Prati nas

Zdravlje

PUT DO ZDRAVLJA

Tri najtvrdoglavija mita o kolesterolu

Odričete li se mesa, jaja, špeka, čvaraka, sira i ostalih delicija iz straha od tog zločestog kolesterola, slobodno se opustite i normalno ručajte. Naime, kolesterol nije takav bauk kakvim ga se posljednjih desetljeća prikazivalo. Razbijamo tri najčešća mita o kolesterolu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Ako se nađete u situaciji da nad zdjelom punom salate razmišljate o sočnom hamburgeru, odolite iskušenju jer salata je doista zdraviji izbor. Međutim, ako ste opsjednuti razinom kolesterola i pažljivo odmjeravate svaki zalogaj razmišljajući o tome kakvi će vam biti rezultati na idućem liječničkom pregledu, možete se malo opustiti, piše portal Living Better 50.

Naime, kolesterol nije uvijek loša stvar. Zapravo, kolesterol se nalazi u svakom organizmu, a ono na što treba pripaziti je da lošeg kolesterola ne bude više od onog dobrog. No krenimo redom…


Mit br. 1 – Kolesterol je loš

Potpuno je krivo reći da je kolesterol neprijatelj jer pomaže našem tijelu u obavljanju nekih važnih funkcija. Kolesterol pomaže u stvaranju staničnih membrana, hormona i vitamina D. Također, igra ulogu u kognitivnoj funkciji te pomaže u stvaranju sjećanja. Osim toga, kolesterol igra je vrlo važan kod probave. No iako kolesterol ima neke pozitivne strane, nemojte se odmah zatrpati masnom hranom, odrescima i grickalicama. Zdrava, ujednačena prehrana i redovito vježbanje uvijek su najbolja opcija.

Mit br.2 – Najbolja je prehrana s niskim udjelom masti

Namirnice sa smanjenim udjelom masti trenutno su jako popularne, no istina je da zapravo ničemu ne služe. Iako ćete uz smanjen udio masnoće možda izgubiti koju kilu viška, premali unos masti može biti štetan za vaše zdravlje. Da bi vaše tijelo i njegov kolesterol biti u dobrom stanju, slobodno se vratite starom dobrom maslacu i zapamtite da nisu sve zasićene masnoće iste. Neke su štetne, druge korisne, a treće potpuno neutralne. Sve ovisi o kojoj vrsti hrane je riječ.

Kako biste smanjili udio triglicerida i povećali udio dobrog kolesterola, smanjite unos ugljikohidrata, odnosno kruha, krumpira, riže, krekera i šećera. Također, iako razina kolesterola ovisi o vašoj prehrani, imajte na umu da je genetika u ovoj priči ipak presudna.

Mit br. 3 – Jaja su neprijatelj

Slobodno uživajte u omletima i jajima na oko. Naime, nutricionisti kažu da jaja igraju vrlo malu ulogu kad je riječ o razini kolesterola u krvi. Štoviše, čak i ljudi s bolestima srca smiju pojesti do dva jaja dnevno i tako šest tjedana, a da pritom ne dođe do nikakve promjene u njihovom kolesterolu. Osim toga, jaja su dobar izvor kolina, tvari koja pomaže pamćenju, i antioksidanata poput zeaksantina i luteina koji sprječavaju propadanje mišića.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP