaže gospođa Senka.


“Poručila bih svima da se čuvaju i da ozbiljno shvate savjete liječnika i da se redovito kontroliraju. Pustite boju – zdravlje je bitno! Ja sam melanom otkrila slučajno, no srećom dovoljno rano. Pitanje je kako bi sve završilo da sam čekala još koju godinu”, poručuje gospođa Senka.

Melanomi su sve češći

Ovo je samo jedna priča o melanomu, no takvih ima mnogo. Zadnjih pet godina broj novootkrivenih oboljelih je porastao od 600 na 800 godišnje.

No što je zapravo melanom? Kako se otkriva i liječi te kako se učinkovito zaštititi? O tome smo porazgovarali s akademkinjom prof. dr. Mirnom Šitum, predstojnicom Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, voditeljicom Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravstva RH te predsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju HLZ-a.

dr. Mirna Šitum

Abeceda melanoma

“Melanom je zloćudni tumor kože. Među zloćudnim tumorima kože razlikujemo melanom kao posebni tumor i karcinome kože. To su dvije različite kategorije zloćudnih tumora kože. Karcinomi kože su puno češći i nemaju toliki zloćudni potencijal, za razliku od melanoma koji, nažalost, kod mnogih bolesnika završi s letalnim ishodom. Dakle, kad govorimo o melanomu, obično govorimo o obojenoj, pigmentiranoj promjeni na koži. Najčešće nastaje iz prethodno postojećih madeža na koži. Znači, ako zamislimo kakav bi madež normalno bio, a oni su najčešće smećkasti, onda njihova preobrazba u melanom ide s promjenom boje iz te svijetlo ili tamno smeđe prema sivoj, crnoj, tamno plavoj, ljubičastoj”, pojašnjava dr. Šitum.

Kako prepoznati melanom?

“Radi se o tumoru koji je u većini slučajeva lako prepoznatljiv na koži. Naravno, uvijek među melanomima ostane dvadesetak posto onih koje je teže prepoznati, ali ipak većina njih je lako uočljiva na koži. Kada govorimo o znakovima koji upućuju na pojavu melanoma ili njihov nastanak iz predhodnog madeža, onda bih ja naglasila da imamo nešto što zovemo “abecedom melanoma”. U toj abecedi, u tom akronimu, A predstavlja asimetriju. Obične promjene na koži, recimo madeži, su simetrični, okruglasti ili ovalni – ali pravilni. Čim je promjena neobičnog, bizarnog oblika onda već malo pobuđuje sumnju”, objašnjava naša sugovornica.

“Drugo je B – border ili granica. Kod običnog madeža ta granica prema zdravoj koži je jasna, madež je dobro ograničen. Kod melanoma postoji gubitak granice prema okolnoj koži, iako to nije nužan znak, ali isto može značiti da je ta promjena nešto loše. C je color ili boja. Nagla promjena boje prema tamno sivoj, plavoj, ljubičastoj, crnoj”, nastavlja profesorica pa dodaje:

“D je “dijametar” ili promjer. Dakle, madež koji ima asimetričan, bizaran izgled, nepravilnu i nejasnu granicu prema okolnoj koži, i još ako je veći od šest milimetara u promjeru, vrlo je sumnjiva promjena na melanom. Isto tako je jako važno istaknuti da nam pozornost privlače promjene – to je E kao “evolucija”  – koje su naglo nastale, kad pacijent primijeti neku promjenu koja je naglo nastala i nepravilna je. Dakle, nagli nastanak nove promjene ili promjena postojećeg madeža prvi su znakovi melanoma. Ovo su osnovni elementi u prepoznavanju melanoma” kaže dr. Šitum.

Važnost ranog otkrivanja

“Kao i kod svih zloćudnih tumora jako je važno rano otkrivanje. Mi prognozu kako će se stvar odvijati kod pacijenta kod kojeg je otkriven melanom, određujemo prema tome koliko je taj melanom debeo. Debljina melanoma nakon što se kirurški otkloni, mjeri se mikroskopski i ako je debljina manja od 0,8 mm, ima jako dobru prognozu i preživljavanje je 95 posto naših pacijenata. Ako je deblja od toga, izbočena je ili krvari, tada je prognoza lošija i petogodišnje preživljavanje opada s debljinom odstranjenog melanoma.”

Nadalje, profesorica otkriva da je, prema zadnjoj statistici iz Registra za rak za 2017. godine 805 novootkrivenih: “Znači iz godine u godinu bilježimo porast, a od tih pacijenata je umrlo njih 211. Među tim novootkrivenima su i ljudi s početnim melanomom. Mi od 2005. godine radimo javnozdravstvene akcije u sklopu kojih pregledavamo pacijente, educiramo ih i pomalo raste osvještenost o važnosti fotoprotektivnog ponašanja, tako da imamo i velik broj novootkrivenih melanoma koji su tanki. No još uvijek imamo i one pacijente koji potpuno ignoriraju promjene na koži, koji dolaze kasno.”

