Prati nas

Mozaik

lijek za ćelavost

Kosa raste ako skalp ‘namiriše’ sandalovinu

Gubitak kose pogađa mnoge muškarce ali i sve više žena. No najnovija studija sugerira da bi se uskoro moglo iznači rješenje i za tu boljku. Naime, otkriveno je da miris sandalovine potiče rast kose iz folikula vlasi te usšporava smrt stanica folikula.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Lijek za ćelavost
foto: bigStock

Čini se kako ljudski skalp može osjetiti mirise. No to samo po sebi ne bi bilo toliko važno da se nije otkrilo da neki mirisi potiču rast kose, piše portal BigThink. Naime, znanstvenici su tretirali skalp ljudi koji imaju problema s gubitkom kose, raznim mirisima – od mentola do sandalovine. Otkrili su da se pojedine kemikalije vežu za olfaktorne receptore u skalpu i potiču rast kose. Tretman koji potiče rast kose mirisima, uskoro bi mogao postati dostupan javnosti.

Sintetička kemikalija koja imitira miris sandalovine  – sandalore, možda je uistinu ključ za rješavanje problema gubitka kose, sugerira nova studija. Naime, u istraživanju objavljenom u časopisu Nature, tim znanstvenika opisuje kako su uspjeli potaknuti rast kose iz folikula vlasi i usporiti smrt stanica folikula tako što su izložili skalp mirisu sandalovine, točnije mirisu nazvanom Sandalore. Ovo neobično otkriće objašnjeno je postojanjem određenih olfaktornih receptora u samom skalpu – OR2AT4 – za koje se sandalore veže i potiče rast vlasi.


“Ovo je doista nevjerojatno otkriće”, rekao je jedan od autora studije, dermatolog Ralf Paus sa Sveučilišta Manchester. “Ovo je prvi put da smo uspjeli dokazati da se remodeliranje nekog ljudskog mini-organa (kose) može regulirati jednostavnim mirisom koji je u širokoj kozmetičkoj primjeni.”

Sandalore se često koristi u parfemima i sredstvima za čišćenje kože i poznato je da je iznimno učinkovit za ubrzanje cijeljenja rana jer djeluje na određene olfaktorne receptore u koži. Imajući to na umu, znanstvenici su pretpostavili da ista kemikalija možda djeluje i na folikul dlake. Kako bi doznali je li tome doista tako, tretirali su dio skalpa sa sandaloreom i otkrili da doista stimulira rast vlasi na način da se spoj zvan IGF-1 spaja s olfaktornim receptorom OR2AT4. Osim toga, ustanovili su i da folikul vlasi brže “umire” kad se djelovanje tog receptora priguši.

Iako još nije poznato može li sandalore potaknuti rast kose na neko dulje vrijeme, doktor Paus kaže da je vrlo vjerojatno da će se u bliskoj budućnosti na tržištu naći proizvod koji će tretirati gubitak kose na takav, olfaktorni način. “Sandalore se kao proizvod koristi u kozmetičkoj industriji u Italiji. Provedena je mala, pilot studija na 20 žena i pokazalo se da doista utječe na dnevni broj ispalih vlasi.”

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP