Prati nas

Mozaik

Debata

Je li Franjo dobar ili loš papa?

Franjo je omiljen u narodu, no kritiziraju ga i ljevičari i desničari. Za prve je njegova skromnost tek maska. Za druge je njegova spremnost za dijalog s marginaliziranim dijelom vjernika dokaz da je politički lijevo pa ga zovu i ‘crvenim papom’

Objavljeno

|

Papa Franjo (foto: Edgar Jiménez, Wikimedia)

Jorge Mario Bergoglio prvi je papa iz Latinske Amerike, prvi s južne polutke, prvi papa isusovac i prvi papa koji je uzeo novo papinsko ime nakon točno 1100 godina. Katoličkom crkvom upravlja od 2013. godine. Iako, za razliku od prethodnika, gradi imidž „skromnog pape iz naroda koji se ne boji vjernika i osuvremenjivana institucije“, održava tradicionalni pogled u vezi pobačaja, eutanazije, kontracepcije, homoseksualnosti, ređenja žena, i svećeničkog celibata.

Franjo je omiljen u narodu, no kritiziraju ga i ljevičari i desničari. Za prve je njegova skromnost tek ambalaža u kojoj ne postoji deklarirani sadržaj. Za druge je njegova spremnost za dijalog s marginaliziranim dijelom vjernika dokaz da je politički lijevo pa ga zovu i „crvenim papom“. Debatu pod nazivom „Je li Franjo zaista dobar papa“ pokrenuo je debatni portal Kialo. Prenosimo najbolje ocijenjene argumente onih koji misle da je, ali i onih koji misle da nije.



Franjo povezuje katoličku doktrinu s aktualnim globalnim problemima i tako dokazuje da je Crkva relevantna za cijeli svijet.
Franjo Crkvu vraća k temeljnim kršćanskim vrijednostima.
Papa je značajno otvorio Crkvu vjernicima. Sada je to puno više Crkva dobrodošlice.
On je prvi papa koji je ispravno adresirao rastuću krizu seksualnog zlostavljanja unutar Crkve.
Raspršio je centre moći unutar Crkve.

 

Dobar papa je onaj koji ujedinjuje kršćane pod svojim vodstvom. Ali papini liberalni stavovi o pitanjima religije podijelili su Crkvu.
Prema učenjima, Crkva postoji u kontinuitetu sa svojim tradicijama i prošlošću. Reformacija doktrina koje papa predlaže su kršenje tih principa, a on postaje opasnost za Katoličku crkvu.
Crkva je povijesno i strukturno ekstremno opasna institucija. Svatko tko je pristane voditi, bez fundamentalnih reformi, može biti samo loš papa.
Sve promijene koje je papa učinio u Crkvi kao instituciji jesu kozmetičke i površne naravi.
Crkva treba papu koji će je povesti u 21. stoljeće, a Franjo do sada to nije uspio.
Franjo je poznat po homofobiji. Njegov pontifikat samo dokazuje da Crkva ne prepoznaje pripadnike seksualnih i rodnih manjina kao jednako vrijedne.

Kako biste vi odgovorili na naslovno pitanje?

.

Mozaik

Žižek: ‘Za sreću ne smijete imati previše demokracije, ona donosi odgovornost’

Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar, kaže slovenski filozof.

Objavljeno

|

Autor

Tko je Žižek?

Klinički psihijatar, kanadski sveučilišni profesor Jordan Peterson, proglašen je jednim od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, a prije više od godinu dana izazvao je na intelektualni dvoboj Slavoja Žižeka, slovenskog sveučilišnog profesora i ravnatelja londonskog instituta Birkbeck, koji je i sam desetljećima prisutan na globalnoj filozofskoj sceni.

Žižek je bačenu rukavicu napokon prihvatio, a mediji su događaj odmah nazvali “sukobom divova”, javlja HRT.



U razgovoru na temu sreća Peterson je kazao kako smatra da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe”. “Podložni smo silama u sebi koje nisu pod kontrolom volje, a tako je i sa srećom. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”.

Žižek pak kaže da “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. “Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar”, dodaje.

Pozivajući se na izjave Winstona Churchilla o demokraciji Peterson kaže da je “riječ o najgorem obliku vladavine koji postoji osim svih ostalih oblika. Isto bi se moglo reći i za kapitalizam. Riječ je o najgorem obliku ekonomskog sustava osim svih ostalih koje smo ikad iskušali”.

Filozofski dvoboj Slavoja Žižeka i Jordana Petersona, kojega neki nazivaju i “debatom stoljeća” mogli ste na Prvom programu HRT-a. Snimku u cijelosti pogledajte 26. travnja na Trećem programu.

Nastavi čitati