“Među njima je veći broj muškaraca nego žena, možda zato što žene i inače više pažnje posvećuju izgledu, pa onda i tijelu i koži koja je, ne zaboravimo, naš najveći organ. Tako da imamo veći broj muškaraca s melanomom, i to s onim debelim melanomima za koje je prognoza lošija, i veći broj muškaraca umire od melanoma”, otkriva dr. Šitum.

Koža pamti

Preplanula koža još uvijek je u modi, barem kod nas. No ljudi sve više uviđaju da ta preplanulost i nije tako koliko lijepo i atraktivno izgleda.

“Naše navike i poistovjećivanje atraktivnog izgleda s tamnom puti i preplanulošću, nama godinama stvara veliki problem. Zatim, neshvaćanje činjenice da sunce nije samo na plaži i na moru, već i u hobijima, u radu na otvorenom, u poljoprivredi, kod mornara, ribara, ljudi koji žive na područjima gdje ima puno sunčanih dana”, nabraja rizične čimbenike dr. Šitum.

“Osim toga, ono na što stalno upozoravamo su opekotine od sunca. Najgore je kad se one dogode negdje u djetinjstvu, otprilike do 14. godine života i pogotovo ako su praćene pojavom mjehura na koži. U tom slučaju, kasnije u životu i uz kumulativni utjecaj ultraljubičastog zračenja, rizik za dobivanje melanoma veći je i do tisuću puta. To je ono što kažemo da ‘koža pamti’. Zato se u kasnijoj dobi, nakon pedesete, pojavljuje melanom. Nekad je prosječna dob za pojavu melanoma bila u osmom desetljeću života, no sada imamo takav pomak da imamo najveći broj pacijenata između pedesete i sedamdesete godine života.

Znači rizici za dobivanje melanoma su oni genetski – ako nam netko u obitelji ima melanom ili puno madeža, ako ste plave ili crvene kose, plavih ili zelenih očiju, svijetle puti, imate puno pjegica… To je ono s čime se rađate. Takva koža je uvijek sklonija oštećenjima od sunca; a osim tog genetskog rizika, rizik je i utjecaj ultraljubičastog zračenja“, pojašnjava dr. Šitum.

Projekt Euromelanoma

Na razini Europske unije pokrenut je projekt Euromelanoma čiji je cilj osvijestiti ljude o potrebi zaštite kože i ranog otkrivanja melanoma. Hrvatska se tom projektu pridružila 2008. godine.

“Taj  projekt provode mnoge države Europske unije pod pokroviteljstvom Europske akademije za dermatologiju i venerologiju. Projekt obično započne u proljeće i svake godine ima jedan univerzalni moto. Cilj projekta je primarna prevencija, a to je upoznavanje građana s faktorima rizika, upoznavanje s načinima zaštite od tih rizika, najviše od ultraljubičastog zračenja, podučavanje o fotoprotekciji, a ona podrazumijeva biranje dijela dana kad ćemo boraviti na suncu koje je, moramo to naglasiti, blagotvorno do 10 ujutro ili nakon pet popodne, zatim kako ćemo biti zaštićeni, hoćemo li se mazati s fotoprotektivnim sredstvima, hoćemo li boraviti ispod suncobrana, hoćemo li se posve povući s otvorenog između 10 i 17 sati, nositi pokrivala za glavu, nositi fotoprotektivnu odjeću.i slično. Znamo da na kremama piše SPF – sun protection factor – a na odjeći piše UPF faktor – ultraviolet protection factor – i to je nešto na što valja obratiti pozornost“, kaže dr. Šitum i dodaje:

“Nadalje, u sklopu projekta Euromelanoma organizira se podučavanje po školama, vrtićima, edukacija edukatora i medicinskih djelatnika, trenera, odgojitelja, medicinskih sestara, profesora, nastavnika, ali i  liječnika kojima ovo nije uža specijalizacija i slično.”

“Osim toga, imamo preventivne preglede koje obavljamo na različitim lokacijama diljem Hrvatske. Zadnjih godina bili na našim otocima, na Visu, na Hvaru, na Cresu, Lošinju, Unijama, Susku… do toga da imamo javnopreventivne akcije u gradovima. U Zagrebu na Jarunu svake godine pregledamo otprilike tisuću građana, zatim u Splitu, Zadru, Crikvenici… Uglavnom, tijekom lipnja i srpnja provodimo te preglede na koje pacijenti mogu doći besplatno”, kaže u razgovoru za MojeVrijeme.

