Prati nas

Zdravlje

Virus Zapadnog Nila: Kako suzbiti komarce i zaštiti se od uboda

Poznato je da virus prenose komarci pa je važno spriječiti njihovo razmnažanje, ali i zaštiti se od njihova uboda. Ovo su mjere koje preporučuje Zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

U Hrvatskoj je dvoje ljudi umrlo od virusa Zapadnog Nila, dok ih je nekoliko desetaka zaraženo. Najviše u Osječko-baranjskoj županiji te na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Poznato je da virus prenose komarci pa je važno spriječiti njihovo razmnažanje, ali i zaštiti se od njihova uboda. Ovo su mjere koje preporučuje Zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar:



Razvoj komaraca

Komarci se razvijaju u vodi. Ovisno o vrsti, mogu se razvijati u čistim i onečišćenim vodama, različitim prirodnim staništima ili staništima koja su nastala utjecajem ljudi. U proljeće se najprije pojavljuju vrste koje se razvijaju u šumskim područjima i na poplavnim površinama. S dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolišu, postaju aktivna legla komaraca u naseljima. Stoga je broj komaraca oko nas posljedica prisutnih uvjeta potrebnih za njihov razvoj, prije svega količine vode i temperature. Na brojnost komaraca utječu i mjere koje se poduzimaju u njihovu suzbijanju.

Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, lokve nastale nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća, mirni dijelovi tekućica.

Umjetna legla komaraca su raznolika i brojna: otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane i različite slične nakupine vode.

Suzbijanje komaraca

U zaštiti građana od komaraca na području grada Zagreba komarci se suzbijaju organiziranom provedbom Programa koji je prvenstveno usmjeren na suzbijanje ličinki u vodama stajaćicama. Suzbijanje letećih komaraca provodi se na ograničenim područjima na kojima je njihov broj značajno veći. Suzbijanje komaraca u Zagrebu provode pravne osobe koje su sklopile ugovor s Gradom Zagrebom za provedbu suzbijanja.

Građani svojim svakodnevnim aktivnostima i ponašanjem mogu znatno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojoj okolini.

Kako?

ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, boce, igračke i druge posude;
redovito (svakih četiri do pet dana) prazniti ili zamijeniti vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu;
spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom;
tijekom ljeta u vaze za cvijeće na grobljima staviti pijesak ili zemlju, prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim;
propisno odlagati krupni otpad;
održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane;
održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija);
propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima; redovito uklanjati gume koje se ne koriste, prazniti vodu iz guma, gume prekriti nepropusnom folijom;
održavati septičke jame, držati ih propisno zatvorene;
održavati zelene površine i uređivati vrtove da se u njima što manje zadržavaju leteći komarci.

Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca je pronaći i ako je moguće ukloniti mjesta njihovog razvoja (legla).

Kako se zaštititi od uboda komaraca?

Koristiti sredstva koja odbijaju komarce (repelente) na bazi aktivne tvari DEET (20-50%) ili icaridin, pridržavajući se uputa za njihovo korištenje.

Pri boravku u područjima gdje je velik broj komaraca nositi odjeću svijetlih boja, duge rukave i duge hlače.

Zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.

Prije putovanja u zemlje izvan Hrvatske (u kojima su komarci značajni kao prijenosnici bolesti) putnicima savjetujemo da posjete Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i savjetuju se sa specijalistom epidemiologije o potrebnoj zaštiti.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati