Milka Planinc u sjedištu Europske komisije 1983. (foto: EK)

Čelična lady Jugoslavije

Milka Planinc, premijerka u suknenim čarapama

Autor: • 07. 10. 2018. • Mozaik297 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Jugoslavenska političarka Milka Planinc preminula je na današnji dan (7. listopada) 2010. godine u Zagrebu. Bila je sedma jugoslavenska premijerka – predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFRJ.

Rođena je 21. studenog 1924. u Žitniću kod Drniša. Planinc se 1943. godine pridružila partizanima. Prije toga je kao srednjoškolka u Splitu sudjelovala u akcijama SKOJ-a, protiveći se talijanskom okupatoru. Stoga ne čudi da je obnašala i funkciju predsjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CKSKH). Na to je mjesto došla nakon sloma Hrvatskog proljeća. Optuživalo ju se da je dala uhititi brojne hrvatske političare (proljećare) koje je tadašnji režim optužio za nacionalizam i separatizam. Uživala je zaštitu doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.



Njen premijerski mandat počeo je 1982. godine i trajao je do 1986. To se razdoblje pamti kao vrijeme velikih nestašica kave, ulja, šećera, deterdženata, goriva… Posljedica je to Programa stabilizacije kojim je uvela ograničenja uvoza robe široke potrošnje. Propisala je i niz rigoroznih mjera poput vožnje par-nepar, no zahvaljujući njima, Jugoslavija je stabilizirala devizne rezerve i izbjegla potpuni kolaps.

Žena, poručnica, premijerka…

Narodna predaja kaže kako je za vrijeme nestašice najlonki, za primjer drugima, nosila debele suknene čarape i poručivala ženama da Jugoslavenke mogu i bez najlonki. Iz vremena Hrvatskog proljeća ostala je zapamćena parola “Nećemo Milku kuharicu, hoćemo Savku doktoricu”. Kasnije je za hrvatske medije ispričala da se sa svojom prethodnicom na mjestu šefice CKSKH, protjeranom Savkom Dabčević Kučar, tek površno družila te da nikada nisu bile bliske prijateljice.

U Zagrebu je završila Višu upravnu školu. U JNA je imala čin poručnika. Jedina je žena u povijesti koja je bila premijerka jedne socijalističke zemlje. Ovo su neke od njenih izjava koje je dala 2007. godine za Jutarnji list.

Milka Planinc biografija

Josip Broz Tito i Milka Planinc (foto: RTVSLO)

O Hrvatskoj

Borila sam se za Hrvatsku. Kakva bi ta Hrvatska bila da nije bilo partizana? Hrvatska je bila zaostala zemlja. Imali smo ambiciju napraviti od Hrvatske razvijenu zemlju. Često mi je jedan prijatelj govorio da je komunizam nešto primaljivo na horizontu, ali što mu se više približavaš, sve je dalje.

O hrvatstvu

Ja sam Hrvatica i to nikada nisam skrivala. Dapače. U partizanima smo često pjevali i “Lijepu našu”, “Još Hrvatska ni propala dok mi živimo” i mnoge druge hrvatske pjesme i budnice. I to ne po direktivi, nego spontano, osjećajno. Pogledajte slike koje pokazuju kako smo pokapali svoje borce u St. Jakobu – pod križem! Jesmo se borili za Hrvatsku, ali i Jugoslaviju, jer smo željeli, kako sam rekla, bolji svijet.

O braniteljima

Smeta mi kada se želi napraviti razdor između nas, boraca NOB-a, i branitelja iz Domovinskog rata. Oba su rata bila oslobodilačka i antifašistička. I to je naša veličina.

O antifašizmu

Kod nas se antifašizam povezuje isključivo s komunizmom da bi ga se diskreditiralo. Činjenica jest da su komunisti poveli taj oslobodilački rat. Oni su ga organizirali i vodili. No, među partizanima je bilo mnogo onih koji nisu bili komunisti, ali su se borili protiv okupatora i za bolje sutra. Ni ja nisam znala ništa o komunizmu, osim da se borim za to da svi ljudi budu ravnopravni i zadovoljni.

O Bleiburgu

Bleiburg treba istražiti i utvrditi što se doista zbilo dok još ima živih svjedoka. Ne znam koliko je ljudi ondje stradalo, ali ako je i jedan čovjek bio ubijen bez suđenja, onako kako se govori da su ljudi ondje bili likvidirani, to je za svaku osudu. Žao mi je što pravih, objektivnih i kompetentnih znanstvenih radova o Bleiburgu još nema.

O optužbama da je organizirala poratni pokolj u Kočevskom rogu

Ta je optužnica izazvana čistim političkim razlozima. To je politička spekulacija. Moje ime “zvuči”, poznato je. Naime, godinama sam bila na mnogim odgovornim partijskim i državnim dužnostima u Hrvatskoj i Jugoslaviji te je vrlo privlačno mene optužiti i povlačiti oko stvari s kojima stvarno nemam baš nikakve veze. Osobno se zalažem za to da se stvari istraže te sudski i znanstveno obrade. Nažalost, sve je jasnije da su zločini tada počinjeni i to treba izvesti na čistac, ali se takvim, posve neutemeljenim i izmišljenim optužbama, neće daleko stići.

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.