Ipak, na organizaciju besplatnih pregleda, ove je godine utjecala i situacija s epidemijom koronavirusa, potvrđuje dr. Šitum: “Ove godine, nažalost, nismo u mogućnosti tako nešto organizirati jer nam ne dopušta epidemiološka situacija i upute kriznog stožera, tako da se služimo samo internetom i internetskim platformama. Plakate ćemo imati u domovima zdravlja, tramvajima i drugim javnim mjestima putem kojih podučavamo naše građane kako se trebaju štititi, kako izgledaju promjene na koži zbog kojih se trebaju javiti liječniku i kako napraviti samopregled”

Moto ovogodišnje kampanje je: ‘Kad pogledaš prema nebu i vidiš sunce – namaži se ili se skloni sa sunca. A kad pogledaš navečer prema nebu i jednom mjesečno vidiš puni mjesec – napravi samopregled’.  U lecima je prikazano i kako se radi samopregled i kako izgledaju promjene na koži radi kojih se treba javiti liječniku.

Kako odabrati pravu kremu za sunčanje i kako je nanijeti?

Onaj štetni dio ultraljubičastog spektra koji stiže do Zemljine površine je UVA i UVB, a postoji i infracrveno zračenje, tako da bi nam zapravo trebala trostruka zaštita, doznajemo od naše sugovornice.

“Faktor zaštite se bira prema tipu kože. Ako ste tamnoputi i nikad ne izgorite i ako niste na suncu baš u podne  – jer u podne će svatko izgorjeti – onda vam je potrebna jačina zaštite 30. Ako ste svijetli i odmah pocrvenite i ako vam je dovoljno deset minuta na suncu da odmah izgorite, onda vam je potrebna zaštita 50 plus. Taj faktor je za sve ljude svijetle puti, za djecu, za one koji su operirali melanom ili imaju puno madeža… Dakle za nekih 80 posto populacije dermatoonkolozi preporučuju isključivo 50 plus. Na europskom tržištu postoji maksimalno 50 plus, a na američkom čak 100”, tvrdi profesorica pa objašnjava da ako na kremi piše 30, zapravo na suncu možete biti 30 minuta dulje nego biste inače bili. Faktor 50 znači da možete biti na suncu 50 minuta dulje nego što biste inače bili.

Postoje i vodootporne kreme, na tržištu ima puno kvalitetne zaštite prilagođene i dječjoj koži, prilagođene koži sklonoj alergijama, aknama pa se kvalitetna dermokozmetika može naći za sve vrste i tipove kože.

“Ono što je važno naglasiti je da se ne možete namazati kremom ujutro i da to onda čitav dan vrijedi. Trebalo bi, ako se kupate, sunčate, brišete ručnikom, sjedite u pijesku, svaka dva sata obnavljati s dovoljnom količinom kreme za zaštitu od sunca. To znači da se treba obilno mazati i tek smo onda dovoljno zaštićeni”, naglašava dr. Šitum.

Mogu li kreme za sunčanje biti štetne?

Na pitanje o štetnosti krema dr. Šitum odgovara: “U kremama za sunčanje postoje dvije vrste podloge: kemijske koje su lakše i lako se razmazuju, a mogu biti i u obliku sprejeva i koža ih dosta lako prihvaća. Imamo i one koje su guste, ostavljaju jedan bijeli trag – to je tzv. fizikalna zaštita, odnosno to su kreme koje fizički potpuno blokiraju UV zračenja. Ove prve kreme odbijaju oko 85 posto UV zračenja, no 15 posto ipak prođe. Ove druge blokiraju kompletno UV zračenje i preporučuju se za djecu, bez straha da će ostati bez D vitamina jer dok šeću na otvorenom ili se igraju u parkovima, dobijaju dovoljno UV zračenja da bi došlo do sinteze D vitamina. Tu fizikalnu zaštitu preporučujemo i svima koji su operirali melanom i bilo kakav karcinom kože ikoji imaju puno madeža.”

“Ovim poslom se bavim 30 godina i još nikada nisam vidjela pacijenta koji se redovito mazao i štitio od sunca da ima melanom ili karcinom kože. Samo sam vidjela one koji se nisu štitili da imaju te bolesti. Prema, tome, ono što se može pročitati na internetskim portalima koji nisu znanstveno utemeljeni, priče da bi fotozaštitne kreme izazivale nekakvu kancerogenezu putem nekih nanomolekula koje prodiru u vaše stanice, to apsolutno nije točno”, rezolutno kaže.

Je li maslinovo ulje dovoljno?

Iako je iznimno popularno, mazanje maslinovim uljem nije dovoljno da bi kožu zaštitilo od štetnog utjecaja sunca. “Možete izgorjeti preko maslinovog ulja. Ono je sjajno za njegu kože, sjajno je nakon sunčanja ili možete jednu žlicu staviti u kadu da se kupate u njemu što će vam stvoriti jedan jako lijepi zaštitni i njegujući sloj na koži. Ali maslinovo ulje nije dovoljna zaštita od sunca jer ima zaštitni faktor od samo tri. Ljudi se danas mažu s tim ne zbog zaštite, nego da dobiju ljepšu i tamniju boju. Mažu se i nekim drugim uljima, bademovim, orahovim, ekstraktima mrkve i slično, da bi lakše postigli tu preplanulu boju. No zapravo, veća preplanulost znači i veći stupanj oštećenosti kože”, zaključuje dr. Šitum.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP