Prati nas

Zdravlje

GODINE SU SAMO BROJ

Četiri najvažnije promjene u muškom tijelu nakon pedesete

Muškarci od pedeset godine odjednom shvate da više nemaju snagu 19-godišnjaka, mišići više nisu toliko snažni, razina testosterona opada kao i libido. No dobar vijest u svemu tome jest da nas dob usporava samo ako joj to dozvolimo.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Teretana u starijim godinama
foto: BigStock

Kako starimo, naše tijelo prolazi kroz mnoge dobre ali i loše promjene. To može biti dosta zastrašujuće jer nas može sprječavati da radimo stvari koje smo navikli i koje volimo. Kako je svatko od nas priča za sebe, te promjene kod različitih ljudi dolaze u različito vrijeme. Također, važnu ulogu ima i genetika, a dobar primjer je ćelavost koja se kod nekih muškaraca javlja ranije, a kod nekih kasnije, kod nekih je jače izražena, a nekima se kosa s godinama tek malo prorijedi. No sagledamo li starenje općenito, četiri su glavne značajke tog procesa kod muškaraca. Ako razumijete promjenu koja vam se događa, lakše ćete joj se prilagoditi.

1. Mišićna ograničenja

Kako starimo, pogotovo kad prijeđemo pedesetu, reduciramo mišićne napore. Muškarci koji inače češće nose teške terete i rade fizički zahtjevnije poslove, kasnije u životu poduzimaju manje napora pa se shodno tome smanjuje i mišićna masa. Mišići u muškaraca iznad pedesete gube svoju elastičnost i postaju krući. Istovremeno, mišiće koriste rjeđe jer više ne rade iste poslove kao kad su bili mlađi. Mišićna masa i toniranost mišića se smanjuju te se pojavljuje artritis. Kako bi se smanjila bol u mišićima, važno je nastaviti raditi stvari u kojima uživamo i redovito koristiti sve grupe mišića. Svakako će pomoći krenete li na fitnes ili se svakodnevno rastežete.


2. Manjak vode u tijelu

Kako se približavamo pedesetoj, gubimo mnogo vode iz tijela. Mlađe tijelo sastoji se od otprilike 61 posto vode, no nakon pedesete taj se postotak smanji na 54 posto. Naše tijelo treba vodu kako bi normalno funkcioniralo, no s manje vode organizmu postaje teže očistiti se od toksina. Važno je uvijek piti dovoljno vode i povećati unos vode kad napunimo pedesetu. Čak i ako ste mlađi, dobro je naviknuti se piti dovoljno vode – barem dvije litre dnevno.

3. Niža razina testosterona

Ovo je bilo predmetom mnogih debata jer neki smatraju da je snižena razina testosterona povezana s drugačijim prehrambenim navikama, bolestima, debljinom i općenito stilom života. Međutim, razina tog hormona nakon pedeset doista se smanjuje jer ga više trošimo za obnovu mišića i oštećenih tkiva. Zbog toga muškarci imaju snižen libido, seksualni nagon i slično. Kako bi se razina testosterona vratila u normalu, važno je redovito vježbati kako bi se smanjila razina masnoće u tijelu. Što ste u boljoj formi, mišići će se manje oštećivati pa će se i manje testosterona koristiti za obnovu mišića.

Kad ste u teretani, fokusirajte se na vježbe koje podižu razinu testosterona poput čučnjeva, benča i vježbi za mišiće leđa. Radite na velikim grupama mišića i s većim opterećenjem kako bi se u vašu krv otpustilo više testosterona koji će vam dati snagu.

4. Mentalna nestabilnost

Pod pojmom “nestabilnost” misli se na depresiju, gubitak pamćenja i tjeskobu. Nakon pedesete tjelesni procesi usporavaju i promjene počinju vladati organizmom.  Sve se to obično smatra negativnim promjenama i može imati utjecaj na mentalnu dobrobit osobe. Muškarci tad obično shvate da više nemaju snagu 19-godišnjaka i postanu vrlo oštri prema sebi. Dobra je vijest da se mentalna stabilnost može očuvati ako počnemo drugačije gledati na stvari i zadržimo aktivan životni stil.

Dob nas usporava samo ako joj to dopustimo, zato ostanite aktivni, pridružite se rekreacijskim grupama i ostanite pozitivni. No to se ne odnosi samo na fizičko vježbanje. Opskrbite se križaljkama i raznim drugim, umno zahtjevnim igrama. To će vaš um održati oštrim i mladim.

.

Zdravlje

Je li BCG cjepivo zaštitilo zemlje bivše Jugoslavije od koronavirusa?

Američki magazin The Times ispitao je koliko ima istine u onim pretpostavkama da je BCG cjepivo protiv tuberkuloze zaslužno za to što su balkanske zemlje tako dobro prošle u epidemiji koronavirusa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedan dio Europe bolje je od ostatka kontinenta upoznat sa svim opasnostima koje virus nosi. U svom kratkom životu, Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina, već ionako napaćene ljude, napadale su i ospice. Zbog toga se, kada je COVID-19 stigao na zapadni Balkan, regija bolje pripremila za najgori scenarij, piše ugledni list The Times.

No, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno imaju 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.


Razloge za tako dobre rezultate Times nalazi u teoriji koja je već neko vrijeme prisutna. Naime, neki su znanstvenici uvjereni kako su zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.

Stručnjaci se već godinama pitaju kako to da se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo stotinu godina, jača čovjekov imunitet i kad su u pitanju druge bolesti. Njihov je rad dobio novi uzlet zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

-“Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome COVID-19. Ovo su samo dojmovi i još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s COVID-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija je insistirala na cijepljenju

Jugoslavija i države nastale nakon njezina raspada, među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svih osoba mlađih mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje je postalo obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Beograđani u ogromnim gužvama čekaju cijepljenje, 1972.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.

“BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava izraze ili zatome. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta Baylor u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od COVID-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli život.

Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na COVID-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci. ” Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa”, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

Ukidanje sloboda za opće dobro

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži krizu izazvanu koronavirusom u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke odlike koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje pošlo, stariji od 65 i dalje se pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr. Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

Jugoslavensko javno zdravstvo funkcionira i danas dobro

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Cijepljenje u Ljubljani, 1972.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše The Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasila kraj epidemije, a do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva zaraze i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja i izvanrednih stanja se ukidaju. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.

To brine epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije najesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP