screenshot: BBC

Veličanstven govor

Macron očitao bukvicu europskim nacionalistima i Trumpu

Autor: • 11. 11. 2018. • Vijesti306 • Verzija za ispis Verzija za ispis

“Domoljublje je upravo suprotno od nacionalizma. Nacionalizam je izdaja domoljublja. U izreci ‘naši interesi prije svega, bez obzira što se dogodilo drugima’ vi brišete ono najvrjednije što neki narod može imati, što ga čini živim, što ga čini velikim i što je najvažnije: njegove moralne vrijednosti. Drevni demoni ponovno se javljaju, spremni da dovrše zadatak sijanja kaosa i smrti. Nove ideologije manipuliraju nekim religijama i zagovaraju zarazno mračnjaštvo.”

“Povijest ponekad prijeti da nastavi svojim tragičnim putem i da kompromitira mir koji smo baštinili i za koji smo vjerovali da smo ga definitivno zapečatili krvlju svojih predaka. Živio mir među narodima i državama, živjele slobodne nacije svijeta, živjelo prijateljstvo među narodima, živjela Francuska.”



Riječi su to francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Parizu, a povodom obilježavanja stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata poznatog i kao Veliki rat. Macron se tako osvrnuo na sebičnu i opasnu politiku pojedinih država članica Europske unije, a govor je iz prvog reda pratila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.  Pod kišnim nebom Pariza okupili su se i američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, turski predsjednik Tayyip Erdogan, kanadski premijer Justin Trudeau, čelnici UN-a, Europske unije i NATO-a. Nazočan je bio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Predsjednica ovoga puta nije uspjela zauzeti poziciju pokraj Trumpa od kojeg je bila udaljena čak 11 mjesta. Srdačno se pozdravila s francuskom predsjednikom koji je zaključio da ih i ovoga puta, baš poput njihovog ruskog nogometnog susreta, prati kiša. Prijenos velikog govora ostat će upamćen i po potezu srbijanske javne televizije. Montažeri RTS-a ubacili su nepomični, smrznuti kadar Aleksandra Vučića, kako bi izgledalo da su kamere zaljubljene u srbijanskog predsjednika.

Emmanuel Macron i Kolinda Grabar-Kitarović, Svjetsko nogometno prvenstvo 2018.

Veliki rat

Prvi svjetski rat nije bio slučajnost jer ratovi to nikad nisu. U to vrijeme, na početku 20. stoljeća, jačaju nacionalni pokreti u Europi prijeteći da razore dotad postojeće velike države i carstva. Mali narodi bore se za svoju neovisnost, a stare velike države polagano odumiru.

Na čelu jedne od najvećih, Austro-Ugarske, car je Franz Josef. Strogi i ozbiljni vladar svjestan je da bi svaka iskra mogla stvoriti plamen koji će biti teško ugasiti, stoga podnosi i najveću osobnu žrtvu pa nakon vjerojatnog ubojstva svojeg sina i prestolonasljednika Rudolfa on prihvaća tezu da se zapravo radilo o samoubojstvu. Riječ je o čuvenoj aferi Mayerling kad je mladi princ pronađen mrtav zajedno sa svojom ljubavnicom Marijom Večerom.

No kad je u Sarajevu izvršen atentat i na carevog nećaka, prestolonasljednika Franza Ferdinanda kojeg je ubio jugoslavenski nacionalist Gavrilo Princip, i sam car shvaća da je rat neizbježan. Vijest o smrti Franza Ferdinanda zatiče Franza Josefa u njegovom omiljenom utočištu od svijeta i politike, ljetnikovcu u austrijskom mjestu Bas Ischl gdje je i potpisao naredbu kojom počinje prvi svjetski rat.

Bad Ischl (foto: Silvija Novak)

Nakon što je potpisao dokument o napadu na kraljevinu Srbiju kojim će početi pakao, car je rekao: “Ja sam napravio najbolje što sam mogao, ali sada je sve gotovo.” Njemački car Vilim II potpisuje s riječima “Vi ćete požaliti ovo, gospodo”. Ruski car Nikola II je nakon potpisivanja naređenja o mobilizaciji rekao: “Rat će biti katastrofalan za svijet i jednom kada počne, bit će ga teško zaustaviti”. Franz Josef nakon toga odlazi natrag u Beč, a u svoj se ljetnikovac više nikada nije vratio. Kraj Velikog rata car nije doživio jer je umro 1916. godine.

Ono što je trebalo biti tek kratka akcija gotova do Božića u koju su ljudi odlazili sa smiješkom, pretvorilo se u jedan od najkrvavijih sukoba u ljudskoj povijesti. Nakon austrijske objave rata Srbiji, kompliciran sustav savezništava država i naroda Europe pokreće lančanu reakciju koju više nije bilo moguće zaustaviti.

Svijet se svrstao u dva tabora: sile Antante – savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija i Centralne sile – Njemačka i Austro-Ugarska. Započele su krvave borbe koje su trajale sve do kraja 1918. i u kojima je poginulo oko 17 milijuna ljudi.

SAD je u početku rata bio neutralan, ali je surađivao s Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom. Njemački totalni rat na moru, gdje su uništavani američki brodovi, promijenio je stav SAD-a pa je 6. travnja 1917. SAD je stupio u rat na strani Antante. Njemačka je kapitulirala 11. studenog 1918. a kapitulacija je potpisana u željezničkom vagonu u šumi Compiegne – istom onom u kojem su se ove godine sastali francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel i poručili mladima da se “ovako nešto više nikada ne smije dogoditi”.

foto: Pixabay

 

Ključne riječi Sve o temi: , , , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.