Prati nas

Mozaik

Samo zabava

Je li Noć vještica đavolje djelo ili samo zabava?

Pripremite se, vampir, zombiji i vještice stižu! Naime, raznim zabavnim događanjima, u Hrvatskoj će se i ove godine, u noć uoči Svih sveti  31. listopada, obilježiti Noć vještica ili Halloween.

Objavljeno

|

Zombie Walk Zagreb (foto: Siniša Bogdanić)

Pripremite se, vampiri, zombiji i vještice stižu! Naime, raznim zabavnim događanjima u Hrvatskoj će se i ove godine obilježiti Noć vještica ili Halloween u noći uoči Svih svetih 31. listopada,

Riječ je o još jednom komercijalnom uvozu iz Sjedinjenih Država, a koji je nastao na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve. Danas je to zabavni i veseli festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove, sve u svrhu tobožnjeg zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih.


“Noć vještica je predvorje pakla”

I dok se ovom karnevalu i potjeri za slatkišima najviše vesele djeca, Crkva upozorava da se iza priče o karnevalu krije mračna istina. “To je predvorje pakla i uvijek je više zahtjeva za egzorcizmom u to vrijeme”, rekao je glasnogovornik međunarodne udruge egzorcista Valter Cascioli 2014. godine na konvenciji stručnjaka za istjerivanje đavla, a na kojoj je sudjelovao i papa Franjo.

Sudjelovanje u poganskim običajima je, reći će svaki agilniji svećenik, zabranjeno mladim kršćanima. I zato će se mladi katolici i ove godine družiti u kontradogađaju – molitvenom bdijenju i procesijama pod nazivom Hollywin (eng. svetost pobjeđuje) koje su u Hrvatskoj održava od 2003. godine.

Zombie Walk Zagreb (foto: Siniša Bogdanić)

“Hrvatskoj trebaju sveci, a ne vještice”

“Današnjoj Hrvatskoj potrebno je više no ikad novih svetaca, a na svetost smo baš svi, pa tako i vi dragi mladi, svakodnevno pozivani! Zato, budite ustrajni u vjeri, strpljivi, ponizni, svjedočite svoju vjeru drugima, ljubite… gorljivije no ikad! Pozovite svoje prijatelje, obitelji, rodbinu i dočekajmo svetkovinu Svih Svetih zajedno”, stoji u ovogodišnjem pozivu iz Ureda za mlade Varaždinske biskupije.

Ove je godine u Zagrebu po prvi puta održan i Hod zombija, zabavno okupljanje ljubitelja filmskog žanra strave i užasa. Na radost djece koja su sudjelovala i zabavu slučajnih prolaznika, a na užas katoličkih aktivista, “živi mrtvaci” su prošetali središtem metropole. Podsjetimo, nakon “parade živih mrtvaca“ oglasio se i šef katoličke udruge Vigilare, Vice Batarelo, koji je zatražio i kaznenu odgovornost za roditelje koji su djecu izložili, navodnom, vizualnom nasilju.

Zombie Walk Zagreb (foto: Siniša Bogdanić)

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP