Prati nas

Nema predaje

U Hrvatskoj se najčešće ubijaju starci, ali to nikog ne zanima

Analize pokazuju da se mlađi od 64 godine u Hrvatskoj ubijaju rjeđe od svojih europskih vršnjaka. I to je dobra vijest. No zato si građani Hrvatske stariji od 65 godina češće oduzimaju život od uprosječenog europskog građanina treće živote dobi.

Objavljeno

|

zašto se ubijaju stariji ljudi?
foto: Pixabay

Stopa samoubojstava među građanima Hrvatske podjednaka je stopi samoubojstava Europske unije. Ali analize pokazuju da se mlađi od 64 godine u Hrvatskoj ubijaju rjeđe od svojih europskih vršnjaka. I to je dobra vijest. No zato si građani stariji od 65 godina češće oduzimaju život od uprosječenog europskog građanina treće životne dobi.

Statističari stopu samoubojstava izražavaju kao broj samoubojstava na 100.000 stanovnika. U nastavku donosimo najvažnije akcente iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj” iz rujna 2018. godine.



Crne godine

Najviše se ljudi u Hrvatskoj ubilo 1985. godine (1050 samoubojstava, stopa 21,5), 1987. godine (1.153, stopa 24,1) i 1992. godine (1.156, stopa 24,2).

Godine s manje samoubojstava

Najmanje izvršenih samoubojstava na 100.000 stanovnika registrirano je 1995. godine (930, stopa 19,4) te u razdoblju 2000. – 2017. godine. U 2000. godini zabilježeno je 926 samoubojstava (stopa 20,9). Lani je broj samoubojstava iznosio 635 (stopa 15,4).

Stopa unutar dobnih skupina

Za dob do 14 godina nije zabilježeno niti jedno samoubojstvo u 2017. godini. Stopa iznosi 0.

Za dob 15 – 19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope. Lani je iznosila 4,1.

Za dob 20 – 49 godina je stopa do 2000. godine blaže oscilirala, otada je u padu. Lani je iznosila 11,9.

Za dob 50 – 64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada. Lani je bila 23,0.

Za dob od 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan njen pad. Lani je iznosila čak 28,0.

Drugim riječima, na svakih 100.000 građana starih 65 i više godina, 28 ih si je lani oduzelo život.

Sve manje samoubojstava vatrenim oružjem

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %

Muškarci se ubijaju češće

Omjer samoubojstava  muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Nema predaje

Građanska Hrvatska poručila Vladi – Dosta je toleriranja obiteljskog nasilja #spasime

Na prosvjed je došao i premijer Andrej Plenković, čovjek čija vlada, prema riječima organizatora i prosvjednika, nije učinila dovoljno da spriječi obiteljsko nasilje i zaštiti žrtve. Okupljeni, naime, od predstavnika vlasti zahtijevaju da u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.

Objavljeno

|

Autor

Prosvjed #spasime u Zagrebu

Nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo je na zagrebačkom Tomislavcu u organizaciji inicijative #spasime. Prosvjed je organiziran nakon što je početkom ožujka glumica i scenaristica Jelena Veljača na Facebooku otvorila grupu nazvanu #Spasime, koja je do sada okupila više od 48.000 ljudi.

“U 2017 počinjeno je 552 kaznena djela, od čega 444 nad ženama. U proteklih je 5 godina, 91 žena ubijena u Hrvatskoj. Taj visok broj ubojstava ne pokazuje tendenciju smanjivanja. Premijer Plenković izjavio je da je svaki dan jedna žena zlostavljena. Samo u 2017, policija je prijavila 11 5000 slučajeva prekršajnih djela u obitelji. No zašto je samo 8% nasilnika osuđeno na bezuvjetnu kaznu? Zašto oni nemaju obvezu dugotrajnog liječenja? Zašto imamo dobre zakone koji se ne provode?””



To je samo dio navoda s dramatičnog okupljanja građanske Hrvatske na kojem je održana i minuta šutnje za žrtve obiteljskog nasilja.

Na prosvjed je došao i premijer Andrej Plenković, čovjek čija vlada, prema riječima organizatora i prosvjednika, nije učinila dovoljno da spriječi obiteljsko nasilje i zaštiti žrtve. Okupljeni, naime, od predstavnika vlasti zahtijevaju da  u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.  Zahtijevaju i dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja – u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno-obrazovnim ustanovama. Traže i ulaganje više novca kako bi se osigurali primjereniji uvjeti rada udruga te povećala učinkovitost u zaštiti žrtava nasilja.

“Pozdravljam ovaj prosvjed i ovu građansku inicijativu. Prosvjed je imao veliku potporu svih ljudi koji su na Tomislavovu trgu. Jako je dobro da spontane građanske inicijative senzibiliziraju hrvatsko društvo i hrvatsku javnost za jedan grozan fenomen nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji. S tim problemom, nažalost, živimo godinama. Nekoliko recentnih monstruoznih kaznenih djela dodatno je anticipiralo taj problem. U ponedjeljak sam spreman sresti se s predstavnicima inicijative i tražiti da i civilno društvo da svoj doprinos”, rekao je premijer i predsjednik vladajućeg HDZ-a.

“Dragi moji hrabri ljudi, vi ste promjena, hvala vam na tome. Svima vama koji ste nam pisali, žrtve nasilja, niste sami, vidimo vas, čujemo vas, svi ovi ljudi su s vama. U ponedjeljak nosimo zahtjeve i čekamo dijalog”, izjavila je organizatorica Veljača pri čemu je zamolila sve prisutne da pokupe smeće iza sebe, “jer mi smo bolja Hrvatska”.

Nastavi čitati