Prati nas

Zdravlje

PUT DO ZDRAVLJA

Tri najtvrdoglavija mita o kolesterolu

Odričete li se mesa, jaja, špeka, čvaraka, sira i ostalih delicija iz straha od tog zločestog kolesterola, slobodno se opustite i normalno ručajte. Naime, kolesterol nije takav bauk kakvim ga se posljednjih desetljeća prikazivalo. Razbijamo tri najčešća mita o kolesterolu.

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Ako se nađete u situaciji da nad zdjelom punom salate razmišljate o sočnom hamburgeru, odolite iskušenju jer salata je doista zdraviji izbor. Međutim, ako ste opsjednuti razinom kolesterola i pažljivo odmjeravate svaki zalogaj razmišljajući o tome kakvi će vam biti rezultati na idućem liječničkom pregledu, možete se malo opustiti, piše portal Living Better 50.

Naime, kolesterol nije uvijek loša stvar. Zapravo, kolesterol se nalazi u svakom organizmu, a ono na što treba pripaziti je da lošeg kolesterola ne bude više od onog dobrog. No krenimo redom…


Mit br. 1 – Kolesterol je loš

Potpuno je krivo reći da je kolesterol neprijatelj jer pomaže našem tijelu u obavljanju nekih važnih funkcija. Kolesterol pomaže u stvaranju staničnih membrana, hormona i vitamina D. Također, igra ulogu u kognitivnoj funkciji te pomaže u stvaranju sjećanja. Osim toga, kolesterol igra je vrlo važan kod probave. No iako kolesterol ima neke pozitivne strane, nemojte se odmah zatrpati masnom hranom, odrescima i grickalicama. Zdrava, ujednačena prehrana i redovito vježbanje uvijek su najbolja opcija.

Mit br.2 – Najbolja je prehrana s niskim udjelom masti

Namirnice sa smanjenim udjelom masti trenutno su jako popularne, no istina je da zapravo ničemu ne služe. Iako ćete uz smanjen udio masnoće možda izgubiti koju kilu viška, premali unos masti može biti štetan za vaše zdravlje. Da bi vaše tijelo i njegov kolesterol biti u dobrom stanju, slobodno se vratite starom dobrom maslacu i zapamtite da nisu sve zasićene masnoće iste. Neke su štetne, druge korisne, a treće potpuno neutralne. Sve ovisi o kojoj vrsti hrane je riječ.

Kako biste smanjili udio triglicerida i povećali udio dobrog kolesterola, smanjite unos ugljikohidrata, odnosno kruha, krumpira, riže, krekera i šećera. Također, iako razina kolesterola ovisi o vašoj prehrani, imajte na umu da je genetika u ovoj priči ipak presudna.

Mit br. 3 – Jaja su neprijatelj

Slobodno uživajte u omletima i jajima na oko. Naime, nutricionisti kažu da jaja igraju vrlo malu ulogu kad je riječ o razini kolesterola u krvi. Štoviše, čak i ljudi s bolestima srca smiju pojesti do dva jaja dnevno i tako šest tjedana, a da pritom ne dođe do nikakve promjene u njihovom kolesterolu. Osim toga, jaja su dobar izvor kolina, tvari koja pomaže pamćenju, i antioksidanata poput zeaksantina i luteina koji sprječavaju propadanje mišića.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP