Prati nas

Zdravlje

PUT DO ZDRAVLJA

Tri najtvrdoglavija mita o kolesterolu

Odričete li se mesa, jaja, špeka, čvaraka, sira i ostalih delicija iz straha od tog zločestog kolesterola, slobodno se opustite i normalno ručajte. Naime, kolesterol nije takav bauk kakvim ga se posljednjih desetljeća prikazivalo. Razbijamo tri najčešća mita o kolesterolu.

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Ako se nađete u situaciji da nad zdjelom punom salate razmišljate o sočnom hamburgeru, odolite iskušenju jer salata je doista zdraviji izbor. Međutim, ako ste opsjednuti razinom kolesterola i pažljivo odmjeravate svaki zalogaj razmišljajući o tome kakvi će vam biti rezultati na idućem liječničkom pregledu, možete se malo opustiti, piše portal Living Better 50.

Naime, kolesterol nije uvijek loša stvar. Zapravo, kolesterol se nalazi u svakom organizmu, a ono na što treba pripaziti je da lošeg kolesterola ne bude više od onog dobrog. No krenimo redom…



Mit br. 1 – Kolesterol je loš

Potpuno je krivo reći da je kolesterol neprijatelj jer pomaže našem tijelu u obavljanju nekih važnih funkcija. Kolesterol pomaže u stvaranju staničnih membrana, hormona i vitamina D. Također, igra ulogu u kognitivnoj funkciji te pomaže u stvaranju sjećanja. Osim toga, kolesterol igra je vrlo važan kod probave. No iako kolesterol ima neke pozitivne strane, nemojte se odmah zatrpati masnom hranom, odrescima i grickalicama. Zdrava, ujednačena prehrana i redovito vježbanje uvijek su najbolja opcija.

Mit br.2 – Najbolja je prehrana s niskim udjelom masti

Namirnice sa smanjenim udjelom masti trenutno su jako popularne, no istina je da zapravo ničemu ne služe. Iako ćete uz smanjen udio masnoće možda izgubiti koju kilu viška, premali unos masti može biti štetan za vaše zdravlje. Da bi vaše tijelo i njegov kolesterol biti u dobrom stanju, slobodno se vratite starom dobrom maslacu i zapamtite da nisu sve zasićene masnoće iste. Neke su štetne, druge korisne, a treće potpuno neutralne. Sve ovisi o kojoj vrsti hrane je riječ.

Kako biste smanjili udio triglicerida i povećali udio dobrog kolesterola, smanjite unos ugljikohidrata, odnosno kruha, krumpira, riže, krekera i šećera. Također, iako razina kolesterola ovisi o vašoj prehrani, imajte na umu da je genetika u ovoj priči ipak presudna.

Mit br. 3 – Jaja su neprijatelj

Slobodno uživajte u omletima i jajima na oko. Naime, nutricionisti kažu da jaja igraju vrlo malu ulogu kad je riječ o razini kolesterola u krvi. Štoviše, čak i ljudi s bolestima srca smiju pojesti do dva jaja dnevno i tako šest tjedana, a da pritom ne dođe do nikakve promjene u njihovom kolesterolu. Osim toga, jaja su dobar izvor kolina, tvari koja pomaže pamćenju, i antioksidanata poput zeaksantina i luteina koji sprječavaju propadanje mišića.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati