Prati nas

Nema predaje

U Hrvatskoj se najčešće ubijaju starci, ali to nikog ne zanima

Analize pokazuju da se mlađi od 64 godine u Hrvatskoj ubijaju rjeđe od svojih europskih vršnjaka. I to je dobra vijest. No zato si građani Hrvatske stariji od 65 godina češće oduzimaju život od uprosječenog europskog građanina treće živote dobi.

Objavljeno

|

zašto se ubijaju stariji ljudi?
foto: Pixabay

Stopa samoubojstava među građanima Hrvatske podjednaka je stopi samoubojstava Europske unije. Ali analize pokazuju da se mlađi od 64 godine u Hrvatskoj ubijaju rjeđe od svojih europskih vršnjaka. I to je dobra vijest. No zato si građani stariji od 65 godina češće oduzimaju život od uprosječenog europskog građanina treće životne dobi.

Statističari stopu samoubojstava izražavaju kao broj samoubojstava na 100.000 stanovnika. U nastavku donosimo najvažnije akcente iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj” iz rujna 2018. godine.


Crne godine

Najviše se ljudi u Hrvatskoj ubilo 1985. godine (1050 samoubojstava, stopa 21,5), 1987. godine (1.153, stopa 24,1) i 1992. godine (1.156, stopa 24,2).

Godine s manje samoubojstava

Najmanje izvršenih samoubojstava na 100.000 stanovnika registrirano je 1995. godine (930, stopa 19,4) te u razdoblju 2000. – 2017. godine. U 2000. godini zabilježeno je 926 samoubojstava (stopa 20,9). Lani je broj samoubojstava iznosio 635 (stopa 15,4).

Stopa unutar dobnih skupina

Za dob do 14 godina nije zabilježeno niti jedno samoubojstvo u 2017. godini. Stopa iznosi 0.

Za dob 15 – 19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope. Lani je iznosila 4,1.

Za dob 20 – 49 godina je stopa do 2000. godine blaže oscilirala, otada je u padu. Lani je iznosila 11,9.

Za dob 50 – 64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada. Lani je bila 23,0.

Za dob od 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan njen pad. Lani je iznosila čak 28,0.

Drugim riječima, na svakih 100.000 građana starih 65 i više godina, 28 ih si je lani oduzelo život.

Sve manje samoubojstava vatrenim oružjem

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %

Muškarci se ubijaju češće

Omjer samoubojstava  muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP