zašto se ubijaju stariji ljudi?
foto: Pixabay

U Hrvatskoj se najčešće ubijaju starci, ali to nikog ne zanima

Autor: • 12. 11. 2018. • Nema predaje, Vijesti441 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Stopa samoubojstava među građanima Hrvatske podjednaka je stopi samoubojstava Europske unije. Ali analize pokazuju da se mlađi od 64 godine u Hrvatskoj ubijaju rjeđe od svojih europskih vršnjaka. I to je dobra vijest. No zato si građani stariji od 65 godina češće oduzimaju život od uprosječenog europskog građanina treće životne dobi.

Statističari stopu samoubojstava izražavaju kao broj samoubojstava na 100.000 stanovnika. U nastavku donosimo najvažnije akcente iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj” iz rujna 2018. godine.



Crne godine

Najviše se ljudi u Hrvatskoj ubilo 1985. godine (1050 samoubojstava, stopa 21,5), 1987. godine (1.153, stopa 24,1) i 1992. godine (1.156, stopa 24,2).

Godine s manje samoubojstava

Najmanje izvršenih samoubojstava na 100.000 stanovnika registrirano je 1995. godine (930, stopa 19,4) te u razdoblju 2000. – 2017. godine. U 2000. godini zabilježeno je 926 samoubojstava (stopa 20,9). Lani je broj samoubojstava iznosio 635 (stopa 15,4).

Stopa unutar dobnih skupina

Za dob do 14 godina nije zabilježeno niti jedno samoubojstvo u 2017. godini. Stopa iznosi 0.

Za dob 15 – 19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope. Lani je iznosila 4,1.

Za dob 20 – 49 godina je stopa do 2000. godine blaže oscilirala, otada je u padu. Lani je iznosila 11,9.

Za dob 50 – 64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada. Lani je bila 23,0.

Za dob od 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan njen pad. Lani je iznosila čak 28,0.

Drugim riječima, na svakih 100.000 građana starih 65 i više godina, 28 ih si je lani oduzelo život.

Sve manje samoubojstava vatrenim oružjem

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %

Muškarci se ubijaju češće

Omjer samoubojstava  muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.