Prati nas

Vijesti

Sindikati najavljuju prosvjed protiv Pavićeve mirovinske reforme

Danas na izričito pitanje je li postoji prostor za pregovore oko produljenja radnog vijeka do 67 godina starosti, oko penalizacije i nekih drugih stvari, ministar je vrlo jasno rekao da prostora za to nema.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
Sindikalist Mladen Novosel (foto: Sandro Bura)

Ministar mirovinskog sustava Marko Pavić sastao se s predstavnicima sindikata i poslodavaca, kako bi im rastumačio mirovinsku reformu. Sindikalci su nakon 50 minuta izašli sa sastanka. “Žao mi je što su nezadovoljni prijedlogom, ali zadovoljan sam što su ga podržali poslodavci”, kazao je Pavić novinarima. Drugi stup, dodaje, nije ugrožen.

“Naš prosječni umirovljenik ima 30 godina staža, a Nijemac 37,8 mjeseci, fali nam 17 milijardi kuna za mirovine godišnje i želimo dugoročnu održivost sustava, ali i povećanje i adekvatnost mirovina”, ponovio je još jednom ministar. Kaže, želi da se sadašnjim umirovljenicima povećaju mirovine te da umirovljenici mogu zakoračiti na tržište rada. To znači da će ti umirovljenici moći raditi do četiri sata dnevno uz primanje mirovine u punom iznosu.


“Za one koji idu u mirovinu sljedećih 10 ili 15 godina, a imat će bez reforme 60 do 700 kn manju mirovinu, želimo ih izjednačiti barem sa sadašnjim umirovljenicima. Omogućiti im izbor. Za najmlađe, koji će 40 godina provesti u sustavu rada želimo osnažiti drugi stup”, objašnjava i dodaje: “Ubrzat ćemo produljenje rada već za 2031., ali to već ima gotovo polovica EU zemalja.”

Kako će namaknuti novac za one kojima prijete niže mirovine?

Uz sve navedeno, predlaže se povećanje minimalne mirovine za tri posto, kao i rješavanje pitanja dodatka na mirovinu od 27 posto koji primaju stariji osiguranici. Pravo na taj dodatak ubuduće bi imali osiguranici rođeni 1962. i mlađi koji se odluče ušteđevinu iz drugog stupa prenijeti u prvi stup. Izračuni pokazuju i da trošak dodatka od 27 posto do 2040. iznosi 40 milijardi kuna. “Iz naših proračuna sistem je stabilan do 2100. godine. Čak da i damo tih 27 posto i 40 milijardi kuna ne rješava pitanje 300.000 građana rođenih nakon 1962. a koji su imali minimalne plaće. Za njih ćemo osigurati prijelaz u prvi stup kako bi im se osigurala barem minimalna mirovina.” Uz to, za one koji prijevremeno odlaze u mirovinu, predlaže i umanjenje ili penalizaciju od nešto više od 4 posto po godini.

Što na sve kažu sindikati?

“Sastanak je pokazao da se obistinilo ono što smo očekivali, da je Vlada sve pripremila i da su nas stavili pred gotov čin. Danas na izričito pitanje je li postoji prostor za pregovore oko produljenja radnog vijeka do 67 godina starosti, oko penalizacije i nekih drugih stvari, ministar je vrlo jasno rekao da prostora za to nema”, kazao je nakon sastanka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

“Nema potrebe na takav način više razgovarati sa ovim Ministarstvo i ovom Vladom”, dodao je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel koji najavljuje veliki radnički prosvjed.

“Mogli bismo prijeći preko višemjesečnog bahatog i ignorirajućeg pristupa ministra Pavića prema sindikatima kao socijalnim partnerima, međutim ono što je danas definitivno prelilo svaku kap je da već nakon dva mjeseca otkako su sve tri sindikalne središnjice tražile odgovore od ministra Pavića da se mirovinski zakoni mijenjanju u cilju smanjivanja dobne granice sa sadašnjih 67 godina na 65 jer smatramo da sve zemlje u rangu Hrvatske ni približno nemaju dobnu granicu 65 godina.

Nakon što smo tražili da se radnike dodatno ne penalizira ako ranije odu u mirovinu već ako se netko treba penalizirati to je poslodavac jer svi radnici stariji od 50 godina polako su nepoželjni za poslodavce i kada smo tražili kao treći zahtjev da radnici koji sada imaju 41 godinu staža kao kriterij i 60 godina života da se ta dobna granica ne podiže, nismo dobili nikakav odgovor. Ministar je rekao da o tome nemamo što razgovarati, da je to stav Vlade, onda se postavlja pitanje čemu takav socijalni dijalog, onda je to moglo biti rečeno prije šest mjeseci da nas toliko ne zavlači”, izjavio je Novosel za RTL Danas.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP