Prati nas

Mozaik

lijek za ćelavost

Kosa raste ako skalp ‘namiriše’ sandalovinu

Gubitak kose pogađa mnoge muškarce ali i sve više žena. No najnovija studija sugerira da bi se uskoro moglo iznači rješenje i za tu boljku. Naime, otkriveno je da miris sandalovine potiče rast kose iz folikula vlasi te usšporava smrt stanica folikula.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Lijek za ćelavost
foto: bigStock

Čini se kako ljudski skalp može osjetiti mirise. No to samo po sebi ne bi bilo toliko važno da se nije otkrilo da neki mirisi potiču rast kose, piše portal BigThink. Naime, znanstvenici su tretirali skalp ljudi koji imaju problema s gubitkom kose, raznim mirisima – od mentola do sandalovine. Otkrili su da se pojedine kemikalije vežu za olfaktorne receptore u skalpu i potiču rast kose. Tretman koji potiče rast kose mirisima, uskoro bi mogao postati dostupan javnosti.

Sintetička kemikalija koja imitira miris sandalovine  – sandalore, možda je uistinu ključ za rješavanje problema gubitka kose, sugerira nova studija. Naime, u istraživanju objavljenom u časopisu Nature, tim znanstvenika opisuje kako su uspjeli potaknuti rast kose iz folikula vlasi i usporiti smrt stanica folikula tako što su izložili skalp mirisu sandalovine, točnije mirisu nazvanom Sandalore. Ovo neobično otkriće objašnjeno je postojanjem određenih olfaktornih receptora u samom skalpu – OR2AT4 – za koje se sandalore veže i potiče rast vlasi.


“Ovo je doista nevjerojatno otkriće”, rekao je jedan od autora studije, dermatolog Ralf Paus sa Sveučilišta Manchester. “Ovo je prvi put da smo uspjeli dokazati da se remodeliranje nekog ljudskog mini-organa (kose) može regulirati jednostavnim mirisom koji je u širokoj kozmetičkoj primjeni.”

Sandalore se često koristi u parfemima i sredstvima za čišćenje kože i poznato je da je iznimno učinkovit za ubrzanje cijeljenja rana jer djeluje na određene olfaktorne receptore u koži. Imajući to na umu, znanstvenici su pretpostavili da ista kemikalija možda djeluje i na folikul dlake. Kako bi doznali je li tome doista tako, tretirali su dio skalpa sa sandaloreom i otkrili da doista stimulira rast vlasi na način da se spoj zvan IGF-1 spaja s olfaktornim receptorom OR2AT4. Osim toga, ustanovili su i da folikul vlasi brže “umire” kad se djelovanje tog receptora priguši.

Iako još nije poznato može li sandalore potaknuti rast kose na neko dulje vrijeme, doktor Paus kaže da je vrlo vjerojatno da će se u bliskoj budućnosti na tržištu naći proizvod koji će tretirati gubitak kose na takav, olfaktorni način. “Sandalore se kao proizvod koristi u kozmetičkoj industriji u Italiji. Provedena je mala, pilot studija na 20 žena i pokazalo se da doista utječe na dnevni broj ispalih vlasi.”

